Da li je bezbijedno puštati životinje u voćnjake?

Da li je bezbijedno držati odnosno napasati životinje u voćnjacima? Jedno od najčešćih pitanja voćara na koje nije jednostavno odgovoriti, a koje zahtijeva nešto znanja i dosta pažljivosti. Ipak, kada se dobro kombinuju ove dvije grane poljoprivrede mogu profitirati od zajedničkog sadejstva na terenu.

Da li je moguće držati životinje u voćnjaku?

Uglavnom i u većini slučajeva - DA. Držanje pojedinih vrsta domaćih životinja čak je i poželjno, jer im se obezbjeđuje hladovina, dodatna ishrana (kroz otpale listove i plodove), ali i generalno bolji kvalitet trave koji se nalazi u voćnjacima.

Životinje rado ulaze u voćnjake, jer upravo raznovrsnost u ishrani i hladovina u vrućim ljetnjim mjesecima prava je blagodet za njih. Sa druge strane, i stabla voćaka mogu ima koristi od povremenog sadejstva. Prije svega direktno đubrenje, smanjenje korova, povećanje ugljen-dioksida u okolini, i druge koristi od životinja mogu direktno pomoći boljem rodu u voćnjaku.

Prednosti držanja životinja u voćnjacima

Prirodno đubrenje

Feces domaćih životinja glavni je izvor organskog đubriva za mnoge voćnjake. Ovaj stočarski nusprodukt bogat je izvor organske materije, takođe i nekih neorganskih elemenata i živih bakterijama koje poboljšavaju struktura zemljišta, podstiču rast korisnih organizama i biljaka, doprinose boljoj mikroklimi terena i obezbjeđuju bolju apsorpciju hraniva od strane korijena voćaka.

Smanjenje korova

Još jedna od prednosti držanja životinja u neposrednoj blizini voćaka ogleda se kroz smanjenje prisustva korova, ali i potencijalnih požara. Životinje će se prirodno hraniti korovima i "čistiti" teren što će indirektno pomoći smanjenju požara, očuvanju pejzaža i okoline. Ovdje treba naglasiti da mnoge životinje između korova i kore stabala često biraju upravo koru stabla, pa zaštita voćaka može biti ključna stavka (pogledati dolje).

Bolja mikroklima

Kao rezultat blagog povećanja ugljen dioksida (CO2) od disanja životinja, manje temperature od sijenke koju stvaraju iste i povećane vlage od samog njihov prisustva, javlja se poboljšanje mikroklime u voćnjacima. Iako rezultati nisu vidljivi okom, niti su drastični, igraju važnu ulogu u dugoročnom pogledu.

Bolja ishrana životinja

Otpalo lišće, pa čak i voće predstavljaju dodatnu hranu za životinje. Sa jedne strane domaće životinje uklanjaju potencijalno bolesno lišće i plodove (potencijalno i biljne bolesti), dok životinjama te iste bolesti najvećim dijelom ne smetaju. Na taj način dolazi do prirodnog čišćenja terena i maksimalnog iskorišćavanja resursa.

Rizici i opasnosti

Postoje određeni rizici kojima treba posvetiti pažnju tokom boravka životinja u voćnjaku. To se prije svega odnosi na:

• grickanje kore stabala: koze i nešto manje ovce u nedostatku trave, nekih minerala i esencijalnih materija mogu posegnuti za korom drveta. Svinje sa druge strane mogu da oštete, a kod mladih biljaka i potpuno unište korijen biljke.
• zbijanje zemljišta: goveda i konji mogu sabiti zemljište, što može biti problematično za mlade biljke čije se korijenje tek razvija.
• zagađenje: ukoliko se u voćnjacima pušta veliki broj životinja neminovno će doći do zagađenje. Prevelike količine fecesa mogu dovesti do kontaminacije podzemnih voda, spaljivanja trave u voćnjacima i podsticanja rasta korova.
• cijanid: koštice mnogih vrsta voća sadrže cijanogene glikozide koji u većim količinama mogu biti smrtonosne za većinu domaćih životinja. Ako je prisutna mala količina otpalom voća (5-10 plodova) po jednoj životinji to obično nije opasno i predstavlja gornju granicu za većinu životinja. Ukoliko ima previše voća obavezno uklonite voće ili samo špice.

Koje životinje su najbolje za voćnjake?

Svaka vrsta životinje ima neke od prednosti, ali i nedostatke:

• OVCE: ako bi morala da se bira samo jedna vrsta, svakako bi izbor pao na ovce. Rijetko sabijaju zemljište, ovčiji feces je izuzetno kvalitetan za voćnjake, ovce efikasno pasu manje trave, a rijetko oštećuju koru drveta.
• ŽIVINA: korisna grupacija životinja koja lovi insekte kojih ima dosta u okolini voćnjaka, brzo uklanjaju otpalo voće i efikasno čisti teren. Ipak, sa živinom treba biti oprezan, jer može bukvalno prekopati zemljište i uništiti populacije korisnih glista i crva.
• KOZE: slično ovcama koze će održavati travnjak kod voćnjaka, ali i često posegnuti za lišćem i korom od stabla voćaka. Za držanje koza unutar voćnjaka preporučuje se ili povremeno nadgledanje ili obavezno ograđivanje stabala. Takođe, treba izbjevati puštanje koza u voćnjake niskih vrsta poput šljiva, jabuka i krušaka.
• SVINJE: odlične za uništavanje korova, blago prekopavanje zemljišta koje uzrokuju (treba uskladiti sa pogodnim trenutkom u voćnjaku) i čišćenje od trulih plodova. Sa druge strane svinje kao što je napomenuto mogu značajno oštetiti korijenje voćki.
• GOVEDA: Goveda se u praksi manje koriste, jer sabijaju zemljište, a mogu oštetiti i lišće voćki. Zbog toga je preporuka držati manje rase (autohtonu bušu na primjer).

Nikada u mlad voćnjak!

Sve životinje, osim živine ne treba puštati u mlade voćnjake koji nisu zaštićeni (do 5 ili 6 godina starosti voćaka). Takođe, životinje je idealno puštati na kraju berbe, iako svaki period ima svoje prednosti i nedostatke.

Ograničavanje zadržavanja u voćnjacima takođe je ključna stavka uspješnog i održivog uzgoja voćnjaka. Pretjerana ispaša u voćnjacima ne samo da uzrokuje eroziju tla, podstiče korove i rizikuje ozbiljna oštećenja i bolesti na stablama, već takođe šteti i samim životinjama.

Zaštita stabala može biti organizovana kroz dva sistema:

• mehaničko ograđivanje (mreža i sl.)
• hemijsku zaštitu (razni premazi)

U većim voćnjacima može se sprovesti hemijska, dok se kod manjih preporučuje mehanička zaštita odnosno ograđivanje voćnjaka. Ukoliko se primjenjuje, ograđivanje ne treba da bude radikalno, dovoljno je postaviti dvije letve u samoj blizini stabla i obmotati običnom žicom i po mogućnosti obmotati nekom od plastičnih kesa/folija jarke boje.

Hemijski premazi mogu biti oni na bazi kreča, specijalne voćarske boje i premazi ili neke smjese sa aditivima (na primjer kreč + zemlja + kravlji stajnjak - tradicionalno).

Povremeno držanje životinja unutar voćnjaka može biti izuzetno korisno i prihvatljivo iskustvo, kako za stabla voćaka, tako i za životinje. Okolina voćnjaka mora se održavati pažljivo, sa planiranom ispašom i biti uvijek na oprezu. Od životinja među prve treba puštati ovce i kokoške, a iskusniji mogu probati sa kozama, kravama ili čak i konjima. Pravilan balans doprinosi zdravijem voćnjaku i boljoj ishrani domaćih životinja.