Kako pravilno orezati šljivu?
Radovi u martu pa i aprilu često se svode na orezivanje voćki. A na Balkanu najzastupljenija voćka svakako je - šljiva. Kako je pravilno orezati i pripremiti za plodonošenje, te kako izbjeći najčešće greške?
Šljiva je specifična vrsta voćke koja je:
- sklona zagušenju
- bujna u vegetativnom rastu
- osjetljiva na nepravilnu rezidbu
- sklona alternativnom rađanju (jedne godine rodi, druge slabije)
Upravo zbog toga ova se voćka mora pravilno orezati kako bi krošnja bila skladna, a rod naravno - obilan i zdrav.
Kada orezati šljivu?
Orezivanje šljive obavlja se u periodu mirovanja vegetacije. Nekada to bude čak i početak kretanja sokova, što takođe može biti "dozvoljen period ". Ipak, konkretno vrijeme varira i u zavisnosti je od:
- nadmorske visine i vremena (najviše)
- sorte šljive (indirektan uticaj)
U praksi se orezivanje šljive može obaviti u tri različita perioda. U zavisnosti od nadmorske visine i predjela uzgoja to može biti:
- februarsko orezivanje za nizije
- orezivanje u martu - kontinentalni predjeli
- početkom aprila se vrši rezidba šljive u višim brdskim predjelima
Tačan termin zavisi od vremenskih uslova u toj godini, a ne samo od kalendara.
Kako pravilno orezati šljivu?
Iako je orezivanje šljive pomalo specifično, u osnovi je dosta slično rezidbi drugih voćaka. Postoje neke razlike koje su rezultat osobenosti same šljive, a koje utiču na samu rezidbu.
1. Uklanjanje suvih i bolesnih grana
Prvo šta se radi jeste pravilo "tri D". Uklanjanju se:
- sve suve
- sve bolesne i
- sve oštećene grane na šljivi
Postupkom uklanjanja nepotrebnih grana stvaraju se preduslovi za normalan rast i razvoj šljive, sprečava širenje bolesti i omogućava biljci da preusmjeri energiju na svoje zdrave djelove.
2. Prorjeđivanje krošnje
Drugi itekako važan segment koji se naročito odnosi na šljive jeste prorjeđivanje. Šljiva prirodno formira gustu krošnju što za posledicu ima:
- manjak svjetlosti u unutrašnjosti krošnje
- povećanje vlage
- veći rizik od infekcija
Zbog toga se kod ove biljke naročita pažnja poklanja prorjeđivanju krošnje - kao obaveznom postupku. Potrebno je:
- ukloniti grane koje se ukrštaju i
- grane koje rastu ka unutrašnjosti krošnje
Na taj način stvara se otvorena i prozračna krošnja - idealna podloga za pravilan razvoj biljke.
3. Skraćivanje grana (uz “prevođenje”)
Dugačke grane koje znaju da se pojave na šljivama treba na vrijeme skratiti. One su čest problem, a najveća posledica svakako je nekontrolisan rast koji je najmanje potreban u voćnjaku.
Najbolje je takve grane "prevesti" na bočnu granu, što u praksi znači preusmjeravanje rasta glavne grane na neku od bočnih grana. Na taj način se:
- kontroliše visina stabla
- sprečava izdužavanje
- podstiče rast rodnih grančica
Jednostavno poređenje:
- Bez prevođenja: odsiječe se pola grane → izrastu 3–5 novih divljih izdanaka (još gore stanje)
- Sa prevođenjem: duga grana se skrati do bočne → rast ide kontrolisano u tom pravcu
Savjet: Dugačka grana odsijeca se neposredno iznad bočne, a odabir bočne treba birati na osnovu njenog pravca kretanja.
4. Očuvanje rodnih grančica
Formiranje plodova kod šljive najznačajnije i najobilnije se dešava na:
- jednogodišnjim granama
- kratkim rodnim grančicama (takozvani buketići)
Jednogodišnje grane predstavljaju mlade izbojke od prošle godine, a bitne su jer se upravo na njima formiraju cvjetni pupoljci za ovu sezonu. "Buketići" sa druge strane predstavljaju kratke, zadebljale grančice. Pupoljci su zbijeni zajedno, a rod na buketićima ide i više godina uzastopno.
Gdje je najveća greška?
Prejako orezivanje, koje često završi kao uklanjanje gotovo svih mladih grana. Ukoliko se ovdje pogriješi - biljka:
- reaguje formiranjem guste vegetacije
- istovremeno smanjujući rod šljiva
5. Uklanjanje vodopija
Već smo u prethodnom tekstu Najčešće greške pri orezivanju voćaka (i kako ih izbjeći) pisali kako vodopije nastaju, a ovdje ćemo pomenuti kako se one rešavaju kod šljive.
Samim tim što gotovo ne daju rod, vodopije nisu korisne kako za ostale voćarske kulture, tako i za šljivu. One samo smetaju biljci, troše energiju, a sveukupno utiču i na manji rod.
Njih treba:
- ili ukloniti
- ili preusmjeriti na bočni rast*
Ukoliko vodopija nije potpuno divlja - skrati se do bočne grančice ili pupoljka okrenutog spolja i pusti se da izraste bočno.
6. Koliko orezati šljivu?
Najveća ili vjerovatno jedna od najvećih dilema u praksi jeste "Koliko grana ukloniti prilikom orezivanja šljive?". Tu je okvirno pravilo 20-30%, ali sve zaivisi od dvije bitne stvari:
- starosti stabla
- stanja krošnje
U zavisnosti od starosti stabla:
Mlada šljiva (1–4 godine)
- 10–20% krošnje
- cilj: formiranje krošnje
Rodna šljiva (5–15 godina)
- 20–30% krošnje
- balans rasta i roda; ovo je “zlatna sredina”
Stara / zapuštena šljiva
- 30–50% (ali oprezno)
- radi se postepeno (2–3 godine/sezone)
- ako sve odsiječete odjednom nastaje šok i - vodopije
Možda i važnije jeste stanje sa krošnjom, koja može biti:
- rijetka, pa se ne skida više od 20% grana
- pregusta, pa se ide i na 30%, nekada i 35%
Ukratko - najčešće greške kod orezivanja šljive:
• previše uklanjanja mladih (rodnih) grana
• ostavljanje preguste krošnje
• neredovno orezivanje
• neuklanjanje vodopija
Đubrenje i oporavak šljive
Rezidba ili orezivanje šljive donosi sa sobom i neke "negativne" strane. To su više sporedne, ali stvari na koje treba obratiti pažnju. Jer, orezivanje:
- uklanja dio lisne mase
- biljka gubi dio svojih rezervi
- podstiče se novi rast
Sa jedne strane se oduzima dio hraniva, dok se sa druge stvaraju preduslovi za intenzivan rast i plodonošenje. To zahtijeva i pravilno reagovanje, a koje se odnosi na pravilno đubrenje.
Azot je najvažniji u proljeće, podstiče rast mladih izdanaka. Fosfor je istovremeno važan, kako za korijen tako i za formiranje cvjetova i zametanje plodova. Bitnost kalijuma leži u njegovom uticaju na kvalitet budućih plodova, a povećava i otpornost na stres i bolesti (što je jako važno poslije rezidbe). Za najbolje rezultate preporuka je da se uradi analiza zemljišta prije đubrenja.
Kada đubriti šljivu?
U praksi prvo đubrenje ide najčešće pred kraj zime/rano proljeće (februar–mart), drugo (po potrebi) tokom vegetacije. Najbolje je đubrenje obaviti nakon rezidbe ili neposredno prije kretanja vegetacije.
Više o tome:
Đubrenje voćnjaka početkom proljeća
Orezivanje ili rezidba šljive niti je komplikovano niti previše zahtijevna radnja u voćnjaku. Bitno je poznavati osnovne principe koji važe za ovu biljku, a kao najvažnije ostaje: umjerenost u orezivanju. Pravilno orezana šljiva daće bolji rod, dugovječniju produktivnost i zdraviju biljku sa ukusnijim plodovima.