U Hrvatskoj izbio prvi slučaj ptičjeg gripa
U ovoj godini po prvi put.
Danas je na području Hrvatske, Koprivničko-križevačka županija, potvrđena influenca ptica, podtip H5N1. Bolest je otkrivena kod uginulih labudova, tačnije njih 3, na jezeru Jegeniš.
Sekvencioniranje odnosno utvrđivanje patogenosti konkretnog virusa daće uvid u stvarnu patogenost ptičjeg gripa. Biće to ključna informacija, jer ukoliko se utvrdi da je u pitanju HPAI (visokopatogeni virus) mogu biti sprovedene strože mjere, zabrana držanja živine na otvorenom i sl. Ukoliko se pak utvrdi da je u pitanju LPAI (niskopatogeni virus), njegovo sporije širenje i blaži tok vjerovatno neće ograničiti u većem obimu sektor živinarstva.
Bilo kako bilo, cirkulacija virusa podtipa H5N1 već je prisutna u Evropi, a u skladu sa tim i bojazan na dalje širenje među divljom populacijom ptica.
Najveću zabrinutost imaju živinari, jer virus ptičjeg gripa može imati visoko negativne posledice po ovaj sektor. Nije zoonoza, ne prenosi se na ljude, a takođe se ne prenosi ni na ostale vrste domaćih životinja.
Kako se navodi na sajtu Ministarstva poljoprivrede Hrvatske "Zbog visokog rizika od pojave i širenja influence ptica te u svrhu njenog ranog otkrivanja i sprečavanja daljeg širenja na čitavom području Republike Hrvatske, na svim objektima na kojima se drži živina i/ili ptice u zatočeništvu, potrebno je kontinuirano sprovoditi najmanje sledeće biosigurnosne mjere koje su određene Naredbom:
- obavezno je držanje sve živine i ptica u zatočeništvu na način da je onemogućen svaki kontakt sa divljim pticama
- domaće patke i guske moraju se odvojeno držati od ostalih vrsta živine
- vanjski rezervoari za živinu i ptice u zatočeništvu moraju se redovno održavati čistim
- zabranjeno je snabdijevanje živine vodom iz rezervoara površinskih voda kojima imaju pristup divlje ptice
- obvezno je osiguravanje i održavanje higijenskih uslova i biosigurnosnih mjera
- sprovođenje dezinfekcije vozila i objekata u skladu sa tehnološkim zahtjevima, korišćenjem odobrenog dezinficijensa u propisanoj koncentraciji
- postavljanje dezbarijera za, osoblje i posjetioce na ulazima u krug objekta
- vođenje evidencija o svim vozilima i posjetiocima koji ulaze u krug objekta
- korišćenje zaštitne obuće i odjeće, dezinfekcije ruku i obuće pri ulasku u objekat, čišćenje, pranje i dezinfekcija obuće pri izlazu iz objekta.
Cilj primjene biosigurnosnih mjera je onemogućiti kontakt domaće živine i ptica u zatočeništvu sa divljim pticama, posebno vodenim pticama koje su najčešće rezervoari virusa. Uz obvezno sprovođenje biosigurnosnih mjera subjekti su dužni da rednovno prate zdravstveno stanje životinja te veterinaru prijave svaku promjenu zdravlja životinja, pad proizvodnih parametara bez utvrđenog uzroka (npr. pad nosivosti, smanjeno uzimanje hrane i/ili vode) kao i uginuća živine i ptica radi sprovođenja uzorkovanja i ranog otkrivanja bolesti."
