Kako smanjiti stres kod tek kupljenih životinja?

Stres kod kupljenih životinja može smanjiti njihovu produktivnost. Postepeno upoznavanje s novim okruženjem i adekvatan smještaj ključni su za smanjenje stresa.

Kako smanjiti stres kod tek kupljenih životinja?

Stres kod kupljenih životinja

Stres ne spada samo u jedan u nizu činilaca kada se priča o značajnim faktorima u proizvodnom ciklusu stočarske industrije. On jeste glavni činilac koji narušava dobrobit životinje, dobrobit smanjuje proizvodnju, a proizvodnja ekonomsku računicu. Takođe, to je činilac koji utiče na slabiji kvalitet proizvoda, slabiji kvalitet je manje održiv na tržištu, a to takođe smanjuje ekonomsku računicu. Sve u svemu, dobrobit uvijek dovodi do smanjene ekonomske računice nekog gazdinstva ili farme.

Stres kod tek kupljenih životinja veže se za više događaja i manipulacija koje se izvode sa stokom. Prije svega stres usljed odabira životinja, njihovog utovara pa sve do transporta kamionom ili nekim drugim prevoznim sredstvom. Tu je još i istovar životinja, nova sredina i postupanje sa njima u novoj sredini. Sve ovo može da se završi na jedan od dva načina: sa velikim stresom za životinje i, sa druge, manjim stresom za životinje. 

Kupovina i prodaja poljoprivrednih proizvoda - Crna Gora

Nemoguće je očekivati da kod tek kupljenih grla nema stresnih reakcija izazvih određenim stresnim situacijama. Pa ipak, težnja ka sto blažim postupcima, poštovanjem pravila tokom transporta i pažljivo rukovanje sa životinjama može smanjiti isti na minimum. 

Koje su to negativne posljedice prekomjernog stresa kod kupljenih životinja?

  •  uginuće (rijetko)
  •  trajno smanjena produktivnost (rijetko)
  •  privremeno smanjena otpornost (često)
  •  gubitak apetita (često)
  •  metabolički poremećaji (često)

Kako smanjiti stres u novom stadu/jatu?

Postepeni kontakt sa drugim životinjama

Kada se kupuju nove životinje, obavezno je stavljanje tih životinja u karantin. Način je to zaustavljanja potencijalnog širenja određenih bolesti. Ipak, karantin ima i druge svoje prednosti, a jedna od njih je i postepeno prilagođavanje životinja sa okolinom.
Na taj način one imaju vremena da se prvo upoznaju sa pasivnom okolinom, da bi se kasnije kroz spontani kontakt sa ostalim životinjama potpuno prilagodile i aktivnom dijelu farme.

Voda - hrana

Voda je veoma bitna kod adaptacijskog perioda životinje, jer dehidratacija koja se često javlja u ovom periodu, pogoršava već postojeći stres. Najbolje je obezbijediti životinjama vodu ad libitum tj. da same uzimaju po potrebi. Na taj način, smanjuju se kontaktni na minimum, a životinja ima pristup da pije kada je njoj najpogodnije. 

Takođe još jedna bitka stavka je i hrana odnosno hraniva koja se daju. Ovdje važi pravilo da životinja nastavi da dobija ista ili barem približno ista hraniva kojima se hranila u prethodnom periodu. Na taj način novi vlasnik značajno smanjuje stepen probavnih problema kojima grlo može biti izloženo, a smanjuje i neke od metaboličkih poremećaja. Hranu je najbolje davati po volji, s tim da se izbjegava prekomjerna ishrana.

Smještaj

Smještaj treba biti udoban, ali ne previše prostran. Životinje, a naročito one držane u zatvorenim uslovima, mogu osjećati veći strah u prostorima koji su preveliki. Takvi prostori sem što stvaraju psihološki, oni stvaraju i adaptacijski stres koji se ogleda u stalnom istraživanju većeg prostor. Veće istraživanje samo po sebi nosi i veći stres, što treba izbjegavati u ovim slučajevima.

Prostorija u kojoj boravi životinja trebalo bi biti i blago osvijetljena. Na taj način izbjegava se potpuni mrak i dodatan izvor stresa za životinju. Blaga svjetlost poput plavog ili crvenog svijetla idealna je za većinu vrsta domaćih životinja.

Smanjena manipulacija

Hvatanje, premiještanje, fizički kontakti i bilo koji drugi oblici uznemiravanja životinja mogu ozbiljno narušiti integritet grla. Naročito to važi za prva 3 dana gdje posljedice mogu biti smanjen imunitet, gubitak apetita, pa čak i povrede ili uginuća životinja.

Poteškoće u formiranju socijalnih veza sa ostatkom stada/jata još je jedna posljedica prečestog ili čak i previše bliskog kontakta novih životinja i ljudi. S toga se preporučuju minimalne manipulacije, samo one neophodne, sa blagim pokretima i neagresivnim ponašanjem. Tek kada se životinje pomiješaju sa ostatkom stada ili jata moguće je vratiti se pređašnjim rutinama.