Plodored: ključ za dugoročnu plodnost

Plodored se smatra jednom od najstarijih agrotehničkih mjera. Koje prednosti donosi, zašto je važan te koji su tipovi plodoreda saznajte u nastavku teksta.

Plodored: ključ za dugoročnu plodnost

Plodored se smatra ako ne najstarijom, onda jednom od najstarijih tehnika primjenjivanih još od nastanka poljoprivrede. Ključna je stavka i današnje poljoprivrede, jer prednosti koje donosi uključuju ga u skoro svaki vid bavljenja ratarstvom.

Ipak, savremeni pristup plodoredu ne uključuje i ne obuhvata isključivo mijenjanje položaja sjetve, već i druge mjere koje donosimo u nastavku.

Važnost plodoreda u savremenoj proizvodnji

Plodored je, kao što je i napomenuto, jedna od najstarijih tehnika uzgoja žitarica i povrća, još od pamtivijeka. Rotacija sjetve na određeni vremenski period bila je prisutna još u najstarije doba, a kao rezultat zaključka farmera da monokultura (gajenje biljaka na jednom prostoru duži vremenski period) donosi smanjenje proizvodnosti, kao direktna posljedica opadanja kvaliteta površinskih slojeva zemljišta.

Osim smanjenja mikrobiološke aktivnosti u tlu, takođe dolazi i do pojave specifičnih biljnih bolesti. Vremenom se izdiferenciralo nekoliko ključnih prednosti primjene plodoreda u savremenoj biljnoj proizvodnji:

Očuvanje i poboljšanje strukture zemljišta 

Različite biljke imaju različite potrebe, te s tim u vezi i različite morfološke karakteristike. Pravilna izmjena usjeva doprinosi boljoj aeraciji, drenaži i povećava organsku materiju u zemljište.

Manja upotreba hemijskih sredstava i prihrane

Rotacija usjeva kroz plodored štiti i zdravlje zemljišta kao i zdravlje biljaka, na način što sprečava nakupljanje tj. taloženje specifičnih biljnih patogena. Rotacijom se uvode različite biljne kulture koje imaju različite odgovore na iste patogene. Na taj se način forsira prirodna odbrana domaćina.

Obogaćivanje zemljišta azotom

Često je slučaj da jedna od rotirajućih kultura bude iz porodice Leguminosae, odnosno mahunarki. Ove biljke su poznate kao obogaćivači zemljišta azotom, jer preko korijenovog sistema fiksirani azot iz vazduha izlučuju u zemljište i na taj način ga pripremaju za biljke kojima je azot neophodan za dobar i kvalitetan prinos.


Tipovi plodoreda

Iako ih ne možemo striktno podijeliti u tipove, plodoreda može biti više:

  • Jednosezonski, gdje se u jednoj sezoni smjenjuju kulture (soja - kukuruz na primjer)
  • Dvogodišnji (kukuruz - pšenica).
  • Trogodišnji (pasulj - paradajz - slatki kukuruz)
  • Četvorogodišnji (smjenjivanje četiri kulture).

Greške koje treba izbjeći


Nepravilna obrada zemljišta

Ukoliko obrada zemljišta između rotacije biljaka nije adekvatna, tada rotacija neće ispuniti očekivanja koja ima farmer. Đubrenje se takođe mora primijeniti kako bi se unijela nova organska materija.

Previše kratak period rotacije

Neke bolesti i patogeni mogu opstati duži vremenski period, čak i jednu ili više sezona, pa treba imati u vidu osjetljive biljne vrste koje se sade, te ih sijati u dužem razmaku.

Rotacija biljaka iz iste porodice

Rotacije iz iste porodice poput krompira i paradajza (porodica Solanaceae) treba izbjegavati, jer dovodi do akumulacije bolesti i patogena koji su specifični za tu porodicu.

Plodored je jedna od mjera koja umnogome pomaže i u dugoročnom, ali i u kratkoročnim povećanju prinosa. Ona, uz preciznu analizu zemljišta, pravilno đubrenje i druge agrotehničke mjere unosi velike promjene na njivi, na bolje.

Šta mislite o ovom članku?

like

dislike

love

funny

angry

sad