Kako uzgojiti krompir na maloj površini?

Krompir predstavlja gotovo pa kompletnu namirnicu koju skoro svako domaćinstvo priprema i aktivno koristi. To je kultura koja je zahvalna za uzgoj na malim parcelama, ne zahtijeva previše njege, iako nije ni laka za uzgoj. Pa ipak, ako se dobro isplanira proizvodnja krompira ne mora biti noćna mora.

Krompir je i rodonosna kultura koja može da da i do 2 tone krtole na samo 100 m2. Bilo da ga pripremate za agroturizam ili svoje potrebe, spremite se da uzgojite krompir na pravi način.

Kako uzgojiti krompir - korak po korak?


Priprema zemljišta

Izbor lokacije

Krompiru je potrebno dobro osunčano zemljište, koje je pritom rahlo i dobro drenirano. Takođe, kod izbora terena treba uzeti u obzir udaljenost lokacije, i s tim u vezi organizaciju prenosa krtrola krompira do mjesta skladištenja.

Ukoliko je lokacija udaljena od mjesta skladištenja (najčešće dio kuće ili trapa kod kuće), moguće je uraditi i improvizovani trap pored parcele gdje se krompir uzgaja.

Plodored

Plamenjača i krompirova zlatica su među najčešćih i najopasnijih bolesti krompira. Ove bolesti naročito su prisutne na parcelama gdje se ne sprovodi smjena kultura (plodored).

Zbog toga je bitno krompir ne uzgajati na istoj parceli barem 3 godine. U praksi se često pominje i period od 4-5 godina kao optimalan.

Osnovna obrada

Osnovna obrada kod uzgoja krompira nije zahtijevna. Sve što je potrebno jeste:

• primarno prekopavanje: ručno ili traktorom na dubini 20-25 cm
• zatim frezanje: frezom ili malim plugom kako bi se zemlja fino usitnila
• uklanjanje korova: neophodno je ukloniti sve trave sa parcele, jer mogu biti leglo bolesti i sjemena korova

Đubrenje

Na malim površinama najbolje je kombinovati stajnjak i mineralno đubrivo. Krompir za maksimalan rast zahtijeva dosta organske materije i kalijuma.

Stajnjak

Najbolje organsko đubrivo za krompir i dalje je ostao stajnjak. Može se koristiti goveđi ili ovčiji, ali pod obavezom da je dobro zgoreo (fermentisan).

Količina stajnjaka za parcelu od 100m2 je oko 300 do 400 kg. Treba ga unositi pri osnovnoj obradi u jesen, a može i na početku proljeća.

Mineralna đubriva

Mineralna đubriva su često nadopuna organskim đubrivima. Najčešća kombinacija NPK za krompir jeste 7:20:30 ili sličan odnos. Ukoliko se hemijskom analizom zemljišta utvrdi manjak azota tada se može dodati i KAN (10-15g/M3) kasnije u toku vegetacije.

Sadnja krompira

Odabir prave sorte

Postoje rane grupe zrenje i srednje rane grupe zrenja koje su se dobro pokazale za balkanska područja. Što se tiče sorti, najčešće se uzgaja Kenebek, Agrija i Diziri.

Sadnja

Dubina sadnje treba da bude 6-10 cm, a količina 2,5-3 kg za 10m2, sa razmakom u redu 25–30 cm i razmakom između redova 60–70 cm.

Vrijeme sadnje

Krompir se obično sije u martu i aprilu (za balkanske uslove), i to kada se radi o proljećnoj sadnji. Za jesenju sadnju krompir se priprema u septembru ili oktobru.

Njega usjeva

Okopavanje - obavlja se kako bi površinski sloj zemlje postao rahliji.

Nagrtanje - štiti gomolje krtola od površinskog UV zračenja.


Najčešće bolesti kod krompira su: plamenjača krompira, alternarija, krastavost krompira i krompirova zlatica.

Tabela 1: Simptomi i prevencija bolesti krompira

Zalivanje

Krompir treba zalivati redovno i ne čekati da se zemlja previše isuši. Krompiru treba između 10 i 20 litara vode po m2 za svako zalivanje. To znači da će vam za površinu od 100 m2 trebati oko 1500 litara vode za jedno zalivanje.

Takođe, krompir je bolje zalivati rjeđe i obilnije nego češće i manje, a sa prestankom navodnjavanja treba početi dvije sedmice prije planiranog vađenja krompira, jer se kora gomolja isuši čime se poboljšava njegova dugotrajnost.

Prihrana

Iako krompir dobro reaguje na prihranu, ona u osnovi nije obavezna. Naročito se može izostaviti ako je zemljište plodno, a u osnovnom đubrenju unijete dovoljne količine zgorelog stajnjaka ili humusa.

Ipak, ukoliko se odlučite za prihranu, koristiti KAN ili UREU.

Prva prihrana: 2–3 sedmice nakon nicanja (10 g/m²).

Druga prihrana: pred prvo ogrtanje (10 g/m²).

Kalijum i fosfor dva su elementa najvažnija za pravilan rast i kvalitet gomolja krompira. Najbolje ih unijeti prilikom osnovne obrade (NPK 7:20:30 ili 8:16:24).

Plijevljenje korova

Na malim površinama, korovi se uklanjaju najčešće ručno. Plijevljenje odnosno ručno uklanjanje vrši se pri okopavanju i nagrtanju. Na taj način se olakšava uklanjanje korova i sam proces rada.

Vadjenje i skladištenje krompira

Kada je krompir spreman za vađenje zavisi od toga koja sorta je u pitanju. Rane sorte krompira vade se iz zemlje poslije 60-70 dana nakon sadnje. Sa druge strane srednje rane sorte krompira spremne su za vađenje kada se nadzemni dio biljke osuši i polegne.

Znak zrelosti za vađenje može se utvrditi i jednim malim trikom. Naime, potrebo je uzeti jedan gomolj krompira iz zemlje, i ako pri guljenju prstom kora ostane čvrsto prilijepljena - krompir je spreman za vađenje.

Male površine mogu biti odličan izbor za proizvodnju krompira za sopstvene potrebe, ali i dobar početak za kretanje u kasniju, ozbiljniju proizvodnju. Kod krompira je glavno da zemljište bude dobro prihranjeno (stajnjakom najbolje), zalivano rjeđe u većim količinama, i da se spriječi rast korova i bolesti.