Šta uraditi sa iskorišćenom steljom od životinja – tri praktična načina

Šta je stelja?

Stelja je jednostavno rečeno prostorika koja se koristi kod domaćih životinja za povećanje dobrobiti u zatvorenim prostorima. Njena je funkcija povećanje udobnosti prilikom ležanja, zaštita papaka od tvrde podloge, smanjenje vlažnosti u objektima, upijanje tečnih ekskremenata (izlučevina).

Kao materijal za stelju najčešće se koristi slama ili staro sijeno, a sve češće i piljevina, guma (gumene prostirke) pa čak i pijesak. Ono što treba da bude njena glavna karakteristika jeste:

• odlična svojstva upijanja tečnosti i vlage
• udobnost za samu životinju
• da nije kontaminirana i da nije skupa

Velike količine upotrijebljene stelje i njena mala ekonomska vrijednost nešto je što može stvoriti brojne probleme u vezi njenog odlaganja. Zbog toga se mora imati plan šta raditi sa njom, gdje je odlagati te kako je koristiti odnosno iskoristiti.

Šta sve sadrži stelja?

Visoka temperatura tijela životinja, kao i energija stvarana fermentacionim djelovanjem bakterija iz fecesa, značajno doprinosi razlaganju organske materije same stelje. Ovaj proces važi samo za stelju od organskog materijala (slama, sijeno), dok kod onog neorganskog porijekla (poput pijeska i gume) se to ne odnosi.

Prisustvo široke lepeze bakterijskih vrsta iz fecesa igra ključnu ulogu u obogaćivanju, razlaganju i stvaranju stelje (obogaćene azotom, kalijumom, fosforom, drugim neorganskim elementima) i naravno, veliki broj živih bakterija, nekih protozoa i pojedinih gljivica. Prisustvo ovih materija daje kvalitet stelji i utiče na to da se može koristiti na više načina.

Kako iskoristiti stelju od životinja?

1. Jesenje đubrenje bašte

   Stelja je idealna kada se radi o đubrenju poljoprivrednog zemljišta visoke vrijednosti. Upravo je bašta jedna među njima, a primjena podrazumijeva jesenje unošenje ispod gornjeg sloja zemljišta. Na ovaj način stelji se daje vremena da počne da djeluje, da poboljša mikroklimatske uslove u zemljištu i kao rezultat dobije bolji rod.
   Koristite plug da je blago zaorete (oko 5 cm dubine), a možete je ostaviti i na gornjem sloju bez zaoravanja. Ostavljanje povećava rizik od prevelikog gubitka azota, dok oranje (čak i plitko) blago remeti strukturu površinskog mikrobioma zemlje.
   Napomena: za brže i bolje rezultate koristite fermentisanu stelje.

2. Peletirana stelja za grijanje

   Iako manje zastupljeno u našim uslovima, stelja se može koristiti kao gorivo za grijanje. Ima puno celuloznih vlakana što je dobro, visoku moć sagorijevanja i davanja toplote. Idealna je za ruralna područja gdje ljudi koriste šporet na drva, a ušteda u odnosu na drva može biti značajna.
   Ipak, da bi stelja mogla da se koristi kao zamjena za ostala čvrsta goriva, neophodno je da se peletira, a prije toga osuši. Spuštanje vlage možda je i glavna kritična tačka, jer vlažna stelja neće dobro sagorijevati niti efikasno oslobađati toplotu.
   Nakon sakupljanja stelja se suši do 15% vlage. Poslije toga vrši se njeno usitnjavanje na oko 5 mm, a ponekad dodaje i malo kreča ili zeolita kako bi se poboljšala vezivost i umanjilo dejstvo amonijaka. Spremljena masa se stavlja u peletirku ili mašinu za pravljenje briketa. Čvrsto gorivo za grijanje domaćinstva je spremno.
   Napomena: spremne pelete ili brikete spakujte u kartonsku ili papirnu ambalažu, kako bi se sačuvala njihova suvoća.

3. Hrana za kalifornijske gliste

   Stelja od domaćih životinja idealna je nutritivna baza za uzgoj kalifornijskh glista. Kako sadrži dosta organske materije, odličan je izvor ugljenika i azota, a ima dobru strukturu i aeraciju te je kao takva pogodna za gliste.
   Kao podloga za kalifornijske gliste koristi se isključivo stelja od organskog materijala poput slame, sijena, piljevine, reciklirani papir i slično.
   Prije nego je počnete koristiti, stelji treba predtretman koji će omogućiti izvjesnu fermentaciju i oslobađanje toplote.
   - Predkompostiranje - dvije do četiri nedjelje. Masu je potrebno redovno prevrati, a spremna je kada temperatura padne na 35°C, dok vlažnost treba da dođe na 60-70%.
   - Miješanje sa ostalim organskim materijama - poželjno je kako bi se upotpunile nutritivne potrebe glista. Pomiješajte stelju da starim kartonom, lišćem, travom ili još i bolje - sa otpacima iz kuhinje (biljnog porijekla). Punite mjesta gdje ćete držati gliste pomiješanim slojem stelje i druge organske materije od oko 20 do 30 cm naizmjenično.
   - Dodavanje glista - radi se kada se temperatura unutar stelje ustali na oko 20-30 °C. Količina varira, ali je obično preporuka 500 - 1000 glista na 1m2 zemljišta.

U zavisnosti od potreba farmera stelja se može koristiti na različite načine. Ima brojne prednosti koje se mogu iskoristiti kako za poljoprivredne svrhe, tako i za neke nepoljoprivredne. S toga je stelja je višenamjenski "materijal" na čije iskorišćavanje ne treba čekati. Iskoristite je na pravi način i umjesto pukog odlaganja, napravite plan za dalje.