Godinu dana za staračke naknade - previše ili premalo?
Rok od godinu dana krajnji je za realizaciju, u suprotnom prestaje se sa isplatom staračkih naknada.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donijelo je privremeno rešenje koje se tiče korisnika staračke naknade, a odnosi se na situacije kada je supružnik korisnika preminuo, a ostavinski postupak još nije sproveden.
Šta je problem?
Staračka naknada je pravo koje mnogi poljoprivrednici u Crnoj Gori koriste kao osnovni prihod u starosti. Međutim, nakon smrti bračnog partnera, ostavinski postupak često ostaje neriješen mjesecima, pa i godinama. U takvim situacijama korisnik naknade rizikuje da mu isplata bude obustavljena jer imovina formalno i dalje glasi na ime preminulog supružnika.
Privremeno rešenje Ministarstva
Da bi se izbjegle obustave, Ministarstvo je odlučilo da se naknada ipak može nastaviti isplaćivati ako korisnik privremeno dostavi sledeća tri dokumenta:
- list nepokretnosti na ime preminulog supružnika
- izvod iz knjige vjenčanih
- izvod iz knjige umrlih za supružnika
Dokumentacija se predaje na adresi Ministarstva – Rimski trg br. 46, Podgorica.
Obaveze korisnika
Ovo rešenje nije trajno. Podnosioci zahtjeva su u obavezi da u roku od jedne godine sprovedu ostavinski postupak i dostave novi list nepokretnosti izdat na svoje ime. Dakle, ministarstvo će prihvatiti samo slučajeve gdje se imovina vodi lično na ime živog supružnika. Ako se to ne uradi u propisanom roku, pravo na staračku naknadu prestaje.
Da li je moglo bolje?
Ova mjera je značajna jer sprečava da stariji poljoprivrednici ostanu bez svojih osnovnih primanja dok čekaju završetak administrativnih procedura. Poznato je da ostavinski postupci često traju dugo, posebno kada ima više naslednika ili kada postoje sporovi oko imovine.
S druge strane, rok od godinu dana može biti izazov za pojedine porodice koje se teško snalaze u pravnim procedurama. Zato je važno da poljoprivrednici budu pravovremeno informisani, te da što prije pokrenu ostavinski postupak kako bi mogli da nastave da primaju staračku naknadu.
Ministarstvo je moglo razmotriti i fleksibilnija rješenja – na primjer:
- mogućnost produženja roka za one koji dokažu da je postupak u toku,
- ili privremeni nastavak isplate naknade dok traje sudski proces, uz dostavljanje dokaza o pokretanju ostavinske rasprave.
Takva rešenja bi dodatno zaštitila najslabije i najugroženije grupe na selu, gdje birokratske prepreke često znače gubitak jedinog stabilnog prihoda.
Sa druge strane, rok od godinu dana može se tumačiti i kao svojevrstan pritisak Ministarstva da ubrza rešavanje imovinsko-pravnih pitanja na selu. U Crnoj Gori je česta praksa da ostavinski postupci ostaju neriješeni decenijama, što komplikuje vlasničke odnose i otežava upravljanje imovinom.
Zaključak
Ministarstvo je ovom odlukom omogućilo kontinuitet u ostvarivanju prava, ali istovremeno jasno stavilo do znanja da je potrebno urediti imovinsko-pravne odnose. Da li je rok suviše kratak, naročito znajući koliko su imovinsko-pravni odnosu u Crnoj Gori osjetljiva tema - ostaje da se vidi u praksi. Poljosel preporučuje svim poljoprivrednicima da što prije provjere svoj status i ne čekaju poslednji trenutak – jer će izgubiti pravo na staračku naknadu.
