Hladnoća - najveći neprijatelj svinja?

Uticaj hladnoće na organizam svinje

Svinje su monogastrične (sa jednim želucem) životinje koje spadaju u red osjetljivijih papkara. Osjetljivost svinja najviše dolazi do izražaja u hladnim danima, kada su spoljašnje temperature izrazito niske.

U zimskom periodu mogu se uočiti:

• pad u produktivnosti
• smanjen apetit
• hipotermija (pad tjelesne temperature)
• smanjeni prirasti
• lošija konverzija hrane, a kod prasadi čak i uginuća.

Stoga se na zahlađenje, koje se javlja u ovom periodu, mora obratiti posebna pažnja.

Evo šta bi svaki svinjar trebalo da zna:

1. Hladnoća mijenja energetski metabolizam

Kada se temperatura spusti ispod 16°C počinje promjena energetskog metabolizma kod svinja. Mijenja se prag osjetljivosti, a organizam životinje počinje da generiše dodatnu količinu energije kako bi održao normalnu tjelesnu temperaturu.

Prvobitno, svinja počinje da jede više hraniva pokušavajući da nadomjesti gubitak energije usled hladnog vremena. Ukoliko pak nema dovoljno hraniva, tada počinje razgradnja masnog tkiva i gubljenje na tjelesnoj masi.

Kod starijih i oformljenih grla to ne predstavlja veliki problem, iako smanjuje rentabilnost u tovu. Kod mladih grla koja još uvijek nemaju velike rezerve masnog tkiva problem je veći. On leži i u činjenici da mlada grla još uvijek nemaju dovoljno razvijen imunitet, a osim toga radi se o periodu kada svinja ima najveći potencijal za dobijanje tjelesne mase (tov).

Ipak, u nekim situacijama gubitak je štaviše poželjna stavka. Kod previše ugojenih nazimica koje se još uvijek nisu parile, gubitak je poželjan. Isto tako gubitak može biti obavezan kod suprasnih krmača koje nisu u dobroj tjelesnoj kondiciji, a takođe isto važi i za nerastove.

Kod nerastova problem sa hladnoćom nije pretjerano izražen u sezoni parenja imajući u vidu veće generisanje toplote izazvano hormonima. Kod nerastova veći je problem previsoka temperatura koja smanjuje libido te sigurno dovodi do smanjenja kvaliteta sjemena.

2. Hladno vrijeme smanjuje produktivnost

Pad u produkciji mesa, masti, reproduktivne efikasnosti i bilo koje druge produktivnosti usko je povezan sa gore spomenutim energetskim metabolizmom. U hladnim danima svinja će energiju primarno preusmjeriti da zaštiti vitalne organe i sisteme organa. Dio na koji će promjena najočiglednije biti izražena jeste produkcija. Ona se javlja kao rezultat udruženog djelovanja kroz:

• smanjenje apetita*
• usporavanje dnevnih prirasta
• lošu konverziju hrane
• povećanje troškova po kg dobijene mase
  *apetit može biti smanjen, ali i povećan. Rezultat je to spleta okolnih faktora, ali i uticaj kategorije svinja.

3. Česti zdravstveni problemi

U hladnim danima često počinju da se stvaraju uslovi za razvoj infekcija, a najviše onih vezanih za pluća. To je rezultat spleta okolnosti i spoljašnjih faktora koji udruženim snagama djeluju negativno na organizam svinja.

Hladno i vlažno vrijeme ubrzava gubitak toplote, što primorava životinju da troši više energije na održavanje tjelesne temperature. To može privremeno oslabiti imuni sistem i povećati osjetljivost na respiratorne infekcije, poput plućnih bolesti.

Neke od najznačajnijih infekcija koje se javljaju po hladnom vremenu obuhvataju:

• 
Mycoplasma hyopneumoniae – Enzootska pneumonija - vlaga i hladnoća dodatno pogoršavaju simptome (kašalj, roptanje).

• Pasteurella multocida - Pasteureloza se često kod svinja javlja kao sekundarna infekcija. Hladno vrijeme slabi imunitet, pa je i njena pojava očekivana. Hladnoća i povećana vlaga takođe pogoduju bržem širenju pasteureloze kroz zapat.

• Virusne respiratorne bolesti - u zimskom periodu česte su respiratorne bolesti izazvane virusima. Jedna od poznatijih je PRRS, a hladni stres djeluje kao okidač za kliničku manifestaciju ove bolesti.


4. Uginuća nisu nemoguća

Iako se o uginućima izazvanim hladnoćom rijetko govori, u praksi se ona dešavaju. Hladno vrijeme zaista može oslabiti otpornost kod malih prasadi.

Najveći uticaj hladnoća ima na prasadi sisavčad, pa je i stopa uginuća usled hladnoće i najveća kod njih. Hipotermija direktno izaziva hipoglikemiju, smanjen je refleks sisanja kod prasadi, i naposletku mogu nastati uginuća. Često se u praksi uginuća manjih prasadi prepisuju njihovoj smanjenoj otpornosti, a ustvari su često u pitanju loši ambijentalni uslovi.

Međutim, uginuća usled pada temperature moguća su i kod starijih jedinki. Kod tovnih svinja i krmača, dugotrajan hladni stres može indirektno dovesti do uginuća kroz komplikacije respiratornih infekcija, sepse ili metaboličkog kolapsa.

Važno je naglasiti da hladnoća rijetko djeluje sama. Udruživanje više negativnih faktora okoline poput vlage i loše ventilacije često djeluju kao jedan, negativan faktor.

Preporuke za uzgajivače svinja


Izolujte objekat


Izolovanje objekta trebalo bi da bude prva strategija na spisku farmera. Svinje su životinje izuzetno osetljive na hladnoću i vlagu, pa pravilna izolacija mora biti prioritet.

Obratite pažnju i na sledeće:

• prozori, vrata i ventilacioni otvori moraju biti dobro izolovani/zaštićeni
• izolacija poda je ključna
• pravilna ventilacija sprečava kondenzaciju

Nabavite infra-crvene sijalice

Infra-crvene sijalice su se odlično pokazale u praksi. Za zgrijavanje prasadi idealan su izbor, a za odrasla grla takođe mogu biti dobro rešenje (u ekstremnim klimatima).

Ove sijalice su dobre ne samo zbog manje uštede, već prevashodno što djeluju ciljano, ne isušuju vazduh te daju optimalnu svjetlost za malu prasad.

Koristite duboku stelju

U hladnim sjevernijim predjelima razmislite o dubokoj stelji. Ovakav vid izolacije poda idealan je za smanjenje troškova struje, povećanje toplote u objektu, bolje udobnosti i dobrobiti svinja i prasadi.

Stelja u svinjarstvu ima sledeće prednosti:

• upijanje viška vlage, urina i fecesa
• dodatan izvor "žive" toplote kroz fermentacione procese koji se u njoj dešavaju
• materijali su lokalno dostupni (sijeno, slama)

Držite higijenu na visokom nivou

Svaki dio objekta trebalo bi da bude higijenski ispravan. To znači redovno čišćenje hranilica/korita, zatim pojilica ili kanti, održavanje poda suvim (redovno mijenjanje stelje).

Stelju je najbolje mijenjati prema potrebi. Posebnu pažnju posvetiti djelovima koji su više zaprljani, vlažni ili kontaminirani hranom. Dakle, stavljanje nove slame/sijena/piljevine može biti lokalno zamijenjeno prema potrebi.

Hladnoća zajedno sa vlagom predstavlja pravi izazov za svinje svih uzrasta. Podcjenjivanje njenog uticaja često vodi ka smanjenim prirastima, povećanim oboljenjima i većim rashodima. Pravovremena priprema objekata, pravilna mikroklima i osnovne preventivne mjere mogu napraviti razliku između uspješne i problematične proizvodne sezone.