Braun svis (Smeđe goveče) – više od mlijeka

Porijeklo i istorijat

Rasa Braun Svis vodi porijeklo iz švajcarskog dijela planinskih Alpa gdje se pretpostavlja da je nastala prije više vjekova. Rasa se u početku, baš kao i mnoge druge, koristila za proizvodnju mlijeka, mesa ali i za rad. Nepristupačni predjeli i hladna, surova klima oblikovali su je u otpornu rasu, a radni uslovi kojima je bila podvrgavana kao da su se genetski prenijeli na potomke današnjeg Braun Svis govečeta. Još u početku glavna preokupacija genetičara bila je stvaranje rase otporne na vremenske nepogede, na kvalitet mlijeka i na izdržljivost, što je na kraju i postignuto.

Prema nekim istoričarima koji se bave istorijom domaćih životinja ova rasa stvorena je oko 4 000 godine prije nove ere, i spada u najstariju mliječnu rasu na svijetu. To i ne čudi budući da su bogati alpski pašnjaci “izrodili” i neke druge domaće životinje kao što su dvije poznate rase – Sanska i Togenburška (kozarstvo), a u govedarstvu i Simentalsku rasu.

Fizičke karakteristike

Boja – Samo ime rase govori nam o pretežnoj boji koja se nalazi kod rase. U pitanju je nijansa braonkaste boje koja čak ide prema sivkastoj. U koloru može da vuče i na žutu, a postoje i primjerci sa gotovo čisto bijelom bojom. Ipak, kao najčešća izdvaja se braonkasto-sivkasta boja krzna.

Njihova njuška, kopita i kraj repa crne je boje. Obod oko njuške i očiju bjeličaste je do srebrnasto sive. Krakteristika rase je i jednobojna raspoređenost po gotovo čitavom tijelu. Ipak, svjetliji tonovi mogu se javiti na donjoj strani tijela, oko njuške, oko očiju i na unutrašnjim djelovima nogu kod brojnih jedinki unutar populacije. Nešto nalik linije duž kičme može biti prisutno kod rase, s tim da to nije rasna karakteristika kao na primjer kod naše autohtone balkanske Buše.

Tjelesne mjere – Braun svis je rasa izraženih gabarita tijela. Spada u red srednje velikih do velikih goveda, a kada je riječ o mliječnim rasama dolazi odmah nakon Holštaj-frizijske. Prosječna tjelesna masa krava iznosi 675 kg (600 – 750 kg) za priplodne krave, dok je kod bikova ona znatno veća i kreće se od 900 pa do 1 100 kg.

Tek rođena telad imaju tjelesnu masu u granicama 35-45 kg, u zavisnosti od pola, tjelesne kondicije krave i genetskog potencijala i majke i oca.

Visina grebena kod krava je slična Holštajn-frizijskoj i iznosi od 134 do 144 cm, dok su bikovi prosječno viši za 10 cm. Telad imaju visinu 75-85 centimetara.

Konstitucija - Snažna konstitucija, duboka i široka prsa, snažne noge i kopita osobenosti su koje odlikuju Braun svis kravu. Vime je snažno razvijeno, dobro podignuto i pravilno postavljeno. Krave Braufiha imaju širok grudni koš i tijelo što im omogućava vrlo dobar kapacitet za ishranu i dobru probavu. Sve to važno je zarad bolje proizvodnje mlijeka i bolje konverzije hrane u mlijeko. Rameni pojas je širok i snažan što utiče na dobre mogućnosti za kretanje po različitim terenima.

Produktivnost

Proizvodnja mlijeka – Iako u Evropi sve manje popularna, Braun Svis zadržava visoko drugo mjesto odmah nakon Holštaj rase kako u svijetu tako i u istoj Evropi. Razlog njenog uzgoja prevashodno je rezultat visokih količina mlijeka koju daje, ali i izuzetan kvalitet mlijeka za proizvodnju sira. Za jednu standardnu laktaciju količina pomuženog mlijeka može ići i prelaziti 10 000 kg godišnje, s tim da su u praksi i na terenu procjene od 7 000 pa do 9 000 kg.

Druga bitna stavka u vezi sa mlijekom kod ove rase jeste i maloprije pomenuti izvanredan kvalitet mlijeka. Ovdje se misli na proizvodnju sira, gdje Braun Svis rasa spada u najbolju rasu krava za proizvodnju sira. Primarno je to posljedica odličnog odnosa mliječnih proteina i mliječne masti, ali i kvantitativno većeg sadržaja proteina u mlijeku. Veći sadržaj proteina i njihov bolji odnos prema mliječnoj masti rezultiraju značajno boljim randmanom što je jako bitno u sirarstvu.

Procenat mliječne masti ide od 3,9 pa do 4,5%. Sadržaj proteina iznosi 3,5-3,8%. Poznato je da zemlje poput Njemačke i Francuske prosječno imaju preko 4,15% mliječne masti od ove rase sa skoro 8 000 kg mlijeka u jednoj laktacijskoj godini.

Nešto što je izdvaja, a što se ne smije izostaviti, jeste i najveća količina mlijeka tokom životnog vijeka grla. Ova rasa, zbog svoje izdržljivosti, jakih kostiju, otpornosti prema bolestima i visoke proizvodnje mlijeka važi za najproduktivniju rasa - kada se gleda životna proizvodnja mlijeka.

Tovne osobine – Pošto se radi o rasi za proizvodnju mlijeka realno je i očekivati slabije tovne sposobnosti kod podmlatka. Međutim, to ne znači da su one loše, a naročito ne kada se uzme u obzir poređenje sa drugim mliječnim rasama. Ako uzmemo na primjer najpoznatiju mliječnu rasu – Holštajn-frizijsku – proizvodnja i kvalitet mesa kod Braun Svis rase je nešto ispred. Ipak, od ove rase ne treba očekivati tako dobre rezultate kao kod tova Simentalca, a pogotovo ne u odnosu na Hereforda, Angusa ili Šarolea.

Prirast teladi i junadi u tovu kreće se između 800 i 1100 g na dan. Konverzija hrane je na zadovoljavajućem nivou, muška telad bolje napreduju i daju kvalitetnije meso. Konformacija tijela je dobra, a mirnoća rase daje dodatnu prednost u tovu.

Prilagodljivosti i otpornost

Braun svis je odličan izbor za farmere koji žele dugovječnu, otpornu i produktivnu mliječnu rasu sa mlijekom visokog kvaliteta, pogodnim za proizvodnju sireva. Zahvaljujući svojoj izdržljivosti i dobroj konverziji hrane, ova rasa može biti ekonomičan i pouzdan izbor u različitim klimatskim uslovima, dajući farmeru sigurnost i prijeko potrebnu pouzdanost.

Rasa je poznata po otpornosti prema različitim uslovima, potrebno joj je manje njege od Holštajn-frizijske, a sveukupno zahtijeva značajno manje pažnje kada je u pitanju obezbjeđivanje uslova držanja.

Ukrštanje sa autohtonim rasama

Ukrštanje može biti dobar način da se, uz pomoć Braun Svis rase, obezbijede kvalitetna grla za veću produktivnost. U istorijskom kontekstu poznato je ukrštanje bikova Braun Svis rase sa kravama autohtone Buše, i to u mnogim predjelima Balkana. Na taj način stvoreni su tipovi-mješanci koji su davali vrlo dobre rezultate – dosta veću produktivnost od Buše sa jedne strane, a sa druge zadržanu otpornost, pokretljivost po teško pristupačnom terenu i odličnu otpornost prema parazitima i bolestima.

Ipak, sa današnjeg gledišta više je vjerovatnije i bolje da se radi pretapanje u rasi, koje bi dovelo do značajnije veće produktivnosti i proizvodnje mlijeka. Sve u svemu sam vid ukrštanja djeluje primamljivo, iako se ova rasa i u čistoj krvi pokazuje odlično na našim terenima.

Ako ste u potrazi za izdržljivom i produktivnom rasom koja se lako uklapa u naše uslove — Braun Svis je vrijedan kandidat. Ova rasa zahvaljujući kvalitetu mlijeka, otpornosti prema lošijim uslovima držanja i solidnim tovnim sposobnostima predstavlja rasu za dobar početak u mliječnom govedarstvu, a takođe i moguću zamjenu (makar djelimičnu) kod farmera koji možda drže neku drugu.