Najčešće bolesti masline

Iako spada u jako otporne biljne kulture, maslina takođe može “patititi” od pojedinih bolesti, te biti napadnuta od brojnih štetnih organizama koji mogu smanjiti rod, oštetiti kvalitet ploda i u konačnom učiniti proizvodnju manje rentabilnom.

Najčešće bolesti masline

Maslina spada u izrazito otporne biljne kulture, pa ipak zahtijeva određene intervencije, ali i primjenu hemijskih preparata u nekim slučajevima. Dobar rod i kvalitet ploda koji se očekuje od ove biljke često je u direktnoj koliziji sa ovim intervencijama, a da bismo znali kako maslinu zaštititi treba znati i koje su to njene glavne bolesti i štetočine koje je napadaju.

 

Glavne bolesti masline

Maslina je relativno otporna prema brojnim bolestima koje su karakteristične za druge voćarske vrste. Ipak, treba znati da, kao i kod drugih voćnih vrsta, i ova ima svoje “slabe” tačke odnosno bolesti koje mogu potkopati čitavu proizvodnju u maslinjacima. Prva i najčešća među njima je svakako Paunovo oko.

 

1. Paunovo oko (Spilocaea oleaginea)

Paunovo oko je najčešća i jedna od najagresivnijih bolesti kod maslina. Ovu gljivičnu bolest karakteriše pojava tamnozelenih do smeđih pjega na listovima. U težim slučajevima napada gljivice Spilocaea oleaginea dolazi do djelimične, a katkada i potpune defolijacije (gubljenja lista – opadanja). Tako se često u maslinjacima može vidjeti da pola maslina ima, dok druga polovina maslina nema lišće i to gotovo uvijek sa donje strane, do nivoa dizanja rose.

Paunovo oko je bolest koja zahtijeva optimalno vrijeme za najezdu na masline, a generalno je gljivica prisutna na stablima i listovima maslina tokom cijele godine. Pogodni uslovi predstavljaju spoj toplijeg i vlažnijeg vremena, pa tako ova bolest najčešće napada masline u proljeće i jesen. Optimalne temperature za razvoj ovog oboljenja kreću se od 15 pa sve do 22°C.

Bolest paunovog oka javlja se najčešće u područjima koja su zatovrena, tj. nemaju dobar protok vazduha, ali i gdje ima dosta vlage ili vodenih izvora u blizini.

Jesen naročito može biti kritična, a napadi ovom gljivicom teško se štite zbog jakih najezdi, a nemogućnost korišćenja jačih preparata zbog karence dodatno otežava problem s jeseni.

Preventiva najbolja za sprečavanje bolesti

Preventivno djelovanje smatra se najblažom, ali i najuspješnijom metodom kontrole ove bolesti. Preventiva se sastoji u prskanju maslina preparatima na bazi, najčešće, bakra. Osim bakra kao glavno, mogu se koristiti i drugi tretmani koji se ogledaju u primjeni:

  • anorganskih materija;
  • različitih biljnih ekstrakta i
  • pojedinih specifičnih mikroorganizmi.

Svi ovi preparati, mikroorganizmi ili ekstrakti mogu se i trebaju se koristiti kao integrisana zaštita suzbijanja i iskorjenjivanja paunovog oka. Imaju u osnovi različita djelovanja pa ih i treba koristiti putem primjene rotacione strategije.

Među hemijskim fungicidima novije generacije spadaju oni sa aktivnom materijom poput tebukonazola,  trifloksistrobina, difenkonazola i drugih.

2. Trulež korijenovog sistema (Armillaria mellea i Rosellinia necatrix)

Bolest karakteristična i za vinovu lozu, trulež korijenovog sistema je takođe dobro poznata i maslinarima. Armillaria mellea i Rosellinia necatrix predstavljaju dvije vrste gljiva koje često napadaju korijenov sistem masline, uništavajući ga djelimično ili u potpunosti. Ove gljivice preferiraju vlažno i hladno tlo, pa je i njihova pojava česta u jesen kada se očeuje berba maslina.

Bolest se karakteriše postepenim napredovanje kao i postepenim propadanjem stabla masline. Takođe, listovi počinju da se suše i opadaju, a u blizini stabla osjeća se miris truleži karakterističan za gljivice.

Trulež korijenovog sistema javlja se često nakon obilnih kiša, a pogotovo u područjima gdje su zemljišta siromašna hranljivim materijama. U ovom slučaju dolazi do brzog napredovanja bolesti, sa jedne strane izazvano obilnom vlagom i pogodnim okruženjem za rast patogenih gljivica, a sa druge slab rast i razvoj biljaka na tlu siromašnom materijama kritičnim sam za rast i razvoj.

Primjena đubriva kao mjera zaštite

Kao mjera zaštite i svojevrsnog preventivnog djelovanja često se apeluje na povećanje organske i neorganske materije. Primjena đubriva dobro je poznata, i stara, metoda koja povećava ne samo organsku materiju, već i mikrobiomsku aktivnost zemljišta. Dodatak mineralnih đubriva može biti dobra dopuna organskim, naročito ukoliko se radi o intenzivnom sistemu uzgoja maslina.

Obavezna je i primjena odstranjivanja već zaraženih biljaka zajedno sa korijenovim sistemom, najbolje spaljivanje ili odlaganje na nekom prikladnom mjestu daleko od maslinjaka.

3. Rak masline (Pseudomonas savastanoi)

Takozvane guke ili izrasline (tumorskog porijekla, pa nazvane i rak masline) bolest je novijeg datuma, mada dobro poznata u fitomedicini. Radi se o raku masline kojeg izaziva fitopatogena bakterija Pseudomona savastanoi. Epifitsko preživljvanje bakterije (na zdravom tkivu biljke – kora, lišće, pupoljci) omogućava dosta veliku rasprostranjenost, a glavno mjesto njenog razmnožavanja svakako su guke na granama maslina. U ovim izbočinama baterija se multiplikuje stvarajući “tempiranu bombu”.

Osim navedenog, bakterija može biti prisutna u zaraženoj vodi, alatu ili priboru (ograničeno vrijeme), kasnije se prenoseći na biljku.

Putem oštećenja (rana) nastalih rezidbom, gradom, mehaničkim oštećenjima ili napadom insekataka, bakterija vrlo lako dospijeva u nastale rane i uzrokuje probleme. Ova bolest može biti fatalna po mlada stabla maslina gdje potencijalno dolazi i do njihovog potpunog stradanja.

Preventivne mjere kao i kod gore nabrojanih bolesti uključuju prije svega preventivu koja se sastoji od redovne rezidbe koju treba obaljvati po suvom vremenu, obavezne dezinfekcije alata i opreme sa kojima se radi, i premazivanja rana bakrenim sredstvima ili kalemarskim voskom.

 

4. Antraknoza (Colletotrichum spp.)

Sušenje plodova masline – antraknoza bolest je masline koja se primarno ogleda u postepenom sušenju, a na kraju i sušenju plodova ove biljke. Oboljenje je to koje može izazvati velike ekonomske štete po maslinara, direktno smanjujući prinos plodova i remeteći njihov kvalitet.

Antraknoza je bolest koja je česta u zemljama koje su prvaci u proizvodnji maslinovog ulja. Njeno pojavljivanje, kao što je i istaknuto, značajno može redukovati urod i izazvati multiplikovane neželjene efekte.

Bolest se ogleda u pojavi suvih plodova koji vise na granama stabala maslina ili padaju po zemljištu. Na ovaj način može doći do još veće zaraze, čime se areal infekcije širi na okolna stabla, masline i maslinjake. Oni plodovi koji ostanu na granama predstavljaju izuteno visok rizik da i u narednim vegetacionim sezonama dođe do identične zaraze. S tim u vezi, potrebno je ukloniti sve zaražene plodove sa maslina, očistiti međuredni prostor u maslinjacima, a zaražene plodove spaliti ili odložiti daleko od biljaka.

Infekcija počinje u vremenu sazrijevanja plodova, a simptomi u obliku promjene boje ploda uglavnom se javljaju u jesen. Kako plodovi masline sazrijevaju, tako raste i mogućnost infekcije antraknozom.

Od hemijskih sredstava nema specifičnih koji se koristi samo za ovu bolest. Međutim, najčešće se za suzbijanje u praksi koriste slična sredstva koja se koriste i kod bolesti paunovog oka, i naravno – održavanje dobre higijene u maslinjacima.

5. Verticilijumsko uvenuće (Verticillium dahliae)

Verticilijumsko uvenuće izaziva gljiva Verticilium dahliae koja je odgovorna za obolijevanje više stotina vrsta biljaka, kako uzgojenih tako i onih divljih. Opasna je gljivična bolest koja napada sistemski, preko korijena, što vodi djelimičnom do potpunom sušenju stabla odnosno biljke.

Gljiva napada biljku preko korijena, širi se preko ksilema – na kraju blokirajući dovod hranljivih materija. To nadalje vodi postepenom sušenju djelova krošnje, a kasnije i čitavog stabla. Smanjen prinos još je jedna posljedica verticilijumskog uvenuća kod maslina.

Simptomi:

  • neravnomjerno venuće grana;
  • gubljenje boje na listovima;
  • opadanje lišća bez prethodnog sušenja;
  • tamne pruge na presjeku grančica.

 

Paunovo oko, trulež korijena, rak masline i druge bolesti, realnost su koja sve više uzima maha kako raste intenzivnija proizvodnja ove biljne kulture. Prepoznavanje simptoma na vrijeme, primjena pravilnih agrotehničkih mjera, ali i primjena preventive dobijaju sve veću važnost, a novi insekticidi uz pravilnu primjenu mogu dodatno pomoći suzbijanju opakih bolesti kod maslina.