Kako smanjiti stres kod tek kupljenih životinja?

Stres kod kupljenih životinja može smanjiti njihovu produktivnost. Postepeno upoznavanje s novim okruženjem i adekvatan smještaj ključni su za smanjenje stresa.

Kako smanjiti stres kod tek kupljenih životinja?

Stres kod kupljenih životinja

Stres ne spada samo u jedan u nizu činilaca kada se priča o značajnim faktorima u proizvodnom ciklusu stočarske industrije. On jeste glavni činilac koji narušava dobrobit životinje, dobrobit smanjuje proizvodnju, a proizvodnja ekonomsku računicu. Takođe, to je činilac koji utiče na slabiji kvalitet proizvoda, slabiji kvalitet je manje održiv na tržištu, a to takođe smanjuje ekonomsku računicu. Sve u svemu, dobrobit uvijek dovodi do smanjene ekonomske računice nekog gazdinstva ili farme.

Stres kod tek kupljenih životinja veže se za više događaja i manipulacija koje se izvode sa stokom. Prije svega stres usljed odabira životinja, njihovog utovara pa sve do transporta kamionom ili nekim drugim prevoznim sredstvom. Tu je još i istovar životinja, nova sredina i postupanje sa njima u novoj sredini. Sve ovo može da se završi na jedan od dva načina: sa velikim stresom za životinje i, sa druge, manjim stresom za životinje. 

Nemoguće je očekivati da kod tek kupljenih grla nema stresnih reakcija izazvih određenim stresnim situacijama. Pa ipak, težnja ka sto blažim postupcima, poštovanjem pravila tokom transporta i pažljivo rukovanje sa životinjama može smanjiti isti na minimum. 

Koje su to negativne posljedice prekomjernog stresa kod kupljenih životinja?

  •  uginuće (rijetko)
  •  trajno smanjena produktivnost (rijetko)
  •  privremeno smanjena otpornost (često)
  •  gubitak apetita (često)
  •  metabolički poremećaji (često)

Kako smanjiti stres u novom stadu/jatu?

Postepeni kontakt sa drugim životinjama

Kada se kupuju nove životinje, obavezno je stavljanje tih životinja u karantin. Način je to zaustavljanja potencijalnog širenja određenih bolesti. Ipak, karantin ima i druge svoje prednosti, a jedna od njih je i postepeno prilagođavanje životinja sa okolinom.
Na taj način one imaju vremena da se prvo upoznaju sa pasivnom okolinom, da bi se kasnije kroz spontani kontakt sa ostalim životinjama potpuno prilagodile i aktivnom dijelu farme.

Voda - hrana

Voda je veoma bitna kod adaptacijskog perioda životinje, jer dehidratacija koja se često javlja u ovom periodu, pogoršava već postojeći stres. Najbolje je obezbijediti životinjama vodu ad libitum tj. da same uzimaju po potrebi. Na taj način, smanjuju se kontaktni na minimum, a životinja ima pristup da pije kada je njoj najpogodnije. 

Takođe još jedna bitka stavka je i hrana odnosno hraniva koja se daju. Ovdje važi pravilo da životinja nastavi da dobija ista ili barem približno ista hraniva kojima se hranila u prethodnom periodu. Na taj način novi vlasnik značajno smanjuje stepen probavnih problema kojima grlo može biti izloženo, a smanjuje i neke od metaboličkih poremećaja. Hranu je najbolje davati po volji, s tim da se izbjegava prekomjerna ishrana.

Smještaj

Smještaj treba biti udoban, ali ne previše prostran. Životinje, a naročito one držane u zatvorenim uslovima, mogu osjećati veći strah u prostorima koji su preveliki. Takvi prostori sem što stvaraju psihološki, oni stvaraju i adaptacijski stres koji se ogleda u stalnom istraživanju većeg prostor. Veće istraživanje samo po sebi nosi i veći stres, što treba izbjegavati u ovim slučajevima.

Prostorija u kojoj boravi životinja trebalo bi biti i blago osvijetljena. Na taj način izbjegava se potpuni mrak i dodatan izvor stresa za životinju. Blaga svjetlost poput plavog ili crvenog svijetla idealna je za većinu vrsta domaćih životinja.

Smanjena manipulacija

Hvatanje, premiještanje, fizički kontakti i bilo koji drugi oblici uznemiravanja životinja mogu ozbiljno narušiti integritet grla. Naročito to važi za prva 3 dana gdje posljedice mogu biti smanjen imunitet, gubitak apetita, pa čak i povrede ili uginuća životinja.

Poteškoće u formiranju socijalnih veza sa ostatkom stada/jata još je jedna posljedica prečestog ili čak i previše bliskog kontakta novih životinja i ljudi. S toga se preporučuju minimalne manipulacije, samo one neophodne, sa blagim pokretima i neagresivnim ponašanjem. Tek kada se životinje pomiješaju sa ostatkom stada ili jata moguće je vratiti se pređašnjim rutinama.

Šta mislite o ovom članku?

like

dislike

love

funny

angry

sad