Potvrđen prvi slučaj ptičjeg gripa kod domaće živine

Portal Poljosel prenosi integralno informaciju koju je objavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, radi bolje informisanosti poljoprivrednika. Originalni tekst dostupan je na zvaničnoj internet stranici Ministarstva.

U Crnoj Gori potvrđen je prvi slučaj avijarne influence, odnosno ptičijeg gripa, kod domaće živine na dva gazdinstva, u opštinama Nikšić i Bijelo Polje. Virus visoko patogene avijarne influence tipa H5N1 potvrđen je 4. marta 2026. godine, navodi se na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Virus je potvrđen na nekomercijalnim gazdinstvima sa slobodnim tipom držanja, u dvorišnim uslovima, sa manjim brojem jedinki.

Karakteristike bolesti

Avijarna influenca je virusna bolest ptica koja se odlikuje visokom stopom smrtnosti kod domaće živine i divljih ptica. Prenosi se direktnim kontaktom među pticama, kontaminiranom opremom, vodom, hranom, a primarni izvor bolesti su divlje ptice selice.

Znaci koji mogu upućivati na pojavu avijarne influence

• aglo i povećano uginuće (najčešći znak, kada u kratkom vremenskom periodu dolazi do velikih uginuća a često bez prethodno izraženih simptoma);
• Opšti znaci bolesti-izražena malaksalost, smanjen ili potpuno izgubljen apetit, nakostriješeno perje;
• Respiratorni simptomi (otežano i ubrzano disanje, otvoreni kljun pri disanju, kijanje, kašalj, iscjedak iz nosa);
• Nervni simptomi (nekontrolisani pokreti, drhtanje, uvrtanje vrata (tortikolis), gubitak ravnoteže, paraliza krila ili nogu);
• Promjene u proizvodnji (pad nosivosti, deformiteti ljuske).

Obaveze vlasnika/držaoca životinje

• onemoguće bilo kakav kontakt svoje živine sa divljim pticama tako što živinu treba držati u zatvorenim objektima sa mrežama na prozorima;
• u slučaju držanja živine u spoljnim kavezima, iste pokriju i ograde žicom sa otvorima ne većim od 2 cm;
• spriječe kontakt svoje živine sa svim ostalim domaćim životinjama;
• živinu ne poje vodom sa otvorenog prostora (iz buradi, lokvi, bara, kišnicom i sl.);
• hranu za živinu drže u zatvorenom prostoru zaštićenu od bilo kakvog kontakta sa spoljnom sredinom ili drugim životinjama ili glodarima;
• onemoguće nezaposlenima ulazak na farmu;
• primjenjuju sistem držanja živine „sve unutra – sve van“;
• nakon završetka držanja živine, objekat detaljno očiste, operu, dezinfikuju i izvrše deratizaciju i dezinsekciju prije sljedećeg useljenja u objekat;
• đubre i prostirku odlažu na posebno određenom mjestu i zaštite ga od kontakta sa drugim životinjama;
• redovno detaljno peru ruke, odjeću i obuću prije svakog ulaska u objekat sa živinom i nakon izlaska iz objekta;
• nositi čista zaštitna odijela i gumene čizme prilikom rada sa živinom;ne uvode nove jedinke u postojeće jato;
• ne kupuju nove životinje od neprovjerenih prodavaca i bez urednog Uvjerenja o zdravstvenom stanju;
• ne posjećuju druge živinarske farme;ne koriste opremu ili bilo kakva druga sredstva sa neke druge farme;
• ne dozvoljavaju posjetiocima ulazak na farmu.

U slučaju bilo kakvih promjena zdravstvenog stanja u jatu živine ili primjećivanja uginuća većeg broja divljih ptica odmah kontaktirati najbližu veterinarsku ambulantu ili veterinarskog inspektora. Bolest kod domaće živine je trenutno prisutna u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Rumuniji, Španiji…

Da li ljudi mogu da obole?

Rijetko, virus može preći na ljude, posebno na osobe koje imaju blizak i neposredan kontakt sa zaraženim pticama ili njihovim izlučevinama.Apelujemo na sve držaoce i vlasnike živine da prijave svako uginuće i promjenu zdravstvenog stanja domaće živine i dosledno sprovode mjere. Takođe, apelujemo na širu javnost da svaki uočeni leš divljih ptica prijave veterinarskom inspektoru ili veterinarskoj ambulanti. O daljim mjerama, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove će blagovremeno obavjestiti javnost.