Početak avgusta - pravi trenutak za zelenišno đubrivo

Šta je zelenišno đubrivo?

Zelenišno đubrivo predstavlja biljnu masu sastavljenu najčešće od mješavine leguminoza i jednogodišnjih trava, koje se zajedno ili zasebno siju da bi se kasnije zaorale. Na ovaj način se popravlja struktura zemljišta, sprečava erozija, hrane korisni mikroorganizmi tla i povećava sadržaj humusa.

Može se koristiti kao prirodno đubrivo brojnih kultura, kako povrtarskih tako i ratarskih i voćarskih. Manje je zastupljena praksa u stočarstvu, osim kod sjetve krmnih kultura na oranicama.

Zašto sijati u avgustu?

Avgust je period kada je zemljište toplo, vrijeme sa dosta sunca i toplih dana, a kiše su nešto učestalije nego u julu mjesecu. Sve to ubrzava rast i razvoj biljaka za zelenišno đubrenje, čineći kraći i samim tim profitabilniji vegetacioni ciklus. Takođe, travna masa će biti dobro razvijena, udio stabljike relativno mali, a sadržaj organske materije visok (zbog lista).

Avgust je mjesec kada već mnoga strna žita, voća i povrće završava vegetacioni ciklus, te je i sa te strane prave vrijeme za sjetvu biljaka koje će se koristiti kao zelenišno đubrivo.

 
Koje biljke sijati za zelnišno đubrivo?

Mahunarke

Mahunarke spadaju u najbolje vrste koje se mogu sijati u svrhu dobijanja zelnišnog đubriva. Obogaćuju zemljište azotom, relativno su otporne prema bolestima i potpomažu rast drugih biljaka. Lako se zaoravaju, jer imaju plitak korijen i obogaćuju zemljište što je još jedan plus za njihovo korišćenje.

Od mahunarki/leguminoza mogu se sijati:

• stočni grašak
• grahorica
• lupina (plava lupina)

Krstašice

Krstašice su takođe odličan izbor kao zelenišno đubrivo. Brzo rastu, a suzbijaju i bolesti i nematode unutar zemljišta. Krstašice su odlične i zbog toga što ne zahtijevaju posebne uslove, popravljaju strukturu zemljišta, a zahvaljujući svojim aktivnim jedinjenjima (glukozinolatima) - ispoljavaju antimikrobno dejstvo.

Najbolje krstašice kao zelnišno đubrivo uključuju sledeće vrste:

• gorušica
• uljana repica

Ostale biljke

Treba napomenuti da se dosta veliki broj biljaka može koristiti za zelnišno đubrivo. Međutim, ne daju sve iste rezultate i nisu sve isplative, a neke su čak i štetne (poput suncokreta koji "izvlači" azot iz zemljišta). Ostale biljke koje se mogu bezbijedno koristiti uključuju dvije vrste:

1. Facelija - jedna od najboljih biljaka za pčele, ali i biljka koja u zemljište unosi novu vrijednost. Facelija je biljka izuzetno pogodna za primjenu kao zelnišno đubrivo, jer brzo raste, nije zahtijevna, doprinosi zdravog ekosistemu, gusto pokriva zemljište i suzbija korove.
2. Raž - se najviše pominje u kontekstu sjetve kao žitarica, međutim sjetva može biti i u pravcu iskorišćavanja kao zelenišnog đubriva.
   Raž je odlična ukoliko ostaje preko zime, kako bi zaštitila zemljište u ovom periodu.

Kako i kada sijati biljke za zelnišno đubrenje?

Iako na prvi pogled neobavezno i ne tako striktno, sijanje biljaka za zelenišno đubrenje mora biti urađeno u pravom trenutku, na pravi način. Moraju se poštovati koraci koji uključuju tačnu dubinu sjetve, međuredni razmak (optimalno) i na kraju sam uzgoj biljaka za dobru plodnost.

Vrijeme sjetve

Najbolje vrijeme za sjetvu biljaka u ljetnjem periodu upravo je sada, od početna do sredine avgusta. Ovo je period kada kraća dan, a temperature su i dalje visoke. Međutim, manje je sati sa visokim UV zračenjem, zemljište je toplije u odnosu na jun i jul mjesec, a vlažnost često povećana zbog češćih kiša.

U ovom periodu dolazi do naglog bujanja biljne mase, iako bi preduslov morao biti redovno zalivanje. Na taj način se iskorišćava maksimalna produkcija lista, a smanjuje udio stabljike i podstiče veći prinos - organske materije.

Napomena: u pojedinim regijama, kao što je mediteranska i centralni regioni većih kotlina možda neće moći da podrže maksimalan rast biljaka. Veće temperature čest su uzrok većeg gubitka organske materije. Zbog toga se savjetuje čekanje kraja avgusta, pa čak i početak septembra za sijanje kultura za zelenišno đubrenje. Ukoliko se pak posjeduje sistem kap po kap tada se može pokušati sjetva i u ovom periodu.

Dubina sjetve

Sjetva se može izvršiti ručno ili mašinskom sijačicom već u zavisnosti od površine koja se planira zasijati. Bilo kako bilo, neophodno je poštovati dubinu na kojoj će se nalaziti sjeme. Ona za većinu nabrojanih biljaka treba da bude u granicama od 2 do 3 cm. 

Što se tiče količine sjemena najčešće je to 25-30 kg/ha, ali najbolje je vidjeti na deklaraciji. Od agrotehničkih mjera može se primjenjivati navodnjavanje, mada su biljke za zelenišno đubrivo dosta otporne.

Kada zaoravati?

Najbolje vrijeme za zaoravanje biljaka predstavlja period 4-8 sedmica nakon sjetve. Biljke se zaoravaju prije cvjetanja, ne treba čekati da biljke otvrdnu, jer se masa teže i sporije razgrađuje. Najbolje vrijeme za unošenje biljne mase u zemljište je kraj septembra ili početak oktobra.

Koristi od zelenišnog đubriva

1. Poboljšava plodnost i strukturu zemljišta.
2. Suzbija korove i nematode.
3. Smanjuje potrebu za mineralnim đubrivima.
4. Čuva vlagu i štiti zemljište od isušivanja.
5. Idealno za organsku proizvodnju.

Zelenišno đubrenje je metoda koja sve više dobija na značaju, jer predstavlja prilično lak način da se zemljištu poboljša plodnost, smanje efekti erozije i pripremi sezona za jesenju sjetvu.