Šta su feromonske klopke?
Postavljanje feromonskih klopki jedna je od važnijih strategija koje se tiču zaštite biljaka od insekata. Ova strategija dio je takozvanog IPM-a, integrisanog sistema zaštite biljaka.
Šta su feromonske klopke?
Feromonske klopke su klopke koje sadrže sintetičke seksualne feromone za privlačenje insekata. Najčešće se koriste ženski feromoni za privlačenje mužjaka, ali to nije uvijek slučaj.
Kako izgledaju ove klopke
Feromonske klopke izgledaju poput kućica za insekte ili poput običnih ploča. One mogu služiti da privuku insekte ne samo putem mirisa, već u nekim slučajevima i vizuelno (kao što su vizuelni atraktanti). Bilo kako bilo, ove vrste klopki se sastoje od delta klopke (ili obične ploče), ljepljive ploče i uloška (feromonski uložak) (slika 1.). Žuta podloška predstavlja dodatni dio (vizuelni atraktant).
Kao što je i napomenuto, delta klopka ne mora imati izgled kućice ona može biti u obliku jednostavne ploče koja se sastoji od fleksibilnih materijala. To je obično polipropilen kako bi ploča mogla biti dovoljno čvrsta, elastična i postojana na uslovima koji vladaju u voćnjacima. Ljepljiva ploča dolazi na delta klopku odnosno polipropilensku ploču, dok na kraju dolazi feromonski uložak odnosno feromon.
Kvadratići na ljepljivoj ploči služe da se lakše prebroji broj ulovljenih insekata.
Slika 1.
Kako i kada postaviti feromonske klopke?
Glavno pitanje koje se postavlja u vezi ovih klopki jeste kada i kako ih postaviti? S tim u vezi potrebno je prije svega izabrati pravu vrstu klopke.
Izbor vrste klopke:
Prilagodite klopku ciljanoj vrsti štetočine (npr. jabukin smotavac – Cydia pomonella, grožđani moljac – Lobesia botrana). U zavisnosti od vrste biljke koju uzgajate direktno će zavistiti vrsta klopke. Svaka klopka koristi specifičan feromon za privlačenje specifične vrste insekata.
Vrijeme postavljanja:
Feromonske klopke moraju se postaviti nekoliko dana prije očekivanog dolaska odraslih (letećih) insekata. To se najčešće radi u sadašnjim mjesecima ili nešto ranije (s početka proljeća), u zavisnosti od lokaliteta na kojem se nalazi voćnjak. Za najveći broj voćaka feromonske klopke postavljaju se u aprilu ili maju.
Mjesto i visina:
Kada je riječ o mjestu gdje će biti smještene ove klopke tada se trebaju imati u vidu stvari poput vrste voćnjaka, nagiba terena ali i pravca duvanja vjetrova.
Feromonske klopke kače se na visinu od 1,5 do 2,0 metara kod voćaka. Treba ih postaviti na način da su u neposrednoj blizini drveta, ali da ne smetaju previše biljci. To se postiže na način što se klopke postave u unutrašnjost krošnje, tako da su djelimično osunčane i obavezno zaštićene od kiše i jakog vjetra.
Koliko klopki po hektaru?
Postoje dva načina i dva cilja kada se postavljaju feromonske klopke. Prvi je praćenje, a drugi masovno izlovljavanje insekata. Za praćenje populacije insekata treba koristiti jednu do dvije feromonske klopke po hektaru, dok se za masovno izlovljavanje koristi značajno više (10 i više klopki) - rijetko se koristi.
Kada se jednom postave, klopke se moraju redovno provjeravati kako bi se održala visoka efikasnost te spiječili problemi sa biljakama. Provjeravanje se vrši na svaka 3 dana, odnosno 1-2 puta sedmično.
Feromonski ulošci se mijenjaju svakih 4–6 nedjelja, a ljepljive podloge po potrebi (kada se napune insektima ili zapraše).
Pravila kada imate viša vrsta klopki
- Razmak između klopki različitih feromona: Min. 20 – 30 metara između klopki različitih vrsta kako ne bi došlo do smetnji (interferencije feromona). Klopke za istu vrstu postavljajte na više lokacija kako biste imali reprezentativne podatke.
- Pozicioniranje prema kulturi: Klopke postavljajte unutar određene voćke, ne i između kultura. Npr. klopku za jabukinog smotavca postavite u središte dijela sa jabukama, a za šljivinog smotavca u središte dijela sa šljivama.
Feromonske klopke su najefikasnije kao dio integrisanog suzbijanja štetočina (IPM). Prate se uslovi, a prskanje se sprovodi tek kada broj insekata pređe prag štetnosti. Kao dio sistema IPM-a, feromonske klopke ostaju važno sredstvo za smanjenje populacije, ali i minimalno korišćenje hemijskih sredstava, obezbjeđenje maksimalnog kvaliteta ploda i što je najvažnije sprečavanje prelaska praga ostataka pesticida na voću.
Šta mislite o ovom članku?
