Azot u februaru - koristi ili je samo bacanje para?
Dodavanje azota u februaru može biti od koristi, ali samo ukoliko se pametno primjenjuje. Saznajte na koji način da iskoristite maksimalne koristi od primjene azota u februaru?
Često se može čuti da primjena azota u februaru donosi koristi za biljnu proizvodnju. Farmeri znaju da kažu da je "bacanje malo azota korisno, jer čim malo ugrije potpomognuće biljci da bolje raste i da se razvija".
Ovaj način razmišljanja i rada može biti strateški potez, ali takođe mnogo puta i čisto bacanje para u vjetar. Da vidimo kada azot u februaru ima smisla, a kada nema nikakvu korist.
Šta se dešava sa azotom u februaru?
Azot je jedno od najnestabiljnijih jedinjenja, a među đubrivima je i najnestabilnije. Za razliku od fosfora i kalijuma koji imaju mnogo bolju toleranciju prema ambijentalnim uslovima, azot se:
- lako ispira (kroz padavine i natapanja)
- veže kratkotrajno sa drugim jedinjenjima zemljišta
- brzo "ispari" ukoliko se pogrešno primijeni
U februaru upravo imamo obilne padavine, niske temperature te slabu ili nikakvu aktivnost korijena većine zasijanih kultura. Zbog svega navedenog treba pažljivo razmotriti upotrebu azota u trenutnom mjesecu. Samo pažljivim i selektivnim načinom đubrenja moguće je ostvariti povoljne rezultate, a takođe i smanjiti negativne posledice prekomjernog đubrenja azotom.
Kada azot u februaru ima smisla?
Kao što je i napomenuto kod većine biljnih kultura prihrana azotom (u obliku KAN-a ili uree) nema smisla, a čak šteti i finansijski farmeru i mikrobiološki zemljištu.
Ipak, neke kulture i neki vremenski uslovi dozvoljavaju, a za neke kulture čak je i praktično neophodno đubrenje u ovom periodu godine.
1. Ozime žitarice (pšenica, ječam, raž)
Kod ozimih žitarica prva prihrana azotom najčešće se obavlja upravo u februaru, i to krajem mjeseca. U ovom periodu biljka ponovo započinje aktivno da bokori što zahtijeva azot kao potporu intenzivnom rastu.
Đubrenje ozimih žitarica azotom ne treba obaviti odjednom u februaru, već približno ravnomjerno rasporediti ukupnu količinu đubriva - jedan dio u februaru, drugi neposredno pred vlatanje.
Preduslovi koji su potrebni da bi se đubrilo azotom:
- bez najavljenih obilnih kiša
- biljka krenula sa vegetacijom
- zemljište nije previše vlažno
Preporučena količina azota: 30-60 kg/ha
2. Travnjaci i livade (posebno za stočare)
U nižim predjelima sa "lakšim" zimama februar može biti idealan mjesec za ubrzanje rasta trava na livadama i pašnjacima. I ovdje kao kod ozimih žitarica postoje preduslovi za efektivno đubrenje azotom, a to su:
- izbjegavati teška, glinovita zemljišta
- bez zadržavanja vode na travnjacima
- takođe, bez najavljenih obilnih kiša
Ukoliko se ispune navedeni uslovi azot zaista može značajno ubrzati početni rast i ojačati biljke za sezonu ispaše ili kosidbe.
Preporučena količina azota: 25-30 kg/ha
3. Đubrenje voćaka uz oprez
Kasno zimsko đubrenje voćaka azotom ima za cilj da oporavi biljke nakon stresne sezone - manjim dijelom, a većim dijelom da ih pripremi za intenzivan proljećni, vegetativni razvoj.
Đubrenje se izvodi uz poseban oprez, jer u ovom periodu biljke ne zahtijevaju velike količine azota. Treba zapamtiti da cilj azotnog đubrenja u februaru nije da "tjera list", već da pripremi biljku za vegetacionu sezonu.
S tim u vezi i količine azota koje se koriste za februarsko đubrenje voćnjaka ne treba da budu veće od 20-30 kg/ha.
Ovakve šeme đubrenja tzv. split sistem đubrenja može se vrlo uspješno uklopiti u februarsko đubrenje ozimih žita, travnjaka ili čak voćaka. Brojne studije pokazuju pozitivno djelovanje ovakve šeme đubrenja, te povećanje prinosa koji idu do čak 10% (u odnosu na jednokratno đubrenje).
Konkretno, istraživanje Changlu Hu i sar. (2021.)* koje je obuhvatilo veliku analizu od čak 129 studija pokazalo je da pšenica daje veći prinos kada se azot ne daje odjednom, nego kada se rasporedi kroz nekoliko manjih prihrana u toku sezone. U prosjeku, takav način đubrenja daje oko 7% više žita i veću proteinsku vrijednost zrna nego kada se ista količina azota baci odjednom ranije u sezoni.
Kada azot u februaru nema smisla?
Postoje brojne situacije kada je bespotrebno, a čak i štetno primjenjivati azot u februaru. To su sledeće situacije:
1. Njiva bez kulture
Ukoliko niste ništa sijali, odnosno kako se narodno kaže ukoliko je njiva "gola" tada je đubrenje azotom čisto bacanje para. Zemljište nema mehanizme niti da usvoji niti da zadrži azot, a najveća količina se ispere u podzemne tokove.
Na taj način farmer čini štetu ne samo ekosistemu, već i sebi. Previše zagađene vode azotnim jedinjenjima kasnije se negativno odražavaju na zdravlje ljudi, životinja, pa i samih biljaka. Među greškama, ovo je najveća kod đubrenja azotom.
2. Planirano, ali nezasijano povrće
Još jedna česta greška jeste i prijevremeno đubrenje azotom u povrtarskoj proizvodnji. Već je istaknuto da azot "ne čeka" biljku, biljka čeka njega. Zbog toga ranije đubrenje nema nikakvog smisla na terenu, osim zagađena podzemnih voda i smanjenja rentabilnosti uzgoja kroz potrošeno đubrivo i rad.
3. Teška zemljišta
Postoje situacije kada čak i povoljni vremenski uslovi ne mogu omogućiti februarsko đubrenje njiva. Radi se o slabo dreniranim zemljištima u kojima vlaga nije uspjela da se spusti na optimalnom nivou.
Na takvim parcelama:
- azot se gubi denitrifikacijom
- pretvara se u gasove i nestaje
U ovim slučajevima azot (amonijak) bukvalno isparava u vazduh, a sa njim i uloženi novac.
Koliko je malo, a koliko previše azota?
Aplikacija azota u februaru može dati dobre rezultate, ali samo pod uslovom da se ne pretjera sa đubrenjem. Najbolje je đubriti njive i livade u više navrata. Obično se smatra da je 30-40% ukupne aplikacije koja se planira u ranom proljeću idealna mjera kako za biljke tako i za zemljište.
Šta je pametnije (od đubrenja azotom) u februaru?
✔ analiza zemljišta
✔ plan prihrane po fazama
✔ organska materija (stajnjak, kompost)
✔ dobra struktura zemljišta
Bez ovoga, azot je samo kratkotrajni stimulans – ne rešenje.
Azot u februaru nije niti dobar niti loš sam po sebi. Treba imati mjeri, i što je najvažnije - gledati uslove u kojima se zemljište odnosno biljka tretira. Takođe, azot se najčešće koristi sa drugim hranivima (NPK formulacije) kako bi se zadovoljili širi zahtjevi biljaka za hranivima.
Primjena ovog đubriva ima smisla za ozime kulture, ali isključivo ukoliko su vremenski uslovi naklonjeni farmeru. Nema smisla za "golo" zemljište, za buduće usjeve niti za vlažne njive. U zaključku možemo reći da februar ne oprašta greške, ali nagrađuje pametne odluke.
