Kako odgojiti tek izležene piliće: 5 savjeta za zdrav podmladak

Izlijeganje, a zatim i odgoj pilića do odraslog doba zahtjevan je i nepredvidiv posao. Brojni su uticaji sredine koji mogu usporiti rast, smanjiti kvalitet i povećati troškove na farmi. U nastavku donosimo 5 načina za odgoj kvalitetnog priplodnog podmlatka živine.

Kako odgojiti tek izležene piliće: 5 savjeta za zdrav podmladak

Odgoj priplodne živine zavisi od nekoliko faktora. Prije svega tu su genetski kvalitet roditelja, veterinarske intervencije, ali i ishrana, uslovi okoline i ostali.

Pored nabrojanih, postoji još dosta faktora koji združeni mogu bitno uticati na krajnji ishod uzgoja pilića.

Kupovina i prodaja poljoprivrednih proizvoda - Crna Gora

1. Odgovarajuća temperatura

Tek izleženi pilići izuzetno su osjetljivi na niske temperature. Imajući u vidu da se lošije prilagođavaju i na nagle temperaturne promjene, potrebno im je obezbijediti stabilan i prihvatljiv ambijent.

Optimalna temperatura za tek rođene piliće iznosi 32–35 °C kako za muške tako i za ženske piliće. Temperatura se zatim postepeno smanjuje za oko 2–3 °C sedmično, jer previše visoka temperatura takođe nije dobra za optimalan razvoj organizma.

Niska temperatura - simptomi:

  • pilići se sabijaju
  • slabije uzimaju hranu (smanjena pokretljivost)
  • povećan mortalitet (i direktnog i indirektnog uticaja temperature)

Visoka temperatura - simptomi:

  • dehidracija
  • stres
  • uginuća (u ekstremnim slučajevima)

2. Osvjetljenje

Dovoljno svjetlosti za piliće od krucijalne je važnosti za ubrzan i rentabilan razvoj organizma. U prvim danima života osvjetljenje je naročito bitno, pa objekte treba osvijetliti gotovo 24 h dnevno.

Ovo je vrlo važan korak, jer se na taj način pomaže pilićima da lakše dođu do hrane i vode u objektima. U tu svrhu najčešće se preporučuje 20–23 sata svjetlosti dnevno tokom prve sedmice života, nakon čega se trajanje osvjetljenja postepeno smanjuje. Međutim, danas su sve češći i programi gdje se naizmjenično primjenjuje osvjetljenje, poput 4 sata svjetlosti + 2 sata izostanka svjetlosti.

Negativne strane manje svijetla su:

  • smanjenje uzimanja hrane
  • smanjenje prirasta
  • povećanje smrtnosti u jatu

3. Čista hrana i voda

Najkasnije nekoliko sati nakon izlijeganja pilićima treba obezbijediti pristup hrani i vodi. Pristup mora biti lako dostupan svim jedinkama u jatu, a voda i hrana moraju biti mikrobiološki potpuno ispravne.

U prvim sedmicama života koriste se pretežno kompletne smješe koncentrata (do određenim procentom proteina), jer one sadrže sve glavne esencijalne elemente. Međutim, ukoliko se uzgajaju priplodni pilići za domaće potrebe, tada se može razmišljati i o alternativnim hranivima.

Najvažniji nutritivni elementi u starter smješama su proteini, energija, esencijalne aminokiseline (lizin i metionin), te minerali poput kalcijuma i fosfora.

Ishrana pilića u prvim fazama odgoja treba da bude obilna i ad libitum (po volji). Nakon što prođe prva faza odgoja (do 4. nedjelje uzrasta), ishranu treba korigovati u skladu sa ciljevima odgoja. Za piliće koji se pokažu dobri za priplod potrebno je korigovati energetsku gustinu obroka, dok se kod "škarta" koji ne ide u priplod nastavlja sa ishranom po volji. Ovi pilići idu za dalji tov.

4. Higijena objekta

Spoljašnja okolina gdje borave pilići treba da bude čista. To podrazumijeva izostanak blata, močvara, hemijskih i organskih polutanata. Takođe, teren treba biti očišćen od plastike, metala i sličnih materijala koji bi mogli izazvati povrede kod pilića.

Higijena objekta sa druge strane mora biti istodobno na visokom nivou. Za odgoj priplodnih pilića koristi se duboka stelja, mada sve češće i piljevina, pijesak, te gumirane podloge. Najgora podloga je svakako goli beton koji treba izbjegavati čak iako je izolovan.

Zamjena prostirke na podu mora biti redovna. U zavisnosti od gustine naseljenosti pilića, njihovog uzrasta i sistema ishrane zavisiće i učestalost mijenjanja stelje, ali okvirno:

  • pijesak na 4 - 5 dana (najčešće)
  • guma (pere se svaki ili svaki drugi dan)

Bitno je spomenuti i dezinfekciju i dezinsekciju objekta nakon određenog perioda. Najčešće se sprovodi poslije završetka prvog odgoja živine (najčešće nakon 20. - 22. nedjelje). Ona ima za cilj da uništiti potencijalne patogene bakterije odnosno mikroorganizme te spriječi bolesti u jatu.

5. Redovan veterinarski nadzor

Za potrebe odgoja mladih pilića u jatu veterinarski nadzor je neizostavan. On može biti konstantan ili povremen (u zavisnosti od veličine i zahtjeva farme), ali svakako treba da spriječi ili makar ublaži potencijalna izbijanja bolesti. Iako je rasna živina dosta otpornija od hibrida, to ne znači da joj ne treba veterinarska njega.

Vakcinacija jednodnevnih pilića protiv Newcastle bolest često se sprovodi na našim prostorima, a tu mogu biti i ostale poput vakcinacije protiv:

  • infektivnog bronhitisa
  • Marekove bolesti
  • boginja živine

Preventivne mjere su takođe jako važne. One pored vakcinacije obuhvataju redovan pregled živine na parazite i druga oboljenja, a svako neuobičajeno ponašanje pilića svakako da treba ispitati. Rano uočavanje simptoma poput slabijeg kretanja, gubitka apetita ili promjena u izgledu perja može spriječiti širenje bolesti i smanjiti gubitke u proizvodnji.

Uzgoj priplodnih pilića zahtjevan je i traži dosta rada. Ipak, uz pravilnu strategiju koja uključuje dobru ishranu i hidrataciju, higijenu i veterinarski nadzor te optimalne ambijentalne uslove, moguće je postići uspješan i rentabilan odgoj domaćih pilića.