Kako pravilno orezati voćke u martu/aprilu: vodič za male proizvođače

Prednosti orezivanja u voćnjacima

Orezivanje voćaka ima brojne koristi, a neke od njih su:

• bolja ventilacija i osunčanost krošnje
• smanjenje rizika od bolesti i štetočina
• ujednačeniji i kvalitetniji prinos

Kako najbolje orezati voćke, šta koristiti od alata te kako zaštititi voćke poslije orezivanja - pročitajte u nastavku vodiča. Za konkretan primjer rezidbe jedne od najzastupljenijih voćki na Balkanu, pogledajte detaljan vodič za orezivanje šljive.

1. Odabir vremena i alata

Rezidbu odnosno orezivanje biljaka najbolje je sprovoditi u periodu mirovanja same biljke. Idealni temperaturni opseg kreće se od -5°C pa sve do +7°C. U ovom periodu nema aktivnosti kod biljaka, pupoljci još uvijek nisu izašli, pa je oštećenje vegetativnih djelova svedeno na minimum.

Od alata za orezivanje se koriste:

• makaze, tzv. škare
• sjekire ili testere
• pilice i sl.

Preporuka je da alat i pribor za orezivanje bude čist, te prethodno dezinfikovan. Dezinfekcija seta pribora koji se koristi za orezivanje biljaka trebalo bi da bude obavezna. Ona smanjuje mogućnost prenosa bolesti sa biljke na biljku, kao i sa drugih djelova farme na biljku. Trebalo bi izvršiti dezinfekciju pribora i alata poslije svakog orezivanja pojedinačnih biljaka, jer se na taj način smanjuje mogućnost prenosa virusa, bakterija i gljviica sa jedne na drugu biljku.

2. Tehnike rezidbe

Postoji nekoliko različitih tehnika rezidbe, a koja će se primjenjivati zavisi od starosti stabla, vrste biljke i od toga šta se želi postići orezivanjem.

Tako imamo sledeće tehnike orezivanja:

• Formativna rezidba - samo ime govori da se radi o rezidbi koja za cilj ima formiranje krošnje. Najčešće se primjenjuje kod mladih stabala koja se još uvijek aktivno razvijaju. Pored glavnog cilja - oblikovanja, formativna rezidba služi i za jačanje glavnih grana kod mladica, što je od izuzetne važnosti za stabilan razvoj biljke.
• Sanitarna rezidba - koja se primjenjuje za održavanje voćnjaka. Ona uključuje uklanjanje suvih, oštećenih i bolesnih grana biljaka (vidi dolje "pravilo tri D").
• Prozračivanje krošnje - još jedan je vid rezidbe kojom se uklanjaju ukrštene i grane koje rastu prema unutra. One potencijalno mogu dovesti do smanjenja prinosa, loše ekspozicije biljke prema suncu, a ponekad i do obolijevanja stabljike i listova. Kod prozračivanja krošnje fokus je na otvaranju njene unutrašnjosti. Prozračivanje se često radi u kombinaciji sa sanitarnom rezidbom i spada u osnovnu godišnju njegu voćaka.

3. Pravilo "tri D"

Važno pravilo koje se tiče orezivanja, u stranoj literaturi poznato kao "tri D" vrlo je popularno (i važno). Potiče od engleskih riječi dead, diseased, damaged (mrtvo, bolesno, oštećeno) što već implicira da se radi o tri problema koja se rešavaju ovim pravilom.

"Pravilo tri D" podrazumijeva da se svaka stabljika koja je mrtva, bolesna i/ili oštećena ukloni. 

Mrtve grane ne učestvuju u fotosintezi niti u formiranju ploda, a često predstavljaju idealno mjesto za razvoj gljivičnih oboljenja i štetočina. Njihovo uklanjanje prvi je korak u svakoj kvalitetnoj rezidbi.

Bolesne grane mogu biti izvor infekcije za ostatak biljke, ali i za cijeli voćnjak. Zbog toga je važno prepoznati simptome poput promjene boje kore, sušenja vrhova ili pojave pjega, te takve djelove ukloniti što ranije.

Oštećene grane, nastale usled mehaničkih povreda, vjetra ili snijega, takođe treba ukloniti jer predstavljaju “ulazna vrata” za patogene mikroorganizme.

Praktična pravila orezivanja u voćnjacima

1. Rez iznad pupoljka

- Pravilo rezanja iznad pupoljka – kada se skraćuje grana, potrebno je napraviti rez nekoliko milimetara iznad pupoljka koji gleda prema spolja. To pomaže da:

• novi izdanak rastе u pravcu van krošnje
• voda se ne zadržava na rani, što smanjuje rizik od truljenja

Kao smjernica: obično se rez pravi na oko 5–8 mm iznad pupoljka, blago ukoso, tako da “usmjerava” rast prema spoljašnjim djelovima krošnje.

2. Ugao reza i položaj grane

- Rez pod blagim uglom (45°) omogućava da voda od kiše klizi, umjesto da stvara “bare” - mjesta koja sporije zacjeljuju.

Savjet: Ako pupoljak gleda van iz krošnje — potrebno je napraviti rez u smjeru od stabla, prema pupoljku. Ako rez ide prema unutra — novi izdanak bi mogao da raste prema sredini krošnje, što otežava ventilaciju.

3. Skraćivanje izdanaka

- Kod dužih bočnih grana često se koristi pravilo skraćivanja izdanaka za trećinu dužine, ukoliko ima mnogo rasta. To:

• pomaže ravnomjernijem rađanju pupoljaka
• smanjuje težinu grane
• smanjuje lomove pod težinom plodova

4. Vodopije i uspravni izdanci

- Vodopije (uspravno rastući izbojci bez rodnog potencijala) troše energiju stabla i treba ih uklanjati. Ovaj pristup usmjerava energiju stabla da ide u rodne grane umjesto u veliki vegetativni rast.

Grafikon 1. Aktivnost biljke prema mjesecima (Decembar - April). 

• Mart – početak aktivnog rasta, ali još uvijek relativno sigurno, idealan period za formativnu i sanitarno‑održavajuću rezidbu.
• April – aktivna vegetacija, pupoljci počinju da se otvaraju; rezidba postaje rizična, ali krajem aprila može još uvijek da se radi kod nekih vrsta voća

Jedna od najčešćih grešaka je upravo orezivanje u pogrešno vrijeme. Za detaljnije o vremenu orezivanja u tekstu Najčešće greške pri orezivanju voćaka (i kako ih izbjeći).

4. Šta nakon rezidbe?

Nakon završetka rezidbe nije kraj poslova u voćnjaku. Naprotiv, tada tek treba obratiti posebnu pažnju, jer izostanak sledećih koraka može smanjiti prinose i stvoriti pogodno tle za infekciju voćaka.

• Zaštita rana
  Pravilna sanacija rana na mjestu orezivanja ima višestruko pozitivan uticaj na biljku. Ona smanjuje mogućnost infekcije, omogućava brži oporavak biljke, a ne treba zanemariti niti njen uticaj na bolji životni produktivni vijek stabla.
  Kod manjih rana i generalno zdravih biljaka pretežno će doći do samozarastanja rane.
  Međutim, za starije biljke i veće rezove zaštita rana tj. previjanje - nezaobilazno je.
  Zbog toga je preporučljivo:
  - veće rezove (preko 2–3 cm) premazati voćarskim voskom ili zaštitnim pastama
  - izbjegavati rezidbu po kišnom vremenu
• Iznošenje i uklanjanje grana
  Kada završite sa orezivanjem voćnjaka najbolje je da orezane grane ukolnite iz neposredne blizine biljaka. Postoji opasnost da uklonjene grane prenesu bolesti pa treba ići na sigurno i ukloniti ih što dalje.
• Prihrana i jačanje biljaka
  Poslije orezivanja biljka kreće u intenzivniji rast i razvoj. Zbog toga se preporučuje prihrana, a u cilju što boljeg jačanja i roda voćnjaka. U tu svrhu preporuka je:
  - obaviti osnovno đubrenje (organiskim ili mineralnim đubrivom)
  - obaviti folijarnu prihranu mikroelementima
• Preveliko đubrenje nije poželjno, naročito ne azotom, jer u tom slučaju može doći do bujanja vegetacija, ali slabog prinosa ploda. Sve u svemu, treba ispoštovati osnovne zahtjeve biljaka za hranivima, a najbolji način jeste prethodna analiza zemljišta.

5. Zaštita od bolesti i štetočina

Nakon rezidbe može doći do bržeg prodiranja latentnih i ostalih patogena. Rana na biljci može smanjiti otpornost, a vremenske prilike su takve da je idealno vrijeme za prvu zaštitu od štetočina.

Najčešće mjere zaštite koriste se uz pomoć bakarnih preparata (bakar-sulfat najčešći izbor) i uljni preparati (posebno korisni protiv latentnih patogena).

Nadgledanje stanja sa biljkom

Kada je sve završeno, tada treba ispratiti situaciju sa biljkom. Ako dođe do bilo kakvog pogoršanja stanja biljke - treba pravovremeno reagovati.

Čak i najbolje izvedena, profesionalna, rezidba voća ne mora nužno proći bez problema. Stoga je savjet - pratite stanje sa vašim voćkama neposredno nakon orezivanja.

Orezivanje mora biti sprovedeno sa pažnjom, jer samo takvo orezivanje donosi rezultate. Orezivanje nije samo rezanje grana, već radnja koja omogućava bolji, dugotrajniji i zdraviji rod i bolje, zdravije i dugovječnije biljke.