Kreolska koza - stvorena za vruće predjele

Kako kreolska koza postiže visoku otpornost i prilagodljivost? Saznajte zašto je ova rasa idealna za ekstenzivan uzgoj.

Kreolska koza - stvorena za vruće predjele

Kreolska koza je specifična rasa ili bolje reći grupa koza koje su nastale ukrštanjem autohtonih afričkih i indijskih sa evropskim kozama. Ove koze su specifične po izuzetno maloj tjelesnoj masi i nevjerovatno dobroj otpornosti prema suptropskim uslovima. Kao takve, kreolske koze su kao stvorene za tople i sušne predjele, a njihova otpornost prema parazitima čini ih prilagodljivim i vrlo isplativim za uzgoj.

Karakteristike rase

Odgajana na Antilima, Kreolska koza je nastala ukrštanjem više rasa koza sa više različitih kontinenata. Prvenstveno kao autohtona, ova grupa koza imala je malu produktivnost, slabe reproduktivne performanse i nisku isplativost uzgoja. Sa druge strane posjedovala je dobru osnovu na kojoj je trebalo poraditi, sačuvati dobre te unaprijediti lošije osobine. Ukrštanjem sa evropskim visokoproduktivnim kozama, kroz generacije je došlo do unapređenja plodnosti i povećanja proizvodnje mlijeka. Nekada primitivna, kreolska grupa koza postala je produktivnija te počela igrati značajnu ulogu u poljoprivrednim područjima zemalja Latinske Amerike, gdje se najviše gajila.

Tjelesna masa

Kreolske koze se odlikuju malim okvirom tijela i manjom tjelesnom masom. U prosjeku ženke teže 28 kg, dok su mužjaci teži, sa oko 38 kg. Sljedstveno maloj tjelesnoj masi i izuzetno razvijenom konfiguracijom tijela za teško pristupačne terene, grupe kreolskih koza su prilagodljive i najzahtjevnijim krševitim terenima. Sem toga imaju jake noge i papke pa mogu dugo da izdrže na pašnjacima u lošim uslovima.

Boja prilagođena podneblju

Boja kod rase je najčešće crna, ali može biti i smeđa sa prelazima prema sivoj. Tamna boja dlake omogućava Kreolskim kozama zaštitnu od pretjeranog sunčevog zračenja, a pigmentacija osjetljivih mjesta poput sluzokoža daje im dodatnu otpornost te smanjuje rizik od oboljenja kože.

Mlječnost i proizvodnja mesa

Koze ove rase su osrednje mliječne, imaju izražen materinski instikt za odgoj jaradi, a meso koza na cijeni je zbog izvanrednog kvaliteta. Količina mlijeka u laktaciji varira kao i kod svake autohtone rase, i najvećim dijelom je pod uticajem spoljašnjih faktora, a prije svega ishrane. Može reći da je proizvodnost Kreolskih koza na nižem do osrednjem nivou te da u laktacijskoj godini daju približno 150 kg mlijeka.

Mlijeko ovih koza ističe se povećanim sadržajem mliječne masti i proteina, dok je kvalitet na visokom nivou. Mastitis, upala vimena, kod ovih koza nije bitan činilac te njen izostanak takođe doprinosi visokom kvalitetetu mlijeka.

Dobar majčinski instikt

Koze Kreolske rase su veoma plodne. Mogu dati i do 2,5 jaradi po jednom partusu, pa ipak u pašnjačkom ekstenzivnom sistemu taj broj se spušta do 1,9 - 2,0 jaradi. Rasa ima odličan materinski instikt pa je stopa odbića od majke na niskom nivou, broj živorođene jaradi pri odbiću visok, a napredak vrlo dobar.

Inače, koze ove rase ulaze u priplod sa nepunih 20 mjeseci. 

Otpornost na parazite i ljetnje vrućine

Kao što je navedeno, pojava mastitisa kod Kreolske koze je rijetka pojava, a između ostalog i pojava drugih bolesti i upala je niska. Ove koze se odlikuju otpornošću na metritis, ketozu i bolesti nogu i papaka, a ono što ih posebno izdvaja jeste otpornost prema parazitima.

Ukrštanje za bolje rezultate

Osim kao čistorasne, Kreolske koze mogu služiti i za razne vidove ukrštanja. Bilo jednostruko, dvostruko, povratno, melioracijsko ili možda rotacijsko, ukrštanje sa plodnijim i produktivniji rasama može biti dobar put ukoliko se želi intenzivirati proizvodnja.

Terminalno ukrštanje može se koristiti sa priplodnjakom ili sjemenom Burskog jarca, za dobijanje F1 generacije jarića namijenjenih tovu. Isto tako, ukrštanje sa Sanskom kozom može kod potomaka F1 generacije značajno povećati proizvodnju mlijeka, a sa druge strane nešto umanjiti ili čak i zadržati visoku otpornost prema parazitima i klimatskim uslovima.

Sve u svemu Kreolska koza kao melez afričkih, indijskih i evropskih rasa, postala je jedna od rijetko otpornih rasa prema suptropskim i tropskim klimatima. Njena otpornost prema parazitima, ljetnjim sušnim periodima i solidnoj proizvodnosti, te odličnom kvalitetu mesa čine je atraktivnom rasom za entuzijaste, ali i dobrim izborom za ukrštanje u priobalnim djelovima zemlje.

Šta mislite o ovom članku?

like

dislike

love

funny

angry

sad