Više koncentrata manje mlijeka - do čega je problem?

Krava daje manje mlijeka iako jede više koncentrata? Saznajte kako vlakna, acidoza buraga, kvalitet hrane i toplotni stres utiču na mliječnost.

Animalna proizvodnja Avg 8, 2026 0 55 Dodaj u Listu za čitanje

Više koncentrata manje mlijeka - do čega je problem?

Većina farmera sklona je mišljenju da povećanje koncentrovanog dijela obroka automatski podiže mlječnost. U većini situacija to i jeste ispravno razmišljanje, ali ipak ne mora nužno značiti. Veliki je broj faktora koji će odlučiti da li povećanje koncentrata donosi više mlijeka, ne donosi više mlijeka, ili uzrokuje čak pad u produktivnosti.

Poslednja dva slučaja, nažalost, tjeraju farmera da dodatno povećava lako svarljiva hraniva, a da problem postaje sve ozbiljniji. Kako se proizvodnja nastavlja, pad je neminovan, ali i povećanje mogućnosti za pojavu određenih metaboličkih bolesti.

Zašto više koncentrata ne znači uvijek više mlijeka?

Koncentrovana hraniva daju se prvenstveno zbog povećanja udjela lako svarljive energije u obroku. Međutim, nekada previše koncentrata može izazvati suprotan efekat. Šta je još problem i kako do njega dolazi?

1. Premalo vlakana u obroku

 Glavna greška kod početnika u stočarstvu i ljudi koji preferiraju davanje velikih količina lako svarljivih, koncentrovanih hraniva jeste izostanak davanja vlakana. Radi se, dakle, o grubim, kabastim hranivima poput sijena i slame koja su osnovna hrana za uspostavljanje normalnog varenja kod preživara. Kada se drastično smanje kabasta hraniva nauštrb koncentrata, to značajno može narušiti funkciju, u krajnjem i zdravlje buraga.

U tom slučaju može se javiti:

smanjena aktivnost preživanja
manja proizvodnja pljuvačke
dolazi do pada pH vrijednosti buraga
slabijeg iskorišćavanja hraniva
posledično i do pada mlječnosti

Na prvi pogled se čini nemogućim da više energije izaziva pad u proizvodnji mlijeka, ali kada se naruši osnovna funkcija buraga tada ni najbolji koncentrat ne može ispoljiti pozitivno djelovanje na produktivnost.

2. Acidoza buraga

Acidoza buraga, naročito njen subklinički oblik, predstavlja jednu od najvećih prijetnji mlječnosti kod životinja. Farmer subklinički oblik (danas poznata kao SARA - subakutna acidoza buraga) često ne može na vrijeme primjetiti, zbog čega se upravo i u praksi naziva "tihom ubicom" (mlječnosti). Acidoza buraga predstavlja snižavanje pH vrijednosti sadržaja u ovom predželucu usled povećane proizvodnje ili akumulacije kiselina.

Neki od znakova subkliničke acidoze uključuju:

slabiji apetit
mekši izmet
promjene u sadržaju mliječne masti
oslabljeno funkcionalno preživanje

Acidoza se može javiti odjednom, ali i razvijati postepeno. Neizbalansirani obroci, nagle promjene (poput uvođenja novih hraniva, nekada i dodataka) najčešći su uzroci kako kliničke, tako i subakutne acidoze.

3. Prezasićenje koncentratima

Nekada davanje koncentrovanog hraniva jednostavno djeluje kontraproduktivno, kada se daje u pretjeranim količinama. Ne ulazeći u njegov kvalitet koji može biti i odličan, prevelike količine skroba iz ovih hraniva mogu ranije dovesti do smanjenja apetita kod preživara.

Na kraju, kod životinja dolazi do neto deficita energije i kao posledica javlja se smanjenje proizvodnje mlijeka. Više je mehanizama kada skrob iz koncentrovanog hraniva može uticati na supresija apetita. Jedan od važnijih jeste i proizvodnja velikih količina propionske kiseline.

Oba i Allen. (2003)* su u svom istraživanju sprovedenim nad krava u laktaciji pokazali da dodavanje propionata u obroku doprinosi linearnom opadanju i unosa suve materije, ali i unosa metaboličke energije. Kod tretiranih krava desilo se da uzimaju manje od predviđenog obroka, a povećavao se i interval između obroka.

Takođe, postoji direktan eksperiment Albornoze i Allena (2018)** koji je pokazao kako je visoko fermentabilni skrob smanjio unos suve materije i proizvodnju mlijeka kod krava u ranom periodu nakon teljenja.

Na kraju, farmer plaća skup koncentrat kojeg životinja konzumira više od potrebnog, smanjuje se količina konzumiranih kabastih hraniva, a na kraju dolazi do smanjenja produktivnosti.

4. Loš kvalitet koncentrata

Kada je koncentrovani dio obroka loš, čitava ishrana može patiti zbog toga. Proizvodnja mlijeka može naglo da opadne, a nekada je potrebno i više mjeseci, u zavisnosti od uzroka lošeg kvaliteta, pa da nastupe negativni efekti.

Problem može biti:

nizak sadržaj proteina
loša svarljivost
nedostatak/neizbalansiranost pojedinih minerala
nepravilan odnos energije i proteina

Iako su gore spomenuti problemi najčešći, nije neuobičajeno niti da se u koncentrovanim hranivima nađu:

mikotoksini (toksini gljivica)
teški metali (iz sirovine ili tokom procesa, rjeđe)
neujednačen kvalitet između serija proizvodnje

Kod lošeg kvaliteta koncentrata problem se rijetko riješi povećanjem količine. Čak štaviše, nekada je povećanje kontraproduktivno. Zbog toga koncentrovana hraniva treba kupovati od provjerenih proizvođača i distributera, a pravilno skladištenje na farmi se podrazumijeva.

5. Toplotni stres

Ukoliko primijete blagi pad u produktivnosti farmeri tokom ljeta znaju da povećaju količinu koncentrovanog obroka. Povećanje često ne daje pozitivne rezultate, naročito ukoliko je uzrok - toplotni stres.

Kako toplotni stres mijenja metabolizam kod krava, pa se može javiti:

smanjen apetit
veća potreba za vodom
trošenje dodatne energije za rashlađivanje organizma

Na kraju, davanje više koncentrata samo da pogoršava stanje sa metabolizmom. Kod pojedinih grla problem može biti i mnogo ozbiljniji ukoliko se povećanje koncentrata dogodi sa istovremenim manjim unosom vlakana i nedovoljnom hidratacijom.

Zbog toga prvo treba riješiti problem sa toplotnim stresom, pa tek eventualno povećavati (pažljivo) količinu koncentrata. Kako pravilno rashladiti krave tokom ljeta saznajte u tekstu "Kako rashladiti krave tokom velikih vrućina?"

Zašto više koncentrata ne znači uvijek više mlijeka?

Povećanje količine koncentrata može povećati unos energije i proizvodnju mlijeka samo dok krava može pravilno iskoristiti dodatnu energiju. Ako se istovremeno smanji unos kabastih hraniva, naruši zdravlje buraga, pojavi toplotni stres ili se smanji ukupan unos suve materije, dodatni koncentrat može imati slab efekat ili čak dovesti do pada proizvodnje.

Može li previše koncentrata smanjiti proizvodnju mlijeka?

Da. Prevelika količina lako fermentabilnog skroba može smanjiti unos suve materije, poremetiti fermentaciju u buragu i povećati rizik od acidoze. Ako krava zbog toga počne da jede manje ukupne hrane, proizvodnja mlijeka može opasti uprkos većem unosu koncentrata.

Koliko su vlakna važna u ishrani muznih krava?

Vlakna su neophodna za normalnu funkciju buraga, preživanje i proizvodnju pljuvačke. Preveliko smanjenje kabastih hraniva može dovesti do poremećaja varenja, smanjenog unosa hrane i pada proizvodnje mlijeka.

Šta je SARA kod muznih krava?

SARA je subakutna acidoza buraga, odnosno stanje kod kojeg pH buraga tokom određenog perioda pada ispod optimalnog nivoa, bez uvijek jasno izraženih kliničkih znakova. Najčešće je povezana sa obrocima sa velikim udjelom lako fermentabilnih ugljenih hidrata i nedovoljno fizički efektivnih vlakana.

Može li povećanje koncentrata smanjiti unos hrane?

Da. Velika količina lako fermentabilnog skroba može uticati na regulaciju unosa hrane i smanjiti ukupni unos suve materije. Zbog toga dodatna količina koncentrata ne mora značiti i veći ukupni unos energije.

Kako loš kvalitet koncentrata utiče na proizvodnju mlijeka?

Loš kvalitet koncentrata može ograničiti proizvodnju zbog neodgovarajućeg sadržaja energije ili proteina, slabe svarljivosti, neizbalansiranog mineralnog sastava ili prisustva mikotoksina. Povećavanje količine takvog hraniva najčešće nije rešenje i može dodatno pogoršati problem.

Može li toplotni stres smanjiti proizvodnju mlijeka?

Da. Tokom toplotnog stresa krave smanjuju unos hrane, povećavaju unos vode i mijenjaju ponašanje i metabolizam kako bi smanjile stvaranje i zadržavanje toplote. Posledica može biti pad unosa suve materije i proizvodnje mlijeka.

Da li treba povećati koncentrat kada krave tokom ljeta daju manje mlijeka?

Ne treba automatski povećavati koncentrat. Prvo treba utvrditi uzrok pada proizvodnje. Ako je problem toplotni stres i smanjen unos suve materije, prioritet treba da budu voda, hlađenje, pristup hrani i pravilno upravljanje obrokom. Tek nakon toga treba procijeniti da li je potrebna promjena količine koncentrata.

Da li nagla promjena obroka može izazvati probleme sa varenjem?

Da. Naglo povećanje koncentrata ili brzo uvođenje novih lako fermentabilnih hraniva može poremetiti prilagođavanje mikroorganizama u buragu i povećati rizik od acidoze i drugih probavnih poremećaja. Promjene obroka treba uvoditi postepeno.

Koji su najčešći razlozi zbog kojih krava daje manje mlijeka uprkos većoj količini koncentrata?

Najčešći razlozi mogu biti nedostatak vlakana, acidoza buraga, smanjen ukupan unos suve materije, loš kvalitet kabastih ili koncentrovanih hraniva, neizbalansiran obrok i toplotni stres. Uzrok može biti i zdravstveni problem koji nije direktno povezan sa ishranom.

Zaključak

Povećanje koncentrata u obroku ne dovodi uvijek do povećanja proizvodnje. Farmeri prije svega treba da obrate pažnju na pravilno balansiranje obroka, a tek potom i na količinu koncentrovanih hraniva u obroku.

Ne zato što je koncentrat „loš“, nego zato što postoji granica do koje dodatna lako dostupna energija donosi korist. Nakon te tačke, ograničenje može postati unos suve materije, vlakna, zdravlje buraga, toplotni stres, kvalitet kabastih hraniva itd.

Reference