Najčešće greške pri tretiranju buva kod koza

O buvama kod koza već smo pisali. Njihova ozbiljnost i štetne posljedice nešto je što treba uzeti u obzir prilikom njihovog iskorjenjivanja/tretiranja. Buve izazivaju iritaciju, slabije priraste, ali i prenose različitih bolesti. One s toga mogu postati veliki problem za koze i kozare, a ukoliko se i malo sačeka ili pogriješi sa tretiranjem - može biti već kasno.

Koje su to najčešće greške prilikom tretiranja buva?

   1. Kasno reagovanje

Infestacije predstavljaju kasniji stadijum parazitiranja buva ili drugih parazita na životinji, situaciju kada se njihov broj višestruko poveća i nakon toga uzrokuje probleme. Posljedice infestacija mogu biti bolne, a u kasnijim fazama i smrtonosne za životinje. Njih s toga ne treba dozvoliti, a najbitnije je pravovremeno reagovanje.

Prvi znakovi često prođu neopaženo, a kod tovnih rasa često je teže uočiti simptome. Kod koza u tovu manje se posvećuje vremena bliskom kontaktu sa životinjom, kao što je to kod mliječnih rasa (zbog muže). Ipak, postoje lako uočljivi simptomi koje svaki farmer može lako prepoznati. Jedan od njih svakako je češanje životinje o drvo, štalu, rogovima i sl. I tada već treba posumnjati na buve, naročito ukoliko se farma suočavala u prošlosti sa ovim problemom. Ukoliko se pak takvi simptomi ponavljaju iz dana u dan tada bi trebalo preduzeti sledeće mjere:

• kontrolni pregled kože
• detaljan pregled vimena
• korijena repa 
• prepona

Ukoliko se uoče buve treba odrediti strategiju za naredni period, koja će biti brza, temeljna i efikasna.

2. Pogrešan izbor preparata

Ukoliko se kod koza uoče buve mnogi farmeri odluče se za strategiju hemijskog tretiranja koza. Danas na tržištu postoji dosta preparata sa različitim djelovanjem na buve, ali sa različitim i potencijalno lošim uticajem koze. Upravo zbog tog negativnog uticaja na koze, treba biti pažljiv i koristiti proizvode koji su bezbijedni i odobreni za korišćenje kod ovih životinja. Sa druge strane ne smije se zanemariti ni efikanost sredstva protiv buva, ono mora biti dovoljno jako kako bi djelovanje bilo brzo i potpuno.

Na tržištu postoji mnogo preparata, a efikasnost najviše zavisi od prethodno korišćenog sredstva, zatim od područja na kojem se nalazi farma, stepena infestacije i drugih faktora. O najefikasnijim aktivnim materijama za buve možete pročitati ovdje.

3. Neprecizno doziranje

Doziranje igra glavnu ulogu u pripremi rastvora za tretiranje buva. Preniska ili previsoka koncentracija nije dobra - premalo preparata imaće slab efekat, a rezistentnost može brže doći, dok previše sredstva može izazvati veću toksičnost kod životinje i čovjeka.

Doziranje treba obavljati precizno i po mogućnosti koristeći dozatore koji mjere u miligramima. Na ovaj način smo sigurni u koncentraciju sredstva koju dodajemo, što daje sigurnost i efikasnost tretiranju. Postoje različiti dozatori, plastični, stakleni, čak i metalni, a najsigurnije je koristiti staklene. Prilično su laki za upotrebu i najefikasnije se održava higijena i ispira sredstvo iz posude. Ne postoji mogućnost korozije niti oštećenja (kao kod plastike) koja bi mogla unositi nečistoće u rastvor.

Bitno je napomenuti da poslije svake upotrebe dozator treba isprati nekoliko puta mlakom vodom i staviti na sigurno mjesto, daleko do životinja i ljudi.

4. Pogrešno ciljano tretiranje

Kod buva kao i kod mnogih parazita bitno je pravilno ciljano tretiranje. Pojam se može pogrešno razumjeti pa se često u praksi pojavljuju slučajevi gdje se tretiraju samo životinje. Zabuna može nastati iz toga da je najveća populacija buva na kozama. Međutim ovo je potpuno pogrešan zaključak, jer se približno 90% populacije buva, larvi i jaja dod buva nalazi u blizini koza (okolini) poput stelje, sijena, izmeta i sl. Razlog je to prirodnog ciklusa razvoja buva, koja svoja jaja polažu na mjestima bogatim organskom materijom, daleko od vibracija, svjetlosti i drugih efekata. S tim u vezi, tretiranjem samo koza efekat je minimalan, dok tretiranju okoline treba posvetiti posebnu i najveću pažnju.

Koze se tretiraju i trebaju tretirati isključivo kao dopuna potpunom iskorjenjivanju, ali nikako kao ciljana metoda uništavanja buva. Prvenstveno tretirati objekte, okolinu, a naposletku i koze. Izbjegavanje tretiranja životinja često se radi i iz drugih razloga, a glavni među njima je ograničenje u korišćenju mlijeka i mesa (ukoliko sredstvo ima karencu), povećan stres i smanjena produktivnost, a kod bremenitih koza može doći i do pobačaja.

5. Nedoslednost u tretiranju

Tretiranje buva mora biti dosledno, a u tom smislu zapisivanje datuma tretiranja treba biti vođeno poput dnevnika. Jedno tretiranja često se može smatrati dovoljnim, međutim, larve a naročito jaja buva aktivna su i čekaju pogodan trenutak da se razviju u odraslu jedinku i nastave novi ciklus infestacije.

Životni vijek jaja buva često ide i do par mjeseci, a izlijeganje je najmasovnije u ljetnjem periodu. Tada je ciklus značajno kraći - prije svega zbog visokih temperatura.

S obzirom na navedeno, ljeti se preporučuje prskanje na svake dvije nedjelje, dok zimi to može biti i jednom mjesečno. Redosled i praćenje stanja je jako bitno, a praćenje uputstva proizvođača još bitnije.

6. Preveliki broj tretmana

Kao što je loša nedoslednost u tretmanu buva, isto tako je loša i pretjerana upotreba insekticida. Prvi i najozbiljniji problemi prečestog tretiranja javljaju se kod mladih jaradi. Toksičnost može biti tolika da uzrokuje deformitete i slab razvoj, a u teškim slučajevima trovanje. Pored mladih jaradi problemi se javljaju i kod sjarenih koza. Kod ove kategorije može lako doći do pobačaja, a stres i prisustvo rezidua u mlijeku može biti povećano.

Preveliki broj tretmana problem je i za rezistenciju buva na insekticid. Česta primjena dovodi do brže rezistencije, navikavanja buva i kaskadnih problema. Ukazuje se potreba za sve češćim tretiranjem jačim sredstvima. Zbog toga bi tretiranju okoline, objekata, a naročito koza trebalo posvetiti maksimalnu pažnju, voditi dnevnik o broju tretmana, vrsti korišćenog sredstva, zapažanjima o njegovom djelovanju, i rotacionu strategiju.

 
7. Preventiva nedovoljno iskorišćena

U praktičnim uslovima buve se javljaju na mjestima koja su topla, vlažna, bogata organskom materijom i mračna. Na farmama gdje se profilaktičke niti preventivne mjere ne primjenjuju tada će koristi od insekticida biti kratkoročne, a infestacija kad tad samo pogoršana.

Jedna od najlošijih stvari koja se može uraditi jeste koristiti hemijska sredstva bez prethodno primijenjene preventive. A preventiva u suzbijanju buva podrazumijeva čišćenje i redovno mijenjanje stelje u objektima, održavanje higijena okoline (potkresivanje žbunja, redovno šišanje trave, uklanjanje organskog otpada), svođenje rasipanja hrane na najmanji mogući minimum i ostale higijenske mjere.

Zdravlju koza treba težiti uvijek, a bolesne jedinke izolovati i posvetiti im posebnu pažnju, jer su one često prijemčive za buve. Još jedna bitna stavka preventive jeste korišćenje prirodnih repelenata, kupanje životinja protiv parazita (proljećno kupanje).

Izbjegavanje kontakta domaćih i divljih životinja, te sprečavanje glodara da ulaze u objekte gdje su životinje takođe je važno, a izbjegavati kontakt mačaka i pasa sa kozama svakako je preporuka.

I za kraj treba spomenuti da su greške koje se čine tokom tretmana protiv buva česte, ali ne i nepromjenljive. Mogu biti rezultat žurbe u kojoj se donose pogrešni potezi i zaključci, a koji na kraju koštaju samog farmera i njegove životinje. Buve zaslužuju posebnu pažnju, jer su izuzetno agresivni, otporni i organizmi koji prenose brojne bolesti poput Kju groznice, Bubonske kuge, Rikecije i rjeđe Tularemije. Smanjuju imunitet i uzrokuju malokrvnost, a osim što napadaju životinje - buve napadaju i čovjeka.