Najčešće greške u tovu bikova

Tov bikova može biti rentabilan i na duže staze isplativ oblik stočarstva. Ipak, postoje određene greške koje mnogi farmeri prave, a koje svakako smanjuju tu isplativost.

Najčešće greške u tovu bikova

Šta se podrazumijeva pod tovom bikova?

Tov bikova podrazumijeva uzgoj muških jedinki goveda starijih od 12 mjeseci sa ciljem što većeg dobijanja tjelesne mase. Bikovi kao "tovni materijal" predstavljaju junad koja iz nekog razloga nisu otišla u priplod te se prirodno presumjeravaju na tov i proizvodnju mesa. Mogu biti kastrirani (pa su to onda volovi), ali u većini slučajeva nisu. Nekastrirani mužjaci imaju bolje dnevne priraste, intenzivniji rast i manje deponujuju masno tkivo.

Šta je glavni cilj?

Tovom se obezbjeđuje prirast mišićne, masne, vezivno-tkivne i koštane mase kojom se povećava tjelesna masa (kilaža) jedinke. Krajnji cilj je dobiti što veću životinju za što manje vremena.

Ovdje jednu od presudnih uloga igra rasa bikova na kojoj počiva i sistem tova. Dok na primjer Holštajn-frizijski bikovi bolje reaguju na polu-intenzivan tov, Simentalski bikovi se odlično pokazuju u intenzivnom tovu. Treba spomenuti i to da je farmeru glavni cilj - mišićna masa. Ona sadrži najveći udio vode, zahtijeva najmanje hraniva za kg prirasta i ne remeti zdravstveni status grla u tovu.

Koje su to najčešće greške?


1. Pogrešan izbor grla za tov


Ulazak u tov sa lošim teladima/junadima gotovo da se nikada ne može isplatiti. Loša telad/junad su glavni kamen spoticanja buduće proizvodnje, greške u startu se kasnije ne mogu ispraviti.

Loša genetička osnova, slaba procjena tjelesne konformacije te pogrešan izbor rase za predviđeni sistem tova najčešće su greške koje se sreću u praksi. Pogrešan izbor kasnije znači lošu konverziju hrane, manje završne tjelesne mase i slab kvalitet mesa, a što je vrlo teško ispraviti.

2. Previše koncentrata

Balans u ishrani tovnih bikova mora biti apostrofiran. Prevelika količina bilo koncentrovanih bilo kabastih, grubih hraniva ne donosi dobro. Previše koncentrovanih hraniva uzrokuje acidozu i slabljenje apetita, dok previše sijena, silaže ili trave takođe smanjuje apetit i ne doprinosi maksimalnoj iskorišćenosti potencijala bika.

U ishrani bikova trebalo bi odnos ovih hraniva da bude 1:1 ili eventualno 1,2:1 (u korist koncentrata). Optimalno je držati se sigurne granice, a nikako kvalitet hraniva kompenzovati drastičnim povećanjem koncentrovanih hraniva. Ovo je jedna od čestih grešaka, uzrokovana uvjerenjem u prepotencijalne mogućnosti ovih hraniva.

3. Predugo zadržavanje bikova u tovu

U praksi se tov bikova može odnositi na grla od jedne godine pa do 10 i više godina. Ipak, rentabilan tov zahtijeva skraćivanje vremena kako bi se iskoristio biološki potencijal životinja.

Na primjer, kod bikova u drugoj godini života u odnosu jednogodišnje bikove, efikasnost prirasta životinja proporcionalno pada od 10 pa do 40%. To znači da za isti prirast od na primjer 0.95 kg na dan, dvogodišnjak će trošiti 4,0 umjesto 3,2 kg koncentrata na dan.

Ovo je jako bitan segment, jer predugo zadržavanje bikova u tovu lako može smanjiti njegovu rentabilnost. Ukoliko se ipak odlučite za tovljenje starijih bikova, razmotrite promjenu odnosa koncentrat - kabasta hraniva.

4. Loši uslovi okoline

Jako bitan segment uspješnog tova jeste higijena cjelokupnog prostora. To je dio koji mnogi farmeri zanemaruju i ne preispituju.

Međutim, čist vazduh i čist pod čine više od 90% problema vezanih za zdravlje životinja u tovu (isključujući ishranu). Bez pravilne ventilacije dolazi do nakupljanja amonijaka, a naučnici su već doveli u vezu njegov negativan uticaj sa smanjenim prirastima.

Sem toga, prljav pod dovodi do nakupljanja patogena (poput Ešerihije koli) koji mogu negativno uticati ne samo na priraste već i na zdravlje grla. Osim spomenute Ešerihije, na podu mogu biti prisutni i patogeni poput Salmonele Fusobacterium necrophorum koji izaziva trulež papaka.

Ukoliko se koristi stelja kao podloga, neophodno je mijenjati je odnosno nadopunjavati redovno. Rešetkasti podovi daju dobre rezultate, ali često ne nude optimalno rešenje zu praksi.

Kako prepoznati da tov ide u pogrešnom smjeru?


1. Slab apetit jedan je od najvećih dokaza da tov ide u pogrešnom smjeru. Zakržljala grla, grla koja sporo napreduju i nemaju volju lako se prepoznaju, a takva grla imaju obično i smanjen apetit. Povratak apetita može biti izazovan za farmera, ali ga je moguće postići uklanjanjem negativnih faktora (poput loše higijene, davanja boljih hraniva, tek u konačnom antibiotici ukoliko se za to stvore uslovi).

2. Neujednačen rast grla takođe je izrazito dobar pokazatelj lošeg tova. Neujednačen rast može biti posledica bolesti pojedinih grla, ali je češće vezan za velike grupe bikova u tovu i lošu raspoređenost prema temperamentu životinja. 
Hijerarhija među bikovima ovdje igra glavnu ulogu, a farmer bi trebalo prema procjeni da ih pravilno razvrsta.

3. Pojava čestih oboljenja u tovu gotovo uvijek ukazuje na sistemski problem, a ne na „slučajnu bolest“. Najčešće se radi o:

  • respiratornim infekcijama
  • problemima sa papcima
  • digestivnim poremećajima

Takva oboljenja direktno smanjuju dnevni prirast, zahtijevaju liječenje a u krajnjem produžavaju vrijeme trajanja tova.

                                                                    Greške koje farmeri često ne primijete

                   loša voda (hladna, prljava, nedostupna)

                           klizavi podovi i mikro-povrede

                                prevelike grupe bikova

Tov bikova može biti rentabilan i u konačnom održiv način bavljenja stočarstvom. Ipak, to je specifična kategorija govedarstva koja se često zapostavlja, odnosno ne forsira previše. Tov nije samo dobijanje velike životinje, već svi koraci koji do toga dovode, i koji u konačnom "prave" prilično zahtjevan proces rada. Zbog toga tov bikova treba shvatiti ozbiljno i pristupiti mu ozbiljno, sagledati svaku tačku koja se može poboljšati, jer se u ovom procesu greške skupo plaćaju.