Biljke koje liječe zemlju: Fitoremedijacija u praksi

"Bolesna zemlja" kako se često kaže, pojam je koji se koristi da opiše zemljište zagađeno teškim metalima, prekomjernim đubrenjem, sabijanjem zemljišta, njegovom erozijom, i drugim činiocima intenzivne ili nepravilne obrade i održavanja samog zemljišta.

Kako bismo povratili nekadašnji sjaj zemljištu koje može biti naša bašta, livada ili pašnjak, šuma ili jednostavno naša okućnica, neophodno je preduzeti određene korake. Klasična remedijacija zemljišta je skup i dugotrajan proces koji se izvodi pod posebnim uslovima, a mi donosimo biljke koje mogu pomoći u prirodnom, biološkom vraćanju zemljišta u prvobitno stanje.

Šta je fitoremedijacija?

Fitoremedijacija je proces u kom se biljke koriste da poprave, očiste ili regenerišu zagađeno, iscrpljeno ili fizički oštećeno zemljište. Fitoremedijacija je relativno nov pojam koji se u praksi kod nas nije naročito proširio. Međutim, proces je to koji obećava i koji na potpuno prirodan i bezbijedan način rešava dosta problema koji se tiču same zemlje odnosno zemljišta.

Fitoremedijacija može biti ključna strategija kada se radi o manjim parcelama, kada se ne zahtijeva prevelika popravka zemljišta i kada se žele koristiti samo prirodne metode koje ne štete korisnim organizmima zemljišta, već štaviše pomažu da se stabilizuje mikroekosistem zastupljen na tom dijelu. Ovakva strategija je jeftinija i dostupnija alternativa drugim načinima remedijacije zagađenog zemljišta, a svakako je i ekološki prihvatljiva.

Kako biljke vrše remedijaciju zemljišta?

Fitoremedijaciju biljke vrše na više načina u zavisnosti od toga koja biljka je u pitanju. Postoji više vrsta biljaka, a svaka je dobra na svoj način i svaka za svoj dio djelovanja. Uglavnom, osnovni princip ostaje isti - biljke kroz svoj rast i razvoj koriste elemente iz zemljišta. Ukoliko su u zemljištu prisutni i teški metali, tada neke biljke zbog svoje biološke svojstvenosti imaju afinitet da vežu i ove toksične supstance, ugrađuju ih u svoja tkiva i na taj način doslovno iznose određene koncentracije teških metala iz zemljišta.

Druge biljke, opet, imaju neke druge, sebi svojstvene mehanizme. Lukovičaste vrste na primjer kroz svoj rast i razvoj proizvode jedinjenja koja pozitivno utiču na poželjne mikroorganizme zemljišta, dok sprečavaju ili smanjuju broj onih neželjenih vrsta mikroorganizama. Takođe, ova jedinjenja mogu imati i antigljivična svojstva, vršeći direktnu supresiju na jedinjenja pojedinih gljivica.

Postoje i biljke koje pozitivno utiču na sprečavanje erozije (biljke velikog i gustog korijenja), one takođe dovode više vazduha unutar zemljišta, indirektno podstičući rast poželjnih aerobnih bakterija.

Sve u svemu, svaka biljka ima svojstven način putem kojeg ispoljava pozitivno dejstvo na zemljište, a što je još važnije - ne ostavlja negativne posledice po ekosistem.

Koje biljke se koriste za fitoremedijaciju?

Postoji veliki broj biljaka za koje se zna da popravljaju stanje sa zemljište, dok je neotkrivenih biljaka vjerovatno još i više. Mnoge od ovih biljaka su široko dostupne i s toga možete već danas kreniti sa svojom fitoremedijacijom, birajući sledeće:

1. Suncokret

Suncokret upija teške metale poput olova i kadmijuma, pa je idealan ukoliko je problem sa zemljištem vezan za akumulaciju ovih metala. Izbjegavajte da ga koristite u ishrani (bilo u obliku sjemenki ili ulja), jer može da sadrži upravo tragove kadmijuma i olova, ali i drugih metala koji su se našli u zemljištu. Najbolje je stabljike sa sjemenjem suncokreta odložiti na prikladno mjesto - zakopavanje se čini najboljom alternativom. Samo pazite da u blizini nema izvora vode.

2. Konoplja

Konoplja je biljka koja takođe ima dobra svojstva vezivanja teških metala. Osim toga, konoplja je biljka koja može ukloniti dio pesticida iz zemljišta, a ima prednost jer može da se dobro iskoristi za građevinarstvo i u tekstilu. Ova biljka ima jako razvijen korijen pa je dobra i za poboljšanje strukture zemljišta. Kada je koristite u svrhu remedijacije zemljišta obavezno je izbjegavajte za ishranu životinja.

3. Lukovičaste biljke

Lukovičaste biljke podstiču rast i razmnožavanje korisnih mikroorganizama u zemljištu. Ove biljke imaju pozitivna svojstva i na suzbijanje pojedinih patogena biljaka, što je dodatan razlog za njihovu sadnju. Izaberite bijeli, crni ili crveni luk potpuno je svejedno - dobićete zdravo zemljište i zdrav, jestiv prinos.

4. Neven i kadifica

Ove dvije biljke našle su svoje mjesto na listi, jer imaju jedinstveno dejstvo. Naime, korijen nevena luči tiopene, sumporna jedinjenja koja su toksična za larve nematoda i na taj način smanjuju njihovu sposobnost reprodukcije.

Sa druge strane, kadifica luči alfa-tertienil koji ima još jače dejstvo na nematode. To ne znači da ih ove biljke direktno uništavaju, već smanjuju broj jaja i larvi u zemljištu, ometaju njihov razvoj i kolonizaciju biljaka domaćina (npr. kod paradajza, krompira, mrkve).

5. Djeteline i lucerka

Djeteline su najpoznatije po tome što obogaćuju zemljište azotom. Sem toga, korisne su kao pokrovni usjev za zelenišno đubrenje, ali i kao dodatak ispaši životinja. S tim u vezi, djeteline i lucerka su više biljke koje indirektno čiste zemljište i djeluju preventivno - protiv korova kao pokrovni usjev na primjer.

Grafikon 1. Uticaj pojedinih biljaka na zemljište

Kako primijeniti fitoremedijaciju u praksi?

Fitoremedijaciju mogu u praksi primjenjivati kako veliki, srednji tako i mali farmeri. Postupak njenog sprovođenja svodi se na nekoliko koraka koje treba pratiti:

1. Identifikacija problema - Prevashodno se odnosi na istraživanje. Dakle, farmer treba primarno da utvrdi razlog zbog kojeg će da primjenjuje fitoremedijaciju. Kako se ista može odnositi na različite aspekte djelovanja (popravka strukture, kiselosti, uklanjanje teških metala i sl.), tako je i važnost ovog koraka neupitna.
   Treba otkriti da li je problem u prevelikoj koncentraciji teških metala, nematoda, ostalih bolesti, ili je jednostavno stvar u strukturi zemljišta, slabom rodu ili možda nedovoljno razvijenim plodovima.
2. Odabir prave biljke
   Grafikon 1 - gore...
3. Sjetva biljaka i njihova njega
   Fitoremedijacione biljke nisu toliko zahtijevne što se tiče uslova i njege. Sjetva bi trebalo da bude prilagođena vremenskim prilikama i prilikama farmera, baš kao i sjetva kultura koje se koriste u ishrani ljudi.
   Najbolji period za primjenu fitoremedijacije jeste onaj kada zemljište "odmara" odnosno kada je u fazi mirovanja. Opet, ovo je potrebno uskladiti i sa mogućnošću sijanja biljaka koje se koriste za fitoremedijaciju. 
   
   

Šta poslije?

Poslije odrađenog ciklusa, a čije vrijeme se poklapa sa vremenom vegetacionog završetka biljke, slijedi:

1. Košenje i bezbijedno odlaganje biljaka koje su korišćene za čišćenje zemljišta (suncokret).
2. Košenje ili ispaša životinja samo kod biljaka koje su korišćene za obogaćivanje zemljišta (lucerka na primjer).
   Napomena: nikada ne koristite biljke sakupljače toksina u ishrani ljudi ili životinja. Koncentracije toksičnih materija koje su pokupile takve biljke mogu biti visoke.