Obim stomaka - uzaludna mjera ili detalj koji mnogo govori?

Šta zapravo mjerimo kod obima stomaka?

Obim stomaka može reći dosta toga o kondiciji, a nešto manje i o konstituciji same životinje. Pa ipak, mjera je to koja ne može nikada da ima prediktivnu vrijednost poput "standardnih" mjera, tipa - već spomenutog obima grudnog koša.

Obim stomaka mjeri se u predjelu najšire tačke koja je kod životinja obično u zadnjoj trećini partije, blizu vimena kod ženki, odnosno blizu testisa kod mužjaka. To je najšira, ali i tačka u kojoj se nalazi najmanje vezivnog tkiva, a više mišića i fascija koje kile i druge izbočine čini najuočljivijim, a za farmere najočiglednijim. Osim toga, u toj tački je najtanja koža, ili ima malo dlaka tako da je i uočljivost vrlo zadovoljavajuća. U ovom predjelu nalazi se i mliječna vena, snažan pokazatelj mlječnosti kod životinja.

Šta sve utiče na obim stomaka?

Veliki je broj faktora koji direktno, ali i indirektno utiče na obim tj. veličinu stomaka. Oni faktori poput digestivnih problema, faze varenja, zadržavanja gasova, pa i tjelesne kondicije svakako da utiču na mjerenje obima stomaka. Ovo važi samo za preživare, dok za monogastrične životinje važe neka druga tumačenja.

Nadutost

Nadutost je povezana sa varenjem i direktna je njena posledica u najvećem broju slučajeva. Može biti uzrokovana lošijom ili nepravilnom ishranom, ali i urođenim problemima sa mikrobiomom crijeva. Treba razlikovati slučajnu od urođenje nadutosti. Sve ovo zahtijeva strpljenje, znanje i iskustvo. Razlika može biti bizarna, ali presudna za pravilnu procjenu obima stomaka.

Prilikom posmatranja mora se uzeti u obzir trajanje nadutosti kod životinje, za koje je logično pretpostaviti da će trajati duže kod životinja sa urođenim problemima. Kod loše ishrane problemi se "vraćaju na staro" vrlo brzo (sledeće jutro u prosjeku), dok se kod životinja sa urođenim problemima nadutost javlja i rano ujutru (prije obroka) i kasnije tokom dana, i nije vezano za fazu varenja.

Još jedan od korisnih znakova razlikovanja jeste tvrdoća trbušnog zida. Kod privremenog problema ona je izražena, dok kod hroničnih stanja stomak ne mora biti previše nadut odnosno tvrd.

Digestivni problemi

Mnoge promjene unutar sistema za varenje moge se uočiti na stomaku, i to upravo sa njegove spoljašnje strane. Međuti, digestivni problemi imaju indiciju da zamaskiraju stvarno stanje sa stomakom, što zapravo nije dobro. Zbog toga je vrijeme procjene stomaka kroz genetičko posmatranje grla od krucijalne važnosti. I zbog toga je odgovor na sledeće pitanje od suštinske važnosti...

Kada mjeriti obim stomaka?

Mjerenje obima stomaka treba vršiti isključivo ujutru na "prazan stomak" kod životinja. Takođe, najbolje je ograničiti pristup vodi (tokom noći), i velikim količinama soli dan prije.

Mjere treba uzimati poslije jutarnje muže. Kod ženki treba izbjegavati mjerenje u drugom i trećem kvartalu gravidnosti, a podrazumijeva se da je životanja zdrava i u dobroj tjelesnoj kondiciji.

Najbolje vrijeme:

• ujutru prije obroka, a poslije muže
• u prvoj trećini graviditeta (samo za ženska grla)
• prije sezone parenja (samo za muška grla)
• bez prisustva bolesti (naročito digestivnog trakta)

Grafikon 1

Kako tumačiti obim stomaka?

Veći obim stomaka može da znači dvije potpuno suprotne stvari – dobru konstituciju i kapacitet za unos hrane ili, pak, probleme sa varenjem i kondicijom (grafikon 1).

• Pozitivno tumačenje: kada se radi o grlima visokog genetskog potencijala sa dobro razvijenim grudnim košem, proporcionalno skladnom građom tijela te dobrim mišićnim tonusom, tada veći obim stomaka znači veći kapacitet za varenje i bolju sposobnost iskorišćavanja kabastih hraniva. Takva grla su obično visokoproduktivna (u mlijeku ili mesu, u zavisnosti od tipa grla).
• Negativno tumačenje: tumačenje može biti i u negativnom smislu, u situacijama kada je rezultat obima prekomjerna potkožna masnoća, stalna nadutost, slab trbušni zid ili možda čak i kile. Ovi znakovi pokazuju da je u pitanju problem, a takva grla najčešće ne prolaze selekciju.
  
  

Kondicija i dugovječnost: pravilno razvijen stomak, bez viška masti i deformacija, često ide ruku pod ruku sa izdržljivošću i reproduktivnim potencijalom.

Tip proizvodnosti - na šta obratiti pažnju?

Obim stomaka bitano se razlikuje između različitih tipova životinja. Na primjer, kod tovnog i mliječnog tipa obim stomaka i njegov oblik se značajno razlikuju. Dok kod tovnog tipa imamo lako zaobljenje koje ide u vidu loptastog oblika, kod mliječnog tipa životinje imamo bočno spljošten i "unazad" postavljen stomak.

Tovni tip vs. mliječni tip

• Kod tovnih zivotinja obim stomaka je često poželjno da bude nešto veći, a posebna pažnja posvećuje se obliku. On treba da bude velikog kapaciteta, loptastog oblika.
• Sa druge strane, mliječni tip životinja treba da ima dubok, i ne previše loptast oblik. Blaga ovalnost i bočna "spljoštenost" uvijek se smatraju prednostima kod ovoga tipa.

Kao izolovana mjera obim stomaka nema posebnu vrijednost na osnovu koje bi farmer mogao zaključiti o genetskom kvalitetu grla. Ali kao dio opšte morfološke procjene, obim stomaka može pomoći u daljoj selekciji, jer cilja glavne i problematične djelove sistema koji kasnije mogu remetiti proizvodni proces, a koji se odnose na digestivno zdravlje te na kraju doprinijeti pravilnoj i potpunoj procjeni konstitucije životinje.