(BiH) Šta nakon Bajrama? Vodič za remont stada i upravljanje neprodatim grlima

Period poslije Bajrama - zatišje koje treba pametno iskoristiti

Period poslije Kurban-bajrama na bh. tržištu često zna da prati proizvodno zatišje među pojedinim kategorijama u stočarskoj proizvodnji. To zatišje ogleda se u smanjenoj potražnji sa jedne, odnosno smanjenoj ponudi sa druge strane. Naročito tražnja može biti usporena za nekoliko glavnih kategorija. Uzmimo za primjer neke od njih, poput:

• tovnog i mliječnog govedarstva i
• ovčarstva

To su tri kategorije koje su najviše "pogođene" smanjenom potražnjom, imajući u vidu da se meso ovih životinja najviše tražilo u prethodnom mjesecu na području BiH.

Velika potražnja neposredno prije praznika, a zatim nagli pad početkom juna stvorili su takozvani vakuum, odnosno smanjenu potražnju. Kako bi se izborili sa blagim tržišnim poremećajem, stočari bi trebalo da usklade svoju proizvodnju sa realnim stanjem na terenu.

Farmeri navedeni period mogu da iskoriste za poboljšanje:

1. genetike
2. ishrane, ili
3. i genetike i ishrane (kombinovani model)

U situacijama gdje su farmeri prodali sva neproduktivna grla (poput jalovih krava) prilično se lakše može uspostaviti proizvodni ciklus, dok je kod farmera kojima je ostalo još životinja "na lageru" potrebno više strategije.

Situacija sa govedarstvom pod najvećim "vakuumom"

Najveće smanjenje proizvodnog kapaciteta, moglo se i pretpostaviti, nastalo je u govedarskom sektoru. U majskom pregledu cijena (pogledajte tekst Pregled cijena stoke u BiH – maj 2026.), na tržištu su se najviše nudile jalove krave, a poslije njih koze i ovce. Prema Poljosel-ovim podacima sa internet oglasa čak 54% bila je veća ponuda krava u odnosu na ovce, tj. 53% veća u odnosu na ponudu koza (grafikon 1.).

Grafikon 1. Ponude krava, ovaca i koza na bh. tržištu (izraženo prema apsolutnim vrijednostima).

U govedarstvu je stoga, za pretpostaviti, stvorena situacija u kojoj se veći dio grla rasprodao. Ipak, treba naglasiti da smanjen broj grla predstavlja svojevrsno i najbolji momenat za remont stada i uspješan nastavak proizvodnje u ljetnjem periodu.
Brza adaptacija za ljetnju tražnju na tržištu ostaje glavna vodilja.

Neprodata grla - šta sa njima?

U praksi se često dese nepredviđene okolnosti pa stoka namijenjena za prodaju - ostane u torovima. To jeste problem iz više razloga, ali svakako problem koji treba prvi rešavati (i to uz nekoliko koraka):

1. Proračun opravdanosti

Prvi korak u rešavanju pitanja neprodatih grla za Kurban-bajram jeste proračun opravdanosti njihovog daljeg uzgoja. Ovaj proračun omogućava farmeru da na objektivan način donese odluku o daljoj isplativosti držanja tih grla.

Potrebno je uporediti očekivane troškove hrane, smještaja i zdravstvene zaštite sa mogućom budućom tržišnom cijenom (primjer u nastavku).

Primjer jednog od mogućih proračuna opravdanosti:

- Farmer nakon Bajrama ima pet neprodatih jagnjadi prosječne težine 35 kg.

Ukoliko procijeni da će narednih 45 dana tov koštati oko 25 € po grlu, a očekivano povećanje prodajne vrijednosti iznosi svega 15 €, nastavak tova nije ekonomski opravdan.

Sa druge strane, ako se očekuje povećanje težine od 8 do 10 kg uz rast tržišne cijene, dodatni tov može biti isplativ. Problem je u tome što je likvidnost često drugačija za različite kategorije životinja, ali takođe i u tome što je predvidivost tržišta na Balkanu izuzetno teško procijeniti. Dok kod jagnjadi čekanje do jeseni (kada se očekuju bolje cijene) možda i jeste izvodljivo, za jalove krave najbolja likvidnost može se postići upravo trenutnom (neodloženom) prodajom.

2. Razvrstavanje grla prema namjeni tj. vrijednosti

Sledeći logičan korak jeste razvrstavanje grla prema njihovoj vrijednosti. Kako nijedno grlo nije identično u svom potencijalu za dalji uzgoj, to je i njegova isplativost tj. vrijednost za uzgoj drugačija.

U praksi se najčešće formiraju tri grupe grla:

• grla za hitnu prodaju
• grla za nastavak tova
• grla za remont stada

Odluka se donosi na osnovu tjelesne kondicije, genetske istorije (ukoliko postoji), zdravstvenog statusa grla, a nešto manje i na osnovu konstitucije grla (za prodaju i tov).

- Sva grla koja nisu zdrava, imaju lošu ocjenu tjelesne kondicije (manju od 2.5 BCS) ili su previše stara - često nije isplativo držati ih dalje, te treba razmisliti o njihovoj prodaji.

- Grla koja zadovoljavaju makar u jednom od tri kriterijuma, a to su već pomenuta - tjelesna kondicija, zdravlje i genetika - mogu se ostaviti na dotovljavanje.

- Problem jedino nastaje kod već dobro utovljenih grla, gdje je genetski potencijal maksimalno iskorišćen, pa održavanje takvog grla nosi samo ekonomski minus - zbog čega ih je često potrebno prodati što prije.

3. Procjena troškova tokom ljetnjeg perioda

Iako se već koriste u proračunu opravdanosti, troškovi tokom ljetnje sezone često treba dodatno izanalizirati. Razlog je jednostavan:

• visoke temperature
• moguće smanjenje kvaliteta žitarica u silosima, a
• moguće i smanjen kvalitet pašnjaka (zavisno od područja)

Gruba procjena koja je nezahvalna kao pravilo, ali dobra kao okvir za dalje razmišljanje jeste:

1. Tovna grla u pretjeranoj kondiciji (BCS preko 4.5) često troše znatno više energije nego što mogu unijeti tokom ljetnjeg perioda.
2. Stres uzrokovan nedostatkom vode može uticati na pogoršanje kvaliteta mesa. 
3. Previše amonijaka u zatvorenom prostoru vrši supresiju apetita kod grla. 
4. Loš zdravstveni status može se pogoršati u ljetnjem periodu (paraziti, muve i toplotni udari). Pročitajte u tekstu o zaštiti ovaca od toplotnog stresa.
   
   

Kako sprovesti remont stada?

Pri odluci o remontu stada prva važna odnosi se na cilj samog remonta. Mnogi farmeri remont uzimaju kao ili-ili strategiju, i često nedovoljno iskorišćavaju sopstvene genetičke kapacitete na farmi.

Sem toga, glavni problem kod remonta ostaje neselektivnost, ali i pogrešna procjena grla. Kako bi se to izbjeglo, neophodno je prvo dobro procijeniti stanje sa životinjama, a tek onda:

1. izlučiti neproduktivna grla
2. odabrati žensku telad/jagnjad za dalji uzgoj
3. planirati nabavku priplodnjaka
4. analizirati reproduktivne rezultate

Nabavka priplodnjaka često je jeftinija alternativa zamjeni većeg dijela stada. Međutim, specifičan problem u ovom periodu bude manji broj kvalitetnih priplodnjaka na terenu. Uz to cijene često znaju da odu gore, pa isplativost trenutne kupovine mnoge farmere odvede u nedoumicu. Kako bi se visoka cijena nadomjestila, trebalo bi težište priče preokrenuti na ženska grla.

Remont ne podrazumijeva samo kupovinu novih životinja. Naprotiv, na mnogim farmama najveći napredak može se postići pravilnim izborom grla koja su već na farmi.

Kod ženskog podmlatka prednost bi trebalo dati životinjama koje:

• potiču od produktivnih majki (iz velikih legala kod ovaca i koza)
• imaju dobar zdravstveni status
• pokazuju pravilan rast i razvoj
• posjeduju poželjne proizvodne osobine

Istovremeno, potrebno je izbjegavati zadržavanje loših grla (samo zbog trenutnog nedostatka životinja na farmi). Takva praksa često produžava prisustvo genetski slabijih jedinki unutar stada i usporava napredak tokom narednih generacija.

Kombinovani model (remont stada + poboljšana ishrana)

Za manje farmere opcija često nije samo u poboljšanju genetike ili samo u poboljšanju ishrane, već u kombinaciji obje strategije.

Remont stada se nameće kao trenutno rešenje - kada nema velike potražnje na tržištu. Pa ipak, genetiku usko prati dobra ishrana, bez koje nema niti dobrih rezultata.

Period juna mjeseca za farmera znači samo jedno - ljetnji period. Prilagođavanje novih grla mora biti u potpunosti i gotovo bez greške sprovedeno (pročitajte i Kako smanjiti stres kod tek kupljenih životinja?).

Iskorišćavanje pašnjaka jedno je od glavnih aduta kombinovanih farmi. U tekstu - Priprema za ispašu pročitajte kako pravilno iskoristiti najveći besplatan izvor hrane za preživare - pašnjak.

Najčešći problemi kod remonta?

Ukoliko, pak, genetika nije na maksimumu, onda se pažnja usmjerava na nju. I to je nešto što svaki farmer zna u praksi. Remont je neraskidivo povezan sa genetičkom osnovom svakog zapata/stada.

U praksi se, međutim, najčešće problem "potrošene genetičke osnove" miješa sa nedovoljno dobrom ishranom. To praktično znači da promjena konteksta donosi značajne ekonomske gubitke, jer drastičnim poboljšanjem ishrane ne dobijaju se "drastični" rezultati u proizvodnji.

Primjer kada grla potiču od vrhunske genetike, ali je vremenom došlo do slabljenja vigora - životne otpornosti i smanjenja produktivnosti - klasičan je znak "potrošenosti".

Pravo pitanje - kako tačno prepoznati "potrošenu genetičku osnovu" nije lako bez potpunog uvida u dokumentaciju i stvarno stanje na terenu. Ipak, postoje određeni, ali opšti pokazatelji koji mogu ukazivati da je genetski potencijal stada oslabljen.

Na farmama se to često uočava kroz:

• sporiji rast mladih grla u odnosu na prethodne generacije
• češću pojavu zdravstvenih problema
• slabiju otpornost na stres i nepovoljne uslove držanja
• povećanu smrtnost podmlatka
• lošije reproduktivne rezultate
• manju proizvodnju mlijeka, mesa ili vune (od očekivane)

Na farmama se to najlakše uočava kod mladih grla koja slabije napreduju, stalno su bolesna ili imaju slab apetit. Poboljšanje genetičke osnove radi se na više načina, ali najčešće kroz:

• plansko parenje
• osvježavanje krvi
• korišćenje kvalitetnih priplodnjaka
• selekciju najboljih ženskih grla
  
  

Zaključak

Period poslije Kurban-bajrama specifičan je i naročito izražen na bh. tržištu. Tzv. vakuum u potražnji na mnogim farmama može stvoriti određene probleme. Ipak, to nisu klasični, već problemi organizacione prirode, pa je i sam pristup njima potpuno drugačiji.

Jedan od glavnih jeste ostajanje neprodatih grla. Ukoliko se ne riješe na vrijeme, takvi problemi kasnije postaju teret za uspješnu i rentabilnu proizvodnju. Sa druge strane, kod farmera koji nemaju navedeni problem, potrebno je okrenuti se remontu (smanjenje broja grla nakon prodaje stvara priliku za planski remont stada poslije Kurban-bajrama).