5 znakova da je zemljište "mrtvo"

Osnova svake proizvodnje na farmi jeste zemlja. Ona određuje prinos, određuje kvalitet onoga što se na njoj posije, ali takođe utiče i na dugoročnu održivost proizvodnje.

Značaj zemljišta u poljoprivrednoj proizvodnji nikada se ne može precijeniti, zbog svoje osnovne, bazične uloge. Međutim, nije samo bitno imati zemlju, već odrediti i njen kvalitet. Jer samo dobra zemljišta garantuju i dobru proizvodnost, dok su loša zemljišta čest uzrok nerentabilnosti.

U nastavku slijedi 5 znakova na osnovu kojih možete znati da je zemljište "mrtvo", ali i savjeti kako ponovo da ga "oživite".

1. Zemljište nema miris "žive zemlje"

Zemljište može da miriše različito. Neka zemljišta uopšte ne mirišu, druga imaju blag, zemljani miris, dok treća mogu imati čak i neprijatan miris. Najbolje je kada osjetite blag, prijatan miris koji podsjeća na miris humusa (često se opisuje kao miris u šumi, poslije kiše).

Sa druge strane, kada zemljište:

• nema gotovo nikakav miris
• miriše "kiselo"
• ili podsjeća na ustajalu vlagu

to je prilično dobar znak da je zemljište izgubilo dio svoje mikrobiološke aktivnosti.

Zemljišta koja imaju takve mirise nisu dobra, a razlog zbog čega su postala takva leži u kombinaciji sledećih aktivnosti:

• upotreba mineralnih đubriva bez organske materije
• korišćenje teške mehanizacije na polju
• pretjerana obrada zemljišta
• loša drenaža

Savjet: uzmite komad vlažne zemlje među prste i dobro ga protrljajte. Ako zemlja ima mrvičastu strukturu i karakterističan miris humusa - to je znak da je zemljište zdravo. U suprotnom - moguće je da zemljište "pati" od nedostatka organske materije.

2. Voda se zadržava/brzo nestaje

Još jedan karakterističan znak da je zemljište "mrtvo" odnosi se na zemlju koja brzo povuče vodu ili je predugo zadržava. Takva zemljišta najčešće su previše kisela, zbijena i nepogodna za sadnju/sjetvu. Uzrok najčešće leži u nedostatku humusa.

Kod takvog zemljišta često dolazi do:

• stvaranja bara nakon kiše
• pucanja zemlje tokom suše

Humus ovdje igra krucijalnu ulogu, jer:

• hrani mikroorganizme
• popravlja strukturu zemljišta
• zadržava vlagu

Savjet: obavezno koristite dobro zgoreli stajnjak, zelenišno đubrenje (o kojem smo pisali u tekstu - Početak avgusta - pravi trenutak za zelenišno đubrivo) ili kompost za povećanje sadržaja humusa unutar zemljišta.

3. Najezda korova

Povećanje neželjenih biljnih vrsta na parceli ima dvojako negativnu ulogu:

• smanjenje korisne površine za rast poželjnih vrsta
• korišćenje herbicida za uništenje korova

Takođe, mnogi korovi su štetni, a nekada i toksični za domaće životinje, što je još jedan od razloga zašto je njihovo prisustvo potrebno svesti na minimum.

Pojava korova često je jedan od prvih znakova da nešto sa zemljištem nije u redu.

Na iscrpljenim ("mrtvim") parcelama obično dolazi do:

• pada sklopa usjeva
• slabijeg razvoja korijena
• sporijeg porasta biljaka

Prisustvo korova često ukazuje na:

• sabijeno tlo
• slabu mikrobiološku aktinost
• narušenu pH vrijednost

Savjet: Pokušajte da mehanički uklonite korove, prije korišćenja hemijskih sredstava. Preventiva podrazumijeva održavanje dobre gustoće sklopa usjeva i, naravno, redovno organsko đubrenje.

4. Odsustvo glista

Znamo da je prisustvo glista znak da zemljište ima dovoljno organske materije koje ovi crvi zatim prerađuju . One su prirodni "kopači" zemlje, što znači da potpomažu i održavaju dobru aerobnu sredinu. Ipak, u praksi je sve više zemljišta kojima nedostaju upravo gliste.

Kao što je njihovo prisustvo jedan od najboljih pokazatelja kvaliteta, tako je i njihovo odsustvo jedan od najboljih pokazatelja zemljišta kojem nedostaje biološka komponenta.

Ako pri obradi ili kopanju:

• gotovo da nema glista
• nema insekata
• nema vidljive organske aktivnosti

to znači da je život u zemlji skoro potpuno ili djelimično stao.

Savjet: Kako biste provjerili aktivnost glista iskopajte rupu dubine 20 cm. U zdravom zemljištu često se može pronaći više glista već na maloj površini. Njihov izostanak često je loš znak.

5. Pad prinosa uprkos đubrenju

Možda i jedan od najupečatljivijih znakova da je zemljište "mrtvo" jeste pad prinosa uprkos sprovedenim agrotehničkim mjerama.

U takvim situacijama u praksi se može uočiti sledeće pravilo:

• farmer povećava đubrenje
• troškovi eksponencijalno rastu
• a prinos stagnira ili čak opada

Ovo je situacija u kojoj se dešava da zbog smanjene biološke aktivnosti, ali i loše strukture zemljišta biljke ne mogu normalno da usvajaju hranljive elemente iz đubriva. Često se kao posledica javlja razvijanje plitkog korijena kod biljaka.

Biljka sa takvim korijenjem postaje osjetljiva na stres, a njegov veći dio može da strada, jer je previše blizu površini. U kasnijem periodu često dolazi do djelimičnog ili potpunog sušenja biljke.

Savjet: farmeri često akcenat stavljaju na đubriva (naročito mineralna), zapostavljajući biološku aktivnost zemljišta i njegovu strukturu. Plan đubrenja trebalo bi osmišljavati tek kada se nedvosmisleno utvrdi prisustvo biološke aktivnosti i dobre strukture zemljišta na parcelama.

Može li se zemljište "oživjeti"?

U najvećem broju slučajeva zemljište može da se oporavi, ali samo ukoliko se poštuju dva principa: doslednost i kasnije održavanje.

Zemljište ne propada tokom noći, pa se tako ne može ni popraviti tj. "oživjeti" preko noći. Potrebno je uložiti određeni trud, ali se na kraju on višestruko isplati.

Najvažnije mjere za "oživljavanje" zemljišta jesu:

1. Organsko đubrenje

Organska đubriva poput dobro zgorelog stajnjaka ili komposta glavna je i najpoznatija mjera kojom se popravlja biološka aktivnost zemlje.

Osim stajnjaka i komposta mogu se koristiti i drugi načini unošenja organske materije, a to su:

• zelenišno đubrenje koje se sprovodi između proizvodnih ciklusa na njivi
• zaoravanje žetvenih ostataka izvanredna mjera za oranice u jesen
  
  

2. Smanjenje obrade zemljišta

Možda zvuči paradoksalno, ali jedna od mjera za poboljšanje zemljišta odnosi se na njegovo - smanjeno obrađivanje. U praksi, mjera se sprovodi tako što se:

• izbjegava unošenje teške mehanizacije na zemljište (kada je to moguće)
• korišćenje modernih priključaka koji smanjuju narušavanje prirodne strukture zemljišta
• nekada se primjenjuje i no till koncept*

*U određenim proizvodnim sistemima primjenjuje se ovaj koncept obrade, odnosno sjetve bez oranja, kojim se smanjuje narušavanje strukture zemljišta i čuva njegova biološka aktivnost.

3. Pravilan plodored

Iako utiče indirektno, pravilan plodored spada u važne mjere u "oživljavanju" zemljišta. Mjera je to koja utiče na nekoliko aspekata, ali generalno djeluje tako što:

• poboljšava uslove za rast usjeva
• doprinosi zdravijem i stabilnijem razvoju usjeva
• smanjuje iscrpljivanje zemljišta
• prekida ciklus bolesti i štetočina

Sve su to osnovne stvari bez kojih je teško održati plodno zemljište. Iako je plodored odavno poznat koncept, savremena saznanja omogućila su bolje razumijevanje rasporeda kultura i značaja njihove raznolikosti u očuvanju plodnosti zemljišta.

4. Analiza zemljišta prije đubrenja

Analiza je jedna od onih stvari koje mnogi izbjegavaju, ali koja daje najbolji uvid i što se tiče plodnosti i o tome gdje griješimo.

Iako direktno manje bitna za strukturu i mikrobiološku aktivnost, analiza je od strateške važnosti za uvid u stanje sa zemljom. Standardne analize često govore o sadržaju neorganskih elemenata, te direktno utiču na to koliko i kojom vrstom đubriva je najbolje da prihranjujemo zemljište tj. biljke. Takođe, analiza može da obuhvati i određivanje sadržaja organske materije u zemlji - što je od posebne važnosti.

Analizu zemljišta je najbolje uraditi prije unošenja stajnjaka, odnosno najmanje nekoliko mjeseci nakon njegovog zaoravanja, te takođe prije unošenja mineralnog đubriva.

Zaključak

U praksi se problem najčešće primijeti kada zemljište počne da daje manje prinose. Ali tada je često kasno da se spasi rod.

Manjak glista, tvrda struktura, loše zadržavanje vode i sve više korova često su prvi znakovi da zemljište gubi svoju snagu. I to su simptomi koji već postaju alarm da treba što prije promijeniti uzgojne uslove, odnosno primijeniti konkretne korake za poboljšanje strukture i plodnosti tla.