Kako produžiti laktaciju kod krava?

Zašto je trajanje laktacije bitno?

Laktacija predstavlja aktivni, produktivni, period u kojem krava proizvodi mlijeko. Standardno, ona se obračunava na 305 dana, ali u praksi varira i zavisi najviše od rase, ishrane, proizvodnog sistema i ostalih činilaca.

Njena bitnost nije u tome da traje što duže, već da traje optimalno. Međutim, kod mnogih farmera u praksi se javlja problem kratkotrajne laktacije, naročito kod meleza, ali i produktivnih krava kojima se ne obezbijede optimalni uslovi. Ovaj problem ima korijene na više strana, a ovdje ćemo se osvrnuti samo na one glavne.

Da li ishrana utiče na trajanje - apsolutno, rasa - takođe, servis period nakon teljenje - itekako. Pa da krenemo redom.

Može li ishrana da produži laktaciju?

Ishrana sama po sebi ne može drastično da produži trajanje laktacije. U zavisnosti od trenutne uhranjenosti grla i kvaliteta ishrane, najviše zavisi i njen uticaj na navedeno povećanje.

Kod ishrane najveći problem vezan za laktaciju gotovo uvijek leži u direktnom djelovanju smanjenja energetske vrijednosti u obroku. To znači da obroci koji se nude kravama, a koji nisu dovoljni u ugljenim hidratima za posledicu mogu imati smanjenje sinteze laktoze, posledično i mlječnosti.

Ipak, ne mora uvijek deficit energije da bude glavni problem sa kratkotrajnom laktacijom. Tu su još i:

• smanjen sadržaj proteina u hranivu
• pojava acidoze usled prekomjerne ishrane
• povećan sadržaj antinutivnih tvari (rijetko)

Sem toga, postoje situacije na koje farmer ne može da utiče.

Stresne situacije i problemi sa laktacijom

Problem sa kratkotrajnom laktacijom može biti povezan i sa stresnim situacijama. One uključuju:

• situacije vezane sa teljenjem (prijevremeno teljenje, teška teljenja i sl.) - ostavlja posledice i kasnije
• promjene u sastavu stada – premiještanje, miješanje sa drugim životinjama i ostale promjene
• visoke temperature i toplotni stres
• bolesti i zdravstveni problemi
• nagle promjene u ishrani ili načinu držanja

Sve navedene situacije mogu uticati na unos hrane, metabolizam i opšte stanje krave, a samim tim i na proizvodnju mlijeka. Poseban problem predstavljaju stresovi koji se ponavljaju ili traju duži period. Krava tada dio energije usmjerava na prilagođavanje stresu, dok proizvodni rezultati mogu početi da trpe.

Koliko rasa određuje trajanje laktacije?

Rasa ima značajan uticaj na tok i trajanje laktacije. Međutim, nije pravilno posmatrati rasu kao jedini faktor koji određuje koliko će krava dugo davati mlijeko. Visokoproduktivne mliječne rase uglavnom imaju izraženiju i dužu proizvodnu laktaciju, dok kod pojedinih lokalnih i kombinovanih rasa proizvodnja može ranije početi da opada.

Razlike se mogu uočiti i u samoj krivulji laktacije. Neke krave brzo dostižu vrhunac proizvodnje, a zatim dolazi do postepenog opadanja mlječnosti. Kod drugih je proizvodnja nešto niža, ali stabilnija tokom dužeg perioda.

Zbog toga nije dovoljno gledati samo koliko je krava dala mlijeka na početku laktacije. Mnogo je važnije pratiti kako se proizvodnja ponaša kroz cijeli period.

Kako produžiti laktaciju kod krava?

Postoji više načina kako da se laktacija kod krava produži. Treba odmah na početku napomenuti da produžavanje iznad optimalnih oko 305 dana dugoročno nije održiv metod i u većini slučajeva ga treba izbjegavati. Tako produžavanje laktacije ima smisla samo ukoliko ista traje ispod navedenog perioda.

Takođe, održati proizvodnju na ekonomičnom nivou i izbjeći nepotrebne gubitke tokom laktacije podjednako je važno.

1. Provjerite obrok kod krava

Prvi korak nije povećanje ishrane, već njeno revidiranje. Ishrana kod krava muzara naročito je specifična, jer zahtijeva optimalan odnos unutar makronutrijenata i mikronutrijenata. Ukoliko ovaj odnos nije dobro postavljen u osnovi, može doći do pojave kraće laktacije.

Dakle, prvo se provjerava sadržaj proteina u obroku. Ovdje je bitno napomenuti da sam naziv proteini ne govori ništa u kontekstu proizvodnje mlijeka. Neophodno je znati da se u mliječnom stočarstvu, a naročito govedarstvu, gledaju dvije vrste proteina:

• sirovi proteini (o kojem smo pisali u tekstu - Sirovi proteini - šta su i zašto su toliko važni u ishrani životinja?) su "glavni", a najvažnije njegove dvije frakcije (vrste) su:
• RDP - proteini razgradivi u buragu (dio sirovih proteina)
• RUP - proteini nerazgradivi u buragu (dio sirovih proteina, takođe)

Svaki od njih ima svoju funkciju, te u skladu sa tim treba da budu i proporcionalno zastupljeni u ishrani. Upravo njihov odnos u obroku nešto je što često presudno utiče na produktivnost.

Glavni izvori RDP proteina su:

• sojina sačma
• suncokretova sačma
• sačma od uljane repice
• lucerka
• djetelinsko-travne smješe
• mlada kvalitetna trava i paša
  
  

Tabela 1. Razlika između RDP i RUP proteina

RUP odnosno proteini nerazgradivi u buragu poslednjih godina sve više se pominju u kontekstu maksimalnog iskorišćavanja potencijala za mlječnost. Iako svako hranivo ima određeni procenat ove vrste proteina, njegovi najbogatiji izvori su:

• hraniva životinjskog porijekla (za goveda najčešće mlijeko u prahu i jaja u prahu)
• sojina sačma dodatno termički obrađena

Tu su još i sintetički obrađeni proteini kako bi se dobio veći udio RUP proteina, ali se oni rjeđe koriste u praksi kod nas.

2. Ne pokušavjate sve rješavati koncentratom

Možda malo i čudno zvuči, ali preveliko oslanjanje na koncentrovane smješe za krave muzare može djelovati kontraproduktivno (na dužinu laktacije). Povećanjem energetskih hraniva iznad optimalnog nivoa ne mora značiti veću produktivnost, a naročito ne dužu laktaciju.

Produženje laktacije na optimalan nivo zahtijeva prije svega dobro zdravlje krava. Previše koncentrata nosi sa sobom rizik od razvoja acidoze buraga, posebno subakutne acidoze (SARA), koja može negativno uticati na unos hrane i proizvodnju mlijeka (Krause i Oetzel, 2005)*.

U eksperimentu je izazvana subakutna acidoza buraga povećanjem količine lako fermentabilnog koncentrata. Prosječna proizvodnja mlijeka pala je sa 35,2 na 31,7 kg/dan, a nije se vratila na početni nivo ni tokom perioda oporavka.

Pretpostavlja se i da dugotrajna ili ponavljana acidoza buraga može doprinijeti ranijem padu mliječnosti i posredno skratiti period proizvodnje, ali za direktnu vezu između acidoze i skraćenja same laktacije za sada nema dovoljno jakih dokaza.

3. Poboljšajte kvalitet hrane koju već imate kod sebe

Za optimalnu dužinu laktacije neophodna su dobra kabasta hraniva. Kod proizvođača na našim prostorima mnogi problemi sa kratkom laktaciju "leže" u lošem kvalitetu hraniva koja se daju, a često to budu upravo kabasta hraniva.

Razlozi njihovog lošeg kvaliteta mogu biti:

• previše suvo sijeno (uzrok gubitka beta karotena, proteina i sl.)
• kašnjenje sa kosidbom (košenje u ne-optimalnom periodu nosi sa sobom negativne posledice po kvalitet - naročito proteina)
• loše iskorišćavanje pašnjaka - erozije i prepasanje na pašnjacima sve je češći uzrok degradacije pašnjaka. Takvi pašnjaci često imaju hroničan nedostatak hranljivih materija.
• nepravilno skladištenje žitarica i krmnih smjesa (vlaga pogoduje razvoju gljiva, a sunčevi zraci uništavaju pojedine vitamine i minerale).
  
  

4. Vime može biti razlog kratke laktacije

Neke bolesti takođe mogu biti uzrok skraćene laktacije. Uzmimo na primjer mastitis - upalu mliječne žlijezde. U svom subkliničkom obliku mastitis može proći ispod radara očiju farmera, a biti istovremeno uzrok brojnih problema na farmi, pa i skraćene laktacije.

Smanjena produktivnost mlijeka je jedna, ali ne i jedina posledica oboljenja vimena. Posledica svakako može biti i skraćenje laktacije na nivo značajno ispod 305 dana. Kako mastitis uzrokuje upalu mliječne žlijezde i kanala u vimenu, on posredno i oštećuje tkivo vimena.

To za posledicu može imati veći stres na mliječnu žlijezdu koji se kasnije odražava i kroz manji produktivni vijek grla. Poslije nekolike godine (a nekada i odmah) laktacija koja je trajala standardnih 305 dana sklizne na nivo značajno manji od optimalnog. Pročitajte i Koliko košta mastitis po kravi – skriveni gubitak svake farme?

Duža laktacija nije uvijek cilj

Izostankom steonosti produžava se servis period, a samim tim i period do narednog teljenja. To može povećati troškove proizvodnje i uticati na ukupnu ekonomsku efikasnost proizvodnog ciklusa.

Kako laktacija odmiče, proizvodnja mlijeka prirodno opada, pa u jednom trenutku količina dobijenog mlijeka više ne opravdava troškove ishrane i držanja krave. Zbog toga produžavanje laktacije samo zato što krava još uvijek daje mlijeko nije uvijek dobra odluka.

Cilj nije da laktacija traje što duže, već da se postigne optimalna ravnoteža između proizvodnje mlijeka, reprodukcije, zdravlja krave i troškova proizvodnje.

Reference

* Inducing subacute ruminal acidosis in lactating dairy cows,  J Dairy Sci. Oktobar 2005.,  K M Krause, G R Oetzel