Praćenje ponašanja životinja – kako rani znaci otkrivaju zdravstvene probleme

Koji su to prvi znaci da nešto nije u redu?


1. Promjene u apetitu


Smanjenje apetita često spada među prve znakove da nešto sa životinjom nije u redu. Štaviše, apetit se može potpuno izgubiti, a životinja tada počinje naglo da "propada", odnosno da gubi na tjelesnoj kondiciji.

Promjene u apetitu često ukazuju na gastrointestinalne probleme, ali i na sistemske upale, bolove u tijelu ili čak i povrede. S toga se smanjenje apetita, kao zaseban simptom, uzima sa rezervom, te je potrebno tragati za drugim znacima odnosno simptomima.

Apetit kod životinje, sa druge strane, može biti i povećan. Rezultat je to najčešće prisustva nematoda u gastrointestinalnom traktu, mada mogu biti i drugi, manje česti, uzroci.

Rešenje: možete probati da blago korigujete ishranu. Povećajte sadržaj ugljenih hidrata i soli, a možete čak pokušati i sa davanjem manjih količina šećera. Ovo je kratkotrajno rešenje koje može pomoći ukoliko se radi o manje ozbiljnim problemima. Kod povećanog apetita, sa druge strane, koristite kvalitetnu slamu dok se ne utvrdi stvarni uzrok disbalansa u apetitu životinja.

2. Letargija i smanjena aktivnost

Letargija odnosno slaba koordinacija tijela kao i smanjena fizička aktivnost takođe spadaju među prve znakove da nešto ne štima. Kada životinja počne da ima manju aktivnost i moguće slabu pokretljivost (usporenost) tada se često sumnja na poremećaj u nervnom sistemu.

Kod prisutne letargije životinja se počinje izdvajati ili zaostajati za grupom (ako se drži u stadu/krdu), leži u hladovini, a slabije reagovanje na spoljašnje nadražaje nije dobro izraženo.

Letargija i smanjena aktivnost mogu ukazivati i na slabost, bol ili temperaturu, ali kao što je i pomenuto - na neke neurološke poremećaje.

Još neki od simptoma letargije uključuju:

• usporavanje sa pokretima, spuštena do poluspuštena glava i poluzatvorene oči
• pliće i brže disanje

Letargija je nespecifičan, ali takođe i vrlo rani simptom da se nešto preduzme. Mjerenje temperature, provjera na prisustvo parazita, provjera apetita i stolice, a naposletku i zvanje veterinara može spriječiti da se od bezazlenog simptoma napravi ozbiljan problem.

3. Promjene u socijalnom ponašanju

Takođe jedan od čestih znakova koji otkriva probleme na terenu jesu i promjene životinja međusobom. Životinje koje su inače mirne mogu postati agresivne ili obratno. One koje su nekada bile agresivne mogu postati mirne i povučene. Kako u jednom, tako i u drugom slučaju nazire se potencijalan zdravstveni problem.

Promjene u socijalnom ponašanju često prate simptomi naprasne aktivnosti, odnosno naprasne povučenosti. To često ukazuje na bol/nelagodnost (povrede i bolesti papaka); hormonske promjene; ali i nedostatak hrane i borba za prevlast nad hranom.

Ako više životinja istovremeno postane razdražljivo tada je najvjerovatnije u pitanju spoljašnji faktor (buka, prisustvo drugih lica), dok socijalni disbalansi kod pojedinačnih životinja gotovo uvijek ukazuju na unutrašnji faktor.

Takođe, ne treba zaboraviti na biološke fenomene kod grla. Uzmimo za primjer estrus kod životinja, čija prirodna promjena hormonskih odgovora dovodi do potpunog zaokreta u socijalnom ponašanju. Signal za parenje s toga ne treba previdjeti, što se u praksi često može desiti.

4. Neobični pokreti i držanje tijela

Hramanje, ukočen hod, često ležanje, neprirodni položaji tijela i sl. očigledan su problem kod domaćih grla. Problemi su to najčešće fizičkog domena poput uganuća, iščašenja, lomova, a nekada ukazuju i na bolesti (poput simptoma hramanja - bolest kopita).

Neki od uobičajenih simptoma koji se vežu za određene bolesti ili povrede uključuju:

Hramanje: problemi sa papcima (trulež papaka, povrede, laminitis).

Drugi mogući uzroci: artritis i infekcije zglobova.

Često ležanje/nevoljno kretanje: gastrointestinalni problemi (bol u abdomenu, bolovi u nogama).

Drugi mogući uzroci: mastitis i hipokalcemija.

Uvijanje leđa, spuštena glava, rep pribijen uz tijelo: znak bola, straha ili neke nelagodnosti, parazitizam.

Drhtanje i tikovi: stres, toplotni udar, trovanje, nervni poremećaji.

Ako se pojavi kod više životinja odjednom gotovo sigurno da je u pitanju trovanje hranom ili vodom.

Rešenje: u zavisnosti od tačnog problema možete pokušati da isključite hranu na koju sumnjate (kod trovanja ishranom), ili da provjerite optimalne uslove i generalno ambijent gdje životinje provode vrijeme (stres, toplotni udar i sl.).

5. Promjene u izgledu i zvucima

Slabiji sjaj dlake, širom otvorene oči, učestalo mukanje, blejanje ili cviljenje mogu biti znaci koji se ne shvataju dovoljno ozbiljno od strane farmera. Razlog može ležati i u činjenici da se zvučni signali često vežu za odvajanje životinja u grupe, što je prirodna posledica stresa uzrokovanog novim ambijentom.

Međutim, sa druge strane imamo i neobične zvukove, izmijenjenog tonaliteta kod životinja koje nisu doživljele neki, famerima uočljivi, stres, i oni su često posledica fizičkog uzroka. To može biti prehlada, povreda unutrašnjih glasnih žica ili jednostavno neurotična ili druga bol.

Gubitak sjaja dlake, vuna koja opada, iskolačene oči su svakako dobro poznate i relativno su prakse koje se često sreću. Najčešće su vezane za deficit ili suficit za nekim vitaminima/mineralima, a od bolesti često se kod takvih stanja javljaju kožna oboljenja i parazitizam.

Rešenje: Utvrditi stvarni uzrok. Do pronalaženja istog treba redefinisati potrebe životinja za vitaminima, mineralima.

Savjet za farmere

Posmatranje životinja je pola posla. To znaju čobani, ali i ljudi koji rade sa životinjama praktično 24/7. Zbog toga nije teško otkriti da nešto nije u redu, te ne čekati da simptomi prerastu u nešto ozbiljnije.

Sami ili u sadejstvu sa veterinarom trebalo bi svaki simptom shvatiti kao alarm, a da li će alarm postati nešto više ili ne u najvećem broju slučajeva zavisi samo od farmera.