Zeolit – prirodni mineral koji mijenja način na koji gajimo biljke

Zeolit se u poljoprivredi sve češće koristi i to sve više kao lako dostupna alternativa ili dopuna poboljšanju kvaliteta zemljišta i biljaka. Njegova svojstva su višestruka, ima ulogu u eliminaciji teških metala, sposobnost zadržavanja vlage i hranljivih materija, a sam zeolit bogat je silicijumom, kalijumom, magnezijumom i drugim mineralima.

Kako zeolit djeluje na zemljište i biljke?

Djelovanje zeolita višestruko je i višenamjensko. Njegova laka dostupnost i niska cijena čine ga materijalom koji svako gazdinstvo može da priušti i isproba. Kao đubrivo je sigurno, a njegovo djelovanje karakteristično je i vezano za različite načine:

1. Pomaže zadržavanje hranljivih materija

Zeolit ima specifičnu hemijsku strukturu koja mu omogućava da razmjenjuje elemente (kroz proces jonske izmjene) - veže teške metale i toksigene materije iz zemljišta sa jedne, dok sa druge otpušta korisne elemente poput kalijuma, magnezijuma i kalcijuma.

Poput i ostalih poroznih materijala, zeolit je u stanju da upija značajne količine vode u odnosu na svoju masu. S tim u vezi je i njegovo pozitivno djelovanje na povećan sadržaj vlage u zemljištu. Tako zeolit vodu uspješno zadržava i pomaže biljkama u kritičnim sezonama poput onih u sušnim periodima.

Najveći uticaj zeolit ima na pjeskovita i siromašna zemljišta koja slabo upijaju vodu i koja su siromašna i u hranljivim materijama. Zeolit ima i svojstva da zadržava azot u zemljištu polako ga otpuštajući i obezbjeđujući efikasniju upotrebu od stane biljaka, smanjuje zagađenje podzemnih voda i obezbjeđuje veće ekonomske benefite za uzgajivača.

2. Sprečava ispiranje hranljivih materija

Povećane padavine čest su uzrok pretjeranog ispiranja u biljnoj proizvodnji prije svega azota, ali i nekih drugih hranljivih materija. Međutim, nisu samo padavine krive za situaciju gdje zemljište ne može dovoljno da zadrži unos materija. Postoje i druge situacije poput ulaska u njivu sa teškom mehanizacijom, pretjerano visokih temperatura, lošeg mikrobioma zemljišta i drugih.

I u ovom dijelu ogleda se korisnost ovog vulkanskog minerala koji ima svojstva da zadržava korisne materije i isporučuje ih biljci prema potrebi. Vremenski uslovi na njega nemaju toliko dubok uticaj kao na zemljište, upravo zbog njegove strukture koja mu omogućava "zarobljavanje" čestica vode, hraniva i sličnih materija.

Osim što sprečava ispiranje, zeolit se izdvaja kao izvrsan adsorbens toksina. Svojom strukturom koja podsjeća na rešetku, on vrši razmjenu - prikuplja olovo, kadmijum, živu i ostale teške metale sa jedne strane dok sa druge otpušta kalcijum, kalijum, magnezijum i druge korisne elemente.

3. Poboljšava strukturu zemljišta

U biljnoj proizvodnji presudno je važna struktura zemljišta. Ukoliko ona nije optimalna tada je zdravlje biljaka narušeno, a prinos često zna da podbaci. Postoje mnogi načini koji se tiču poboljšanja strukture zemlje, a jedan on njih svakako je i korišćenje zeolita.

Ovaj prirodni mineral ima svojstva koja ga čine idealnim za zbijena zemljišta. Njegovim unošenjem u zemljište i miješanjem sa zemljom nastaje homogena i prozračna smjesa. Kao posljedica javlja se poboljšana aeracija zemljišta, a najveću korist ima korijenje biljaka. Bolji protok vazduha omogućava upravo pravilno razvijanje korijena što je od suštinske važnosti za zdravu biljku.

Zeolit pomaže i u regulaciji pH vrijednosti zemljišta. Njegova mogućnost da postepeno stabilizuje pH dobro je poznata u praksi, a način djelovanja svodi se na već pomenutu razmjenu jona. Ukoliko je zemljište kiselo, zeolit može vezivati višak vodonikovih jona (H⁺), koji doprinose kiselosti, i time doprinosi postepenom povećanju pH vrijednosti. S druge strane, u zemljištima koja su izrazito alkalna, zeolit djeluje posredno – poboljšavajući jonsku ravnotežu i omogućavajući biljkama efikasnije usvajanje hranljivih materija. Treba napomenuti da njegovo djelovanje nije trenutno poput dodatka kreča ili sumpora, već je postepeno i na druže staze vidljivo.

4. Smanjuje potrebu za vještačkim đubrivima

Zeolit može kroz svoje komplementarno djelovanje značajno smanjiti potrebu za vještačkim đubrivima. Rezultat je to prije svega njegove porozne strukture koja upija višak hraniva, polako ih otpuštajući. Na ovaj način se izbjegava brzo ispiranje hranljivh materija, čuvajući ih za maksimalno iskorišćavanje od strane biljke. Naročito je na lošem glasu azot koji se brzo ispira iz i sa zemljišta, čime se povećavaju potrebe za ponovnim dodavanjem i češćim đubrenjem.

U praksi zeolit može smanjiti upotrebu vještačkih đubriva za 20-30% štedeći prirodne resurse i povećavajući ekonomsku stabilnost farmera.

Kroz još jedan, idirektan način, zeolit takođe smanjuje potrebe za čestim prihranjivanjem. Naime, poboljšavajući karakteristike zemljišta (pH vrijednost, aeraciju, zadržavanje vlage i slično), ovaj element podražava rast i razmnožavanje te očuvanje korisnih mikroorganizama. Veći broj korisnih organizama doprinosi plodnijoj zemlji i boljem iskorišćavanju hranljivih materijama od strane biljaka.

Osim smanjenja hemijskih đubriva, smanjena je potreba i za organskim đubrivima, poput komposta ili stajnjaka. Zbog toga je zeolit dobar izbor u organskom sistemu proizvodnje gdje može imati iznenađujuće dobre efekte.

Kako ga koristiti?

Zeolit se može koristiti na više načina, već u zavisnosti od tipa zemljišta, vrste usjeva, obima proizvodnje i praktičnosti njegove primjene. Najveći uticaj na količinu zeolita ima svakako tip zemljišta. Pjeskovita zemljišta traže najviše zeolita pa se preporuke za dodavanje ovog elementa kreću čak do 40 tona po hektaru.

Na glinovitim i ostalim zemljištima preporuke se kreću od 10 pa do 20 tona. U plastenicima i staklenicima sa druge strane može ići od 15 do 25 tona, dok se primjena zeolita u saksijama preporučuje u količini od oko 100-200 grama po litru supstrata (10-20%). Za travnjake je dosta 5 tona zeolita po hektaru.

Kada se dodaje?

Pošto se radi o prirodnom dodatku, zeolit se može dodavati u skoro svakom trenutku. Pa ipak najbolje rezultate daje kada se primjenjuje u jesen ili u proljeće. Karakteristična je i upotreba zeolita zajedno sa stajnjakom ili kompostom.

Korišćenje zeolita prije jesenje sjetve

S jeseni je najbolji trenutak za unošenje zeolita u zemljište. Jesenje kiše doprinose njegovom unošenju i u dublje slojeve zemlje. Takođe do proljeća će se zeolit potpuno integrisati u sastav zemljišta, a dovoljno vremena da se postignu željeni rezultati još je jedna od prednosti za jesenje unošenje zeolita u zemljište.

Proljećno korišćenje

I proljeće može biti dobar period za korišćenje zeolita na njivi, naročito ukoliko ste propustili jesen. Dvije do tri nedjelje prije sjetve idealno ga je unijeti zasebno ili u kombinaciji sa zgorelim stajnjakom, kompostom i vještačkim đubrivom.

Za održavanje plodnosti primjena na svake 3 godine

Sa zeolitom ne treba pretjerivati, baš kao ni sa bilo kojim prirodnim preparatom. Preporučuje se da se zeolit na siromašnim zemljištima primjenjuje svake 3 godine. Na taj način se održavaju pozitivni efekti. Na zemljištima bogatijim humusom treba biti pažljiv i dodavati manje količine i to na svakih 5-7 godina.

Pregled studija iz 2021. potvrđuje pozitivne efekte zeolita

Pregled više studija iz 2021. godine ukazuje na pozitivne efekte zeolita u poljoprivredi. Tako prema radu Application of Zeolites in Agriculture and Other Potential Uses: A Review (2021), koji su objavili Eleonora Kataldo i saradnici u časopisu MDPI navodi se pozitivan uticaj zeolita na spanać, sorgum, kukuruz i druge biljne kulture. Ovaj pregled navodi da zeolit u kombinaciji sa blago rastvorljivim fosfatnom stijenom "obezbjeđuje kontinuirano i sporo oslobađanje fosfora povećanjem suve materije, sadržaja hranljivih materija i usvajanja hranljivih materija od strane sorguma".

Takođe, navodi se da je "primijećen povećan rod spanaća u kombinaciji sa poboljšanim usvajanjem hranljivih materija, u testu u stakleniku, utvrđeno je nakon primjene zeolita sa amonijum (NH4+) i kalijumom".

Zeolit prema ovom pregledu ima svojstvo da "poboljša efikasnost korišćenja vode (WUE) povećavajuću kapacitet zadrzavanja vode u zemljištu i njenu dostupnost usjevima zbog svoje izuzetno porozne strukture".

U zaključku - zeolit je izvrstan za poboljšanje strukture zemljišta, popravljanje pH vrijednosti, vezivanje vode i za bolju apsorpciju hranljivih materija. Ima korisnu ulogu i u organskoj proizvodnji, ali i u konvencionalnoj. Isprobajte zeolit kao dio integrisane strategije unapređenja zemljišta, a time i biljaka.