Najbolje povrće za male parcele?

Danas, kada su cijene povrća promenljive, nestabilne, a čak se može reći i visoke, tada se čak i malo parče zemljišta čini dobrim korakom ka određenoj samostalnosti. Koje povrće posaditi na maloj parceli i obezbjediti se - saznajte u tekstu.

Najbolje povrće za male parcele?

Ako ste i vi među onima koji imaju manji komad zemlje, baštu ili samo okućnicu, vjerovatno ste se nekada zapitali šta je najbolje posaditi i iskoristiti ograničen resurs koji imate.

Sa ne mnogo ulaganja i stručnog znanja, zaista postoje biljke koje je najlakše, najbolje i najrealnije saditi na manjim površinama za sopstvenu upotrebu. U pitanju su otporne, lako uzgojive i biljke koje "praštaju greške" te su tako idealne i za početnike baštovanstva.

1. Tikvice


Tikvice spadaju u grupu povrća iz porodice Cucurbitaceae. Ova porodica daje brzo rastuće, rodne i prilično otporne plodove. Tikvica je jedna od najznačajnijih povrtarskih kultura za uzgoj na malim parcelama, a evo i zbog čega:


  • Raste brzo - već poslije 40 do 50 dana daje prve plodove.

  • Daje redovno plodove - ukoliko se redovno i beru.

  • Ne traži previše zalivanja - umjereno zalivanje je potpuno u redu.


Oprez: ne treba ih saditi u blizini krastavaca i drugih povrtarskih kultura iz porodice Cucurbitaceae, jer dijele iste bolesti i štetočine. Sa druge strane, dobro uspijevaju pored kukuruza ili graška.

Savjet: tikvice traže dosta svjetlosti, pa obratite pažnju da nisu u zaklonjenom dijelu bašte.

2. Paradajz

Paradajz zbog svog vertikalnog rasta idealna je kultura za uzgoj na manjim parcelama. Na njima, paradajz daje velike prinose, i izuzetno ukusne plodove, a uz to:


  • Mogućnost višestruke berbe - daje mu prednost u odnosu na neke druge povrtarske kulture.

  • Ima dobru potražnju, ali i cijenu - ukoliko vam pretekne neki od plodova.
  • 
Izuzetno je zdrav - sadrži likopen, poznati antioksidans.


Još jedna od prednosti kod paradajza jeste da postoji toliko vrsta, da ne možete pogriješiti sa izborom.

Savjet: Redovno pinciranje neophodno je za zdrave plodove, a potpora za paradajz svakako se podrazumijeva. Od determinantnih sorti (pogodnih za bašte) do indeterminantnih (visoke sorte koje rađaju sve do jeseni) zaista postoji široka lepeza izbora.

3. Krastavac

Krastavac spada u istu porodicu kao i tikvica. Dosta su slične kulture, pa je tako i krastavac prilično lak za uzgoj. Ne traži previše pažnje, a redovno donosi plodove. Razlozi za sadnju ovog povrća odnose se na:


  • Brz rast - kada se redovno zaliva, i kada je optimalna spoljašnja temperatura, krastavac ima izuzetno brz rast.

  • Redovno donošenje plodova - baš kao i tikvica i krastavac donosi redovne plodove ukoliko se redovno i bere. 

  • Odličan je i za vertikalni uzgoj – na mreži ili žici. Uštedjeće vam prostor i spriječiti truljenje plodova.

Savjet: Izaberite sorte za kornišone. Na taj način ćete dobiti više plodova i sigurnu zimnicu. Takođe, krastavac ne voli vjetar pa gledajte da ga posadite na zaklonjenom mjestu.

4. Zelena salata

Možda i najbrže rastuća, ali i najsvestranija kultura od povrća. Zelena salata je idealna za male prostore, dosta je otporna i prilično dekorativna. Uzgojite salatu na manjim parcelama, jer ima:


  • Kratak vegetacioni period - 30 do 50 dana.

  • Pogodna je kako za rano proljeće tako i za jesen
.
  • Možete je uzgojiti i u saksiji - zelenoj salati toliko malo treba da je možete sa uspjehom uzgojiti i na svom balkonu/terasi.

Puterica, kristalka, endivija – sve su odlične za male prostore, a mogu se saditi sukcesivno, svake 2–3 sedmice, za stalnu berbu.

Savjet: kombinujte je sa drugim kulturama (poput paradajza) za maksimalnu iskorišćenost zemljišta. Takođe, ukoliko je posadite između paradajza ili drugih visokih biljaka, stvorićete pogodan mikroklimat za bolji rast salate.

5. Luk

Bilo crni, crveni ili bijeli, možda čak i vlašac, luk je idealan za manje parcele. Može se dobiti dosta, a u prvom redu zbog toga što je:

  • Otporan - lukovičaste biljke spadaju u jedne od najotpornijih povrtarskih kultura. Čak se koriste i da zaštite druge usjeve, kao međuredne kulture.
  • 
Lako se čuva - ukoliko ga pravilno uskladištite, luk će vam trajati i do pola godine, a nekada čak i do godinu dana.

  • Ima stabilnu cijenu i potražnju - opšte je poznata činjenica da bez luka nema dobrog ručka. Zbog svog aditinog djelovanja u kulinarstvu ova kultura ima dosta dobru i što je najvažnije stabilnu cijenu na tržištu.

Savjet: izaberite zdrav sadni materijal, i obavezno vršite rotaciju usjeva.

Akcenat kod manjih površina stavlja se na pametnom izboru i planiranju sjetve/sadnje. Prvi korak - izbor najboljih kultura za manje parcele, čini se presudnim u daljem, uspješnom baštovanstvu. Zbog toga izaberite neku od nabrojanih, ili sve nabrojane kulture i krenite u organizaciju svoje bašte ili okućnice.