Đubrenje voćnjaka početkom proljeća
Proljetno đubrenje voćnjaka ključno je za rast, cvjetanje i rod. Saznajte koje đubrivo koristiti i kada ga primijeniti.

Pravilna prihrana voćnjaka od izuzetne je važnosti. U ovom periodu veoma je važno pravilno i na vrijeme prihraniti voćne kulture. Biljne kulture su u fazi intenzivnog rasta, formiranja lisne mase, cvjetanja i kasnijeg zametanja plodova, a kvalitetno đubrenje je jedan od načina podrške zdravom razvoju.
Zašto je važno đubrenje u ovom periodu?
Nakon zime voćne kulture su gotovo iscrpile rezerve hranljivih materija iz korijena, a ukoliko zemljište nije bogato istim lako može doći do slabog razvoja plodova, prevelike osjetljivosti na patogene ali i slabog sveukupnog roda od strane biljke.
Osnovni cilj đubrenja jeste da podstakne razvoj lišća, poveća otpornost na bolesti i stres, te da se voćka pripremi za veću produktivnost.
Koja đubriva koristiti?
Kada se radi o proljećnom đubrenje voćnjaka tada je neophodno apostrofirati na značaj azota (N). Ovaj element krucijalan je za rast nadzemne mase, a kako se nadzemna masa u ovom periodu višestruko povećava, tada je jasno da bez azota nema dobre proizvodnje.
Od đubriva trebalo bi koristiti KAN, UREU ili kompletna NPK đubriva u planiranom odnosu (npr. 16:16:16).
KAN đubriva predstavljaju brzo djelujući izvor azota, a primjenjuju se u količini od oko 250 kg/h. Urea sa druge strane djeluje kao sporo oslobađajući izvor azota. Ona se najčešće kod prihrane voćaka stavlja u količinama od 150-200 kg/ha.
Ukoliko analiza zemljišta pokaže manjak kalijuma i fosfora tada je neophodno primijeniti specijalizovana NPK đubriva u pravom odnosu. Ona se dodaju u količinama od 300 do 500 kg/ha u odnosu, kao što je spomenuto, 16:16:16 odnosno kao opšta preporuka - 8:16:24.
Kada početi sa đubrenjem voćnjaka?
Najbolje je početi sa prvim đubrenje već tokom marta odnosno aprila (u hladnijim predjelima), tj. kada prođe opasnost od mrazeva. Đubrivo se ravnomjerno rasipa po projekciji krošnje drveta, blago zaorava ili čak ostaje na površini. Zaoravanje je potrebno uraditi ukoliko se radi o sabijenom zemljištu, ili kada se radi o sušnim uslovima okoline. Treba paziti na dubinu zaoravanja te izbjegavati unošenje na dubinama većim od 5-6 cm.
Drugo đubrenje treba obaviti pred cvjetanje. Ono je potrebno ukoliko je zemljište siromašno hranljivim materijama ili kada primijetite slab rast i razvoj biljke.
Posebna preporuka: organska đubriva
Stajnjak ili kompost odlična su dopuna mineralnim đubrivima. Oba povećavaju mikrobiološku aktivnost zemljišta, doprinose boljoj rodnosti voćnjaka i doprinose boljoj strukturi zemljišta. Iako je idealno stajnjak odnosno kompost unositi s jeseni i početkom zime, i sada je moguće unijeti ga zajedno sa mineralnim đubrivima ako već nije obavljeno s jeseni.
Šta mislite o ovom članku?





