Upravljanje mladim grlima: od zalučenja do prvog parenja

Zalučenje predstavlja početak, ali i nastavak intenzivnog rasta koji u sadejstvu sa maksimalnim genetskim potencijalom doprinosi rentabilnosti ili nerentabilnosti proizvodnje. Prekretnica je to za dalji nastavak držanja - reprodukcija ili tov. Nekada selekcija može otići i u pravcu odgoja ljubimaca (kod konja, pasa), a nekad i u pravcu emotivne vezanosti za grlo. Ipak, u ovom tekstu osvrnućemo se na osnove postulate koji manje-više važe za svako grlo koje se uzgaja, bilo za tov, bilo za dalju reprodukciju.

Postoji nekoliko kritičnih perioda u kojima upravljanje mora biti zasnovano na objektivnoj ocjeni grla, a to uključuje:

1. Period odmah nakon zalučenja

Odvajanje mladih grla od majki predstavlja stresan period kako za podmladak tako i za majku. Radi se o jednom od najstresnijih perioda tokom života jednog grla, kada dolazi do rasta hormona stresa, supresije apetita, blagog remećenja mikroflore buraga i crijeva i drugih negativnih posledica. Iako se relativno brzo stabilizuje, situacija je to koja ostavlja dugoročne efekte na rast, produktivnost i zdravlje kako mladih tako i starijih grla te se stoga zalučenju mora posvetiti posebna pažnja.

Prebroditi ovaj period za farmera znači osigurati nastavak proizvodnje, pa i ne čudi značaj vremena u kojem se grlo zalučuje, način na koji se to radi, ali i ishrana koja se u tom periodu sprovodi.

U praksi su se izdefinisala neka korisna zapažnja koja mogu značajno pomoći olakšanom prelasku zalučenog grla, te relativno blagoj reakciji na zalučenje. 

• Izbjegavanje naglog prekidanja mlijeka - Mlijeko je kompletno i osnovno hranivo mladih grla te se prelazak na zamjene treba sprovoditi pod budnim okom. Prve četiri nedjelje života ne izbacujte punomasno kravlje mlijeko, a nakon toga postepeno ga zamjenjujete nekom od zamjena (surutkom, mlijekom u prahu ili domaćom smješom od koncentrata sojinih proteina).
• Akcenat na visokokvalitetnom sijenu - Zbog važnosti voluminozne hrane u razvoju buraga mladih životinja, sijeno kao najsigurnije voluminozno hranivo - treba što prije ponuditi. U početku će njegovo prihvatanje biti ispod očekivanja, ali vremenom životinja nesvjesno počinje da se navikava i unosi veće količine.
• Voda stalno prisutna - Voda je od izuzetne važnosti za svaku životinju, a za životinje pod povećanim stresom ona je od neprocjenjive važnosti. Osim što umanjuje stresno djelovanje hormona poput kortizola, voda sprečava dehidraciju, a pritom i pomaže boljem varenju hrane. Zalučene životinje moraju imati vodu ad libitum (po volji) kako zbog već pomenutog stresa, tako i zbog uvođenja nove suve hrane (sijeno).

2. Rast i razvoj - praćenje tjelesne mase i konstitucije

Postavljanje cilja na samom početku zalučenja od velike je važnosti, jer omogućava prilagođavanje ishrane, sistema držanja, ambijentalnih uslova koje treba podesiti i, naravno, računanje rentabilnosti same proizvodnje. Tako na primjer priplodna ženska grla treba da imaju 60-65% tjelesne mase odraslog, potpuno oformljenog grla. Vremenski period koji stoji na raspolaganju prilično je veliki (gotovo 20 mjeseci), pa ishrana ne treba da bude energetski izražena. Sa druge strane tov grla do 20. mjeseca, a pogotovo do 12. mjeseca života mora biti intenzivan, a ishrana obilna, kako bi se iskoristio genetski potencijal mladih grla za povećanu hipertrofiju ("umnožavanje") mišićne mase tj. mesa. Dakle, dvosmjerno kretanja dva potpuno različita pravca u proizvodnji. Dok prevelika masa tijela ide u negativnom smjeru kod priplodnih grla (i muških i ženskih) ona je u tovu uvijek, ili gotovo uvijek, dobar i poželjan znak.

I druge dimenzije koje ukazuju na konstituciju grla treba uzimati u obzir. Neke poput obima grudnog koša i dubine sapi dosta su bitne i treba ih redovno uzimati, dok dubina grudi i mjerenje obima stomaka spada u manje važne, ali ne i nebitne stvari. Sve one mogu ukazivati na potencijalne probleme u budućnosti. Uzmimo primjer lopatice koje se odvajaju od grudnog koša, nerazvijene sapi ili "otečen" stomak. Sve one mogu biti prediktori budućih problema te ih treba odmah i rešavati.

Treba pratiti i oblik tijela, oblik vimena (kod budućih muznih grla), zatim veličinu i oblik testisa kod budućih priplodnjaka, naboranost vrata, veličinu i oblik rogova te finoću dlake (za izložbena grla) i ostale mjere/osobine.

3. Zdravstveni tretmani

Za dobar napredak grla do momenta parenja treba obratiti pažnju na zdravstvenu zaštitu. U periodu neposredno nakon zalučenja najčešće se javljaju bolesti i poremećaji organa za varenje (digestivnog trakta), dok se kasnije, kako životinje sazrijevaju, sve češće javljaju metabolički i reproduktivni problemi. Ukoliko se od početka ne vodi računa o zdravlju zivotinje, doći će do smanjenja reproduktivne, tovne ili druge vrijednosti za koju se životinja uzgaja.

• Vakcinacije su ključ uspjeha za dobijanje kvalitetnog grla, a neke od njih poput vakcina protiv klostridije, bruceloze i kju groznice (kod nas nije praksa), smatraju se među najvažnijim. Ukoliko se kupuju tek zalučene životinje, papir koji dokazuje vakcinaciju treba biti prioritet (za neke vakcine).
• Kontrola parazita i polnih bolesti - Paraziti mogu postati značajan problem kod većih stada životinja. Grupno držanje, ali i izvođenje na pašnjak, slabija obrada ili potpuni izostanak mjera preventive održavanja kopita i papaka često dovode do namnožavanja ovih patogenih organizama i loše kondicije kod životinje. Polne bolesti, na koje se malo obraća pažnja, takođe mogu biti problem ukoliko se mužjaci i ženke drže zajedno i ne vodi dovoljno računa o preventivnim pregledima životinja.

4. Socijalizacija i ponašanje

Socijalizacija i posledično ponašanje kod životinja je nešto na šta se obraća minimalna pažnja. Ovo i ne čudi, s obzirom na loše poznavanje benefita dobre socijalizacije među životinjama. Ona je neophodna ne samo za bolji zdravstveni status grla, već i za bolju kontrolu i lakši rad sa životinjom te poboljšanje efikasnosti uzgoja.

Ukoliko se životinje drže u grupama treba im obezbijediti dovoljno prostora za hranjenje i pojenje. Na ovaj način se donekle izbjegava buduća agresija među životinjama. 

Sa druge strane, držanje životinja zasebno zahtijeva obazriv kontakt sa grlom, navikavanje na ljude, povodac (kod konja), mužu kod budućih krava muzara, koza i ovaca, te strižu i šišanje dlake kod ovaca odnosno koza.

5. Vrijeme za prvo parenje

Pravo vrijeme za parenje kod domaćih životinja varira i u visokoj je korelaciji sa fizičkom zrelošću životinje. Sem toga razlike su drastične i kod različitih vrsta, rasa, pola, genetike, ishrane, kondicije i zdravstvenog stanja.

Opšte preporuke za prvo parenje su sledeće:

• junice: 17–19 mjeseci, 350–400 kg (zavisno od rase)
• ovce: 7–12 mjeseci (ako imaju >65% odrasle mase)
• koze: 7–12 mjeseci, ali paziti da tjelesna masa bude dovoljna
• svinje: 7,5 - 8,5 mjeseci, 120 - 140 kg

*Napomena: za sve životinje preporuka je da se prati prvenstveno tjelesna masa. Starosna granica može biti dobar okvir, a u praksi isključivo vodilja kada se poklopi sa pravom tjelesnom masom.

Ukoliko se parenje organizuje prerano najčešće se javlja loša koncepcija i zastoj u razvoju. Sa druge strane, čekanje sa prvim parenjem čest je uzrok gubitka ciklusa u proizvodnji i kašnjenju, a na kraju i smanjenju ukupnog produktivnog vijeka životinje.

Dobro vođenje mladih grla od zalučenja do prvog parenja kritično je za izbjegavanje kasnijih problema. Ono donosi benefite koji se kasnije samo prate i doslovno blago potpomažu najviše blagim korekcijama ishrane. Međutim, ukoliko se propusti naprave prerano, tokom zalučenja i kasnije tokom parenja, tada je prisutna nepovratna šteta koja se samo ublažava naknadnim, radikalnijim mjerama.