Priprema bašte u novembru

Kada u kasnu jesen zemljište omekša, a vegetacija se povuče, počinje pravo vrijeme za radove u bašti. Novembar je idealan mjesec za uklanjanje korova, zaštitu biljaka i pripremu tla za proljeće. Radovi s jeseni omogućavaju lakštu proljećnu sezonu sa zdravijim i plodonosnijim biljakama.

1. Čišćenje i priprema bašte

Priprema bašte podrazumijeva dobru organizovanost i sistematičnost na terenu, odnosno u bašti. Prvo je potrebno krenuti od osnovnih radnji, a zatim od onih malo komplikovanijih.

1.1. Uklanjanje biljnih ostataka

U novembru veliki broj biljaka završava svoj vegetacioni ciklus. Odumiranje nadzemnog dijela javlja se ne samo kod korisnih, već i kod korovskih biljaka. Njihov značaj ogleda se u sprečavanju rasta poželjnih kultura, zauzimanju površine i smanjenju korisnog prostora na parcelama. Stoga, ukoliko ne želite da koristite jaka hemijska sredstva na proljeće, onda je možda najbolje da iskoristite sadašnji trenutak te tako mehanički uklonite nepotrebne vrste.

U ovom periodu poželjno je uklanjanje i zaraženih te trajno oštećenih djelova biljaka. Zaražene djelove obavezno spalite ili uklonite na sigurno mjesto, što dalje od bašte. Oštećene biljke možete iskoristiti zajedno sa otpalim lišćem i otpalim granama za pravljenje jesenjeg komposta.

1.2 Rahljenje i malčiranje zemljišta

U kasnu jesen često dolazi do sabijanja zemljišta, pa ukoliko se izostavi blago okopavanje postoji mogućnost da zimsko vrijeme dodatno pogorša problem. Alternativno, umjesto rahljenja možete koristiti prisustvo koka nosilja. One će svojim djelovanjem blago rastresti gornje slojeve zemljišta, nađubriti baštu i u konačnom omogućiti izostanak đubrenja. Ovdje samo treba pripaziti na već postojeću vegetaciju u baštama (ukoliko postoji) i gustinu naseljenosti koka (Tabela 1).

Tabela 1. Praktičan primjer korišćenja koka kao zamjene za rahljenje bašta

*Okvirne preporuke zasnovane na praktičnim iskustvima. Broj dana zavisi od stepena rahljenja koji želite postići.

Okopavanje je bitno zbog toga što omogućava lakše uklanjanje korova sa korijenjem.

Dodavanje malča nakon plitkog preoravanja bašte korisno je iz više razloga, a neki od njih uključuju:

• veće zadržavanje vode
• zaštita korijenja biljaka od niskih temperatura
• povećanje aerobnog kapaciteta zemljišta

Kao malč možete koristiti slamu/sijeno, kompost, đubrivo ili čak obično lišće. Dovoljno je da ga dodate u sloju od 2-5 cm i ostavite ga do proljeća da se polako razgrađuje.

Tabela 2. Optimalna debljinja različitih tipova malča

2. Sadnja

2.1 Jesenja sadnja voća

Jesen je pravo vrijeme za sadnju kontinentalnog voća. Sadnice poput jabuke, kruške, šljive, dunje ili trešnje mogu se prilično lako posaditi u bašti. Još uvijek toplo zemljište omogućava korijenu biljaka da se lako primi prije zime, a voćka da bude spremna u proljeće. Neke od glavnih prednosti jesenje sadnje kontinetalnog voća su:

• bolja otpornost biljaka na bolesti
• brže plodonošenje (kod nekih kultura već u kasno proljeće)
• manji rizik od suše
• jači korijen biljke

2.2 Sadnja zimskog povrća

U toplijim kontinentalnim i primorskim regionima moguće je početi sa sadnjom:

• luka
• raštana
• blitve
• zimske salate
• spanaća

Neke od njih su poznate po otpornosti prema mrazu, raštan na primjer. Druge su blago osjetljivije, pa stavljanje malča odnosno malčiranje zemljišta postaje praktično neizostavna praksa.

3. Zaštita biljaka od zimskih uslova

3.1 Zaštita mladih sadnica

Mlade sadnice posebno su osjetljive na niske temperature i vremenske nepogode, stoga im je potrebna pažljiva priprema za zimu. Prva i najvažnija mjera zaštite odnosi se na korijen. Nakon sadnje, obavezno ih zalijte kako bi se zemlja oko korijena stabilizovala i osigurala dobar kontakt sa biljnim tkivom.

Nakon toga dodajte malč ili kompost kako biste unijeli hranljive materije, a naposletku ih treba zaštititi i od mraza. Mlado deblo možete zaštiti agrotekstilom ili jutanim trakama. Osim što pomažu od zaštite od mraza, agrotekstil ili jutane trake štite mlade biljke od glodara.

3.2 Zaštita odraslih biljaka i voćaka

Iako dosta otpornije u odnosu na tek posađene biljke, višegodišnje voćke i kulture takođe zahtijevaju određenu zaštitu. Ključna mjera zaštite kod ovih biljaka odnosi se na očuvanje vlage u tlu i sprečavanje oštećenja krošnje i grana. Kao i kod mladih sadnica preporuka je da se obavi malčiranje zemljišta oko stabla, jer se na taj način čuva korijen biljke.

Kod osjetljivijih vrsta, grane i pupoljke možete dodatno zaštititi laganim agrotekstilom ili pokrivačem, posebno ako se očekuju jaki mrazevi.

4. Izrada komposta

4.1 Jesenji kompost

Kompost se može praviti u bilo koje doba godine, ali novembar je idealan kako zbog obilja nusprodukata organskog porijekla, tako i zbog umjerene, sporije fermentacije. Otpalo lišće, grančice i vegetativni djelovi iz bašte, otpaci iz kuhinje i sl. mogu se idealno iskoristiti u dobijanju kvalitetnog komposta.

Kombinujte vlažni i suvi materijal tako da kompost izgleda vlažan, ali nikako mokar. Vlažnost komposta može se na plastičan način objasniti upoređivanjem sa vlažnim i ocijeđenim sunđerom.

4.2 Unošenje komposta u baštama

Ukoliko imate već gotovog komposta od ove godine upotrijebite ga za unošenje u bašti. Sada je idealno vrijeme za primjenu organskih đubriva, jer jesenje padavine omogućavaju dobru penetraciju i razgradnju hraniva unutar zemljišta.

Kompost možete rasporediti ručno ili pomoću baštenskih alata, ravnomjerno oko biljaka i između redova. Nakon unošenja, preporučuje se zemljište lagano preorati ili prokrčiti, kako bi se organska materija bolje integrisala i bila dostupna biljkama u narednoj sezoni.

5. Plastenik - šta raditi u novembru?

5.1 Ventilacija i kontrola vlage

Najveći problem u plastenicima u ovom periodu može biti vlaga. Ukoliko se ne kontroliše, ona može usporiti rast usjeva, podstaknuti razmnožavanje gljivica i posledično uništiti rod.

Zbog toga je od presudne važnosti redovno kontrolisanje vlage unutar plastenika, te po potrebi provjetravanje plastenika.

5.2 Sadnja zimskih kultura

Unutar plastenika možete uspješno saditi sledeće vrste:

• matovilac
• zimsku salatu
• blitvu
• mladi luk
• rukolu

5.3 Priprema tla za proljeće

Kao što pripremate i baštu na otvorenom, na sličan način se priprema i zemljište pod plastenicima. U oba slučaja radi se:

• rahljenje/prekopavanje zemlje
• unošenje komposta i stajnjaka
• uklanjanje biljnih ostataka
• kontrola korova
• planiranje plodoreda

Ipak, zbog intenzivnije proizvodnje u plastenicima preporučuju se i dopunske operacije:


• Obilno zalivanje (spiranje) nakon sezone kako bi se imitirala kiša koja spira višak soli na otvorenom.

• Češće i obilnije đubrenje organskim đubrivima. Kao što je i istaknuto najbolje je koristiti dobro fermentisan kompost ili zgoreli stajnjak.

• Dezinfekcija zemljišta parom ili biološkim sredstvima - zbog većeg rizika od bolesti i štetočina.

Novembar je važan mjesec za baštovane iz više razloga. Prirodno zahlađivanje, omekšavanje zemljišta i manje poslova u odnosu na proljeće i ljeto omogućava i preporučuje farmerima da pravilno pripreme svoje bašte za proljećnu sezonu.