Podsijavanje - strategija koja obnavlja zemljište

Bilo da želite da sanirate pašnjake, livade ili samo okućnice podsijavanje predstavlja odličan način, jer je relativno brzo, ne previše zahtijevno i sa odličnim rezultatima. Što je još važnije - rezultati dolaze brzo i vidljivi su.

Podsijavanje - strategija koja obnavlja zemljište

Šta je podsijavanje?

Podsijavanje predstavlja strategiju kojom se obnavljaju travnate površine (pašnjaci, livade, travnjaci, okućnice i sl.). Površine koje su usled dejstva pretjerane ispaše domaćih životinja, možda korišćenjem teške mehanizacije ili jednostavno zbog nekih bolesti biljaka osiromašile u travnoj masi, zahtijevaju jedan vid obnove. Postoje brojni načini uspostavljanja zdravog travnjaka, a svakako jedan od najčešćih jeste podsijavanje. Njime se pokušava nadoknaditi izgubljena travna masa i to na način što se zasijavanjem sjemenja određenih biljaka stvaraju uslovi za obnovu.


Podsijavanje obuhvata nekoliko koraka od kojih treba izdvojiti sledeće:

1. Procjena stanja travnjaka


Prva stvar koja se gleda u sklopu strategije podsijavanja odnosi se na procjenu travnjaka. Tri su ključna pitanja kojim se pokušava što objektivnije utvrditi stvarno stanje sa travnjakom:

  • Koliki je procenat korova na travnjaku, a koliki procenat ogoljenih površina (bez biljaka - samo zemljište)?
  • Koje vrste dominiraju (na primjer trave, leguminoze ili širokolisni korovi)?
  • Postoji li zbijenost zemljišta?

Na osnovu pitanja pravi se procjena da li kretati samo u pravcu podsijavanja, ili je neophodno preduzeti radikalnije mjere poput zaoravanja i zasnivanja novih travnatih površina. Najčešće je dovoljno podsijavanje, međutim ukoliko dominiraju korovske vrste (preko 20%), a uz to je zemljište izrazito zbijeno i ne upija dobro vodu, tada podsijavanje neće dati očekivane rezultate.

2. Izbor smješe za podsijavanje

Druga karika koja je od važnosti jeste izbor sjemena odnosno travne smješe. Izbor zavisi od toga za šta je predviđena namjena buduće travne mase, i koja vrsta zemljišta je u pitanju.

  • Za pašnjačke površine (često slabije rodnosti, kamenitog terena i osrednjeg stepena organske materije) treba odabrati vrste otporne na gaženje i ispašu od strane životinja. Najčešće uključuju ljuljeve, vlasulju i djetelinu (bijelu).
  • Za livade - kosidbu (veći sadržaj organske materije, bolja plodnost, manje gaženja) treba odabrati biljke koje su boljeg kvaliteta poput crvene djeteline, mačijeg repka i drugih.
  • Za okućnice/dvorišta (puno gaženja, većinom manjak organske materije, dobra dostupnost vlage kroz zalivanja) treba koristiti trave otporne na gaženje, koje dobro podnose i sjenu i koje imaju sporiji rast. 

Najbolje je opredijeliti se za mješavinu dvije do tri trave, plus jedna vrsta mahunarke.

3. Priprema zemljišta

Priprema zemljišta obuhvata proces kojim se obezbjeđuju uslovi za pravilno i uspješno podsijavanje. Prilikom pripreme zemljišta prvo je potrebno očistiti zemljište od korova. Najčešće se radi mehanički, tako da se veliki, razvijeni i višegodišnji korovi čupaju zajedno sa korijenjem. Zatim,

  • košenje na visini do 5 cm od zemlje svakako je poželjno, kako ne bi došlo do smanjenog potencijala za rast novih biljaka
  • tanjiranje se može koristiti da se omogući bolji kontakt sjemena sa zemljištem. U zavisnosti od terena moguće da neće biti potrebno, ali ako se ipak radi mora biti umjereno i biti oprezan. Na manjim parcela alternativa može biti malo jače grabuljanje zemljišta.

4. Sjetva

Kod sjetve je najbitnije pravilno rasporediti sjeme. Sjetva se može obaviti ručno, zatim traktorskom sijačicom ili specijalnim mašinama za sijanje.

Kada podsijavate manje površine vodite računa o gore navedenoj disperziji odnosno pravilnom rasporedu sjemena. Trudite se i da približno poštujete količinu koja je prediđena, a koja je obično navedena na pakovanju smješe za podsijavanje.

Takođe, dubina sjetve ne smije biti prevelika, maksimalno do 1 cm, tako da sjeme bude plitko položeno.

5. Valjanje

Valjanje omogućava da sjeme bude u što boljem tj. većem kontaktu sa zemljištem. Rezultat je bolja snadbjevenost vlagom (preko zemljišta), a posledično i bolja klijavost. Valjanje se obavlja valjkom koji se koristi u poljoprivredne svrhe, a naročito je poželjno obaviti ga za sitna sjemena (kao što je na primjer sjeme djeteline).

Šta poslije sijanja?

Kada se završe sve pripremne faze podsijavanja tj. sjetve tada slijedi njegovanje - zalivanje, eventualno đubrenje i na kraju korišćenje. Posebna pažnja obraća se kod ispaše domaćih životinja, jer ukoliko nije pravilna, brzo dovodi do degradacije novog-starog travnjaka. Treba voditi računa o optimalno zadržavanju životinja na ispaši, kroz rotacionu strategiju najčešće.

Kosidbu treba organizovati tek kada trava bude na minimalno 5-8 cm visine. Za očekivati je da se travnjak na tu visinu oformi za 60 dana ili nešto manje, u zavisnosti od temperature regiona u kojem se nalazi travnjak.

Pozitivne strane podsijavanja

Podsijavanje zelenih površina ima nekoliko važnih, pozitivnih strana, a to su:

  1. Regeneracija biljne mase

    Već je napomenuto da je regeneracija jedna od ključnih stvari koja se postiže podsijavanjem. Regeneracija se odvija kroz nekoliko faza, ali postaje glavna poslije nekoliko sedmica kada i autohtone i posijane trave počnu da djeluju udruženo.
  2. Povećana nutritivna vrijednost biljaka

    Čest je slučaj da se trava sa podsijanih površina koristi u ishrani domaćih životinja. Takva trava ima veću hranljivu vrijednost, često i bolju svarljivost i iskorišćenost, a takođe je životinje radije jedu.

  3. Produžava životni vijek travnjaka

    Još jedna u nizu prednosti podsijavanja odnosi se na vijek trajanja travnjaka. Naime, bolja zaštita terena, uglavnom bolja otpornost zasijanih biljaka i njihov mladi stadijum, pomažu da se erozija smanji, ali i druge nepogode svedu na minimum.
    Takođe, nove biljke koje su unesene podsijavanjem često spadaju u red leguminoza koje fiksiraju azot i obezbjeđuju azot drugim biljkama.


Osim navedenih, podsijavanje ima i brojne druge prednosti poput smanjenja prisustva korova, boljeg vodno-vazdušnog režima zemljišta i povećanja biodiverziteta.


Podsijavanje je strategija koja podrazumijeva ciljano sijanje trava i leguminoza kako bi se popravilo stanje sa pašnjakom, livadom ili drugom zelenom površinom. Metoda je popularna i jedna od najboljih kada je u pitanju vraćanje "starog sjaja" zelenim površinama. Kod podsijavanja potrebno je staviti akcenat na pripremnim radnjama koje obuhvataju uklanjanje korova, plitko košenje i tanjiranje, kasnije sijanje, i to je to - za nekoliko sedmica nova trava koja upotpunjuje vašu zelenu površinu je tu.