Kako rashladiti krave tokom velikih vrućina?

Visoke temperature tokom jula predstavljaju jedan od ozbiljnih problema u govedarstvu. Pad mlječnosti, smanjenje performansi u reprodukciji, ali i niz drugih problema mogu se javiti kao posledica toplotnog stresa, a u težim slučajevima može doći i do razvoja toplotnog udara.

Kako preduprijediti probleme, na koji način spriječiti da julski, vreli dani negativno utiču na vaše krave - donosimo u nastavku teksta.

Zašto toplotni stres može biti opasan po krave?

Krave, za razliku od ljudi, nemaju izraženo znojenje da bi ubrzale hlađenje. Sem toga, prisustvo predželudaca, u prvom redu buraga, značajno doprinosi generisanju toplote koju životinja mora odati u spoljašnju sredinu.

Kod preživara najveći dio toplote odaje se kroz pluća (putem disanja), a tek manji dio putem znojnih žlijezda na tijelu. Pri visokim spoljašnjim temperaturama često se desi da životinja ne postigne optimalno odavanje toplote, a to gotovo automatski vodi do toplotnog stresa.

Posebnu pažnju treba obratiti na najosjetljivije kategorije životinja, uključujući:

• visokomliječna grla
• tovna grla velike tjelesne mase
• steone krave
• životinje tamnije pigmentacije
• gojazna grla
  
  

Kada nastaje toplotni stres?

Iako nije tipičan za određeni mjesec u godini, na balkanskom području toplotni stres se kod krava najčešće javlja tokom jula, a često i tokom avgusta mjeseca.

Bitno je istaći da na ispoljavanje toplotnog stresa utiče više faktora, a ne striktno temperatura. Neki od glavnih jesu:

• relativna vlažnost vazduha - izuzetno bitan činilac;
• brzina strujanja vazduha - ključni faktor u rashlađivanju životinje;
• sunčevo zračenje - direktno utiče na zagrijavanje organizma;
• temperatura poda i objekta - u zatvorenim sistemima uzgoja.

Toplotni stres ne nastaje preko noći, već se često dešava kao svojevrsna akumulacija temperature u tijelu životinje. Tome najviše pogoduju uzastopni topli dani, koji nekada mogu biti praćeni i nešto većom vlažnošću vazduha.

Kako prepoznati da je kravi previše vruće?

Postoje jasni znakovi na osnovu kojih se može sa priličnom sigurnošću zaključiti kada postoji problem. Oni prvi često uključuju jedan ili kombinaciju sledećih simptoma:

• ubrzano disanje
• otvorena usta pri disanju
• pojačano lučenje pljuvačke
• slabiji apetit
• duže stajanje
• okupljanje oko pojilica
• pad mlječnosti
• smanjenje aktivnosti

Ovi simptomi mogu se pomiješati i sa nekim drugim bolestima/oboljenjima, ali najčešće se tokom jula odnose upravo na toplotni stres. U težim slučajevima mogu se javiti i:

• teturanje
• iscrpljenost, i na kraju
• kolaps - što zahtijeva brzu intervenciju
  
  

Kako najbolje rashladiti krave?

Preventivne mjere protiv toplotnog stresa su od ključne važnosti. Svakoj životinji trebalo bi obezbijediti osnovne uslove - hlad, dovoljno vode, a u zatvorenim objektima dovoljno strujanje vazduha i orošavanje životinja.

1. Obezbjeđivanje zaklona

Ovo je jedna od najvažnijih preventivnih mjera toplotnog stresa. Već je istaknuto da sunčevo zračenje direktno podiže tjelesnu temperaturu krava.

Tokom najtoplijeg dijela dana tjelesna temperatura može primjetno porasti, a u težim slučajevima i za više od jednog stepena (u zavisnosti od doba dana i izloženosti životinje sunčevim zracima).

Direktno sunce naročito predstavlja problem na otvorenom, na pašnjacima, pa je potrebno:

• vršiti ispašu isključivo u predjelima gdje postoji prirodni hlad (stabla sa razvijenim krošnjama)
• uraditi drvene nadstrešnice na djelovima gdje nema hlada

U objektima, sa druge strane, direktni zraci nisu, ali indirektno i jesu problem. Zbog toga ovdje pažnju treba posvetiti rashlađivanju krovova i omogućiti što bolju izmjenu vazduha (kroz dobru ventilaciju).

2. Postavljenje ventilatora

Ventilatori u štalama gdje borave krave predstavljaju sve češći izbor farmera. Strujanje vazduha putem ventilatora značajno pomaže rashlađivanje životinja.

Prednost ventilatora jeste ta što usmjereno produkuju propuh ka životinji. Najbolje ih je postaviti na mjestima poput:

• hranidbenog hodnika
• direktno iznad ležišta
• ispred prostora za čekanje u izmuzištu

Prilikom postavljanja ventilatora potrebno je voditi računa o ukupnom sistemu ventilacije objekta. Ventilatori bi trebalo da budu raspoređeni tako da obezbijede ravnomjerno strujanje vazduha i spriječe stvaranje slabo provjetrenih zona.

3. Orošavanje - odličan dodatak ventilatorima

Kako biste poboljšali mikroklimatske uslove na farmi možete primijeniti i orošavanje vazduha. Korišćenje kapljica vode koje završe na životinji direktno spušta preveliku tjelesnu temperaturu, a u sadejstvu sa strujanjem vazduha postaje jedan od najefikasnijih načina za rashlađivanje krava.

Voda na površini tijela preuzima dio toplote i odvodi je isparavanjem, dok ventilatori ili prirodna ventilacija omogućavaju da ista brže ispari sa tijela životinje.

Ipak, treba biti oprezan kod orošavanja, jer bez dobre ventilacije može učiniti problem gorim. Stoga je bitno orošavanje prilagoditi ventilacionim kapacitetima farme, kako bi se visoka vlažnost redovno odvodila iz objekta. Takođe, cilj nije stalno orošavanje, već njegova povremena primjena.

4. Hidratacija od izuzetne važnosti

U praksi se može desiti i da životinja dobije toplotni udar zbog nedostatka vode za piće. Hidratacija igra glavnu ulogu u sprečavanju već pomenutog toplotnog udara imajući u vidu da voda gotovo direktno smanjuje tjelesnu temperaturu kod krava.

Potrebe za vodom mogu značajno porasti tokom ljetnjih mjeseci, a kod visokomliječnih krava dnevni unos nerijetko prelazi 100 litara.

Voda mora biti:

• mikrobiološki ispravna
• svježa i čista
• lako dostupna
• dovoljno hladna da podstiče konzumaciju, ali ne previše hladna da uspori varenje
  
  

5. Prilagođavanje vremena hranjenja

Još jedan dobar način da se izbjegne toplotni stres, ali i spriječi pad apetita jeste prilagođavanje rasporeda hranjenja.
U principu treba izbjegavati davanje hrane u najtoplijem dijelu dana. Na taj način se smanjuje generisanje metaboličke toplote kada je to najnepotrebnije te sprečava dodatno zagrijavanje organizma.

Zbog toga se kravama najveći dio obroka može ponuditi:

• rano ujutro i
• kasno uveče
  
  

Najčešće greške u praksi

1. Prenatrpanost objekata.
2. Izostanak hladovine na pašnjacima.
3. Nedovoljan broj pojilica.
4. Prljave pojilice.
5. Hranjenje tokom najtoplijeg dijela dana.
6. Zanemarivanje prvih znakova toplotnog stresa.

Zaključak

I dok toplotni stres svake godine u približno isto vrijeme donosi probleme, na farmerima je da te probleme prepoznaju na vrijeme.

Toplotni stres ne utiče samo na životinje, on utiče i na cjelokupnu rentabilnost farme. Smanjena produktivnost, pogoršanje zdravstvenih problema, a na kraju i kolaps životinje mogu se desiti u praksi ukoliko se zanemare prvi simptomi.