Ispaša u julu - intenzivno opadanje hranljive vrijednosti na pašnjacima
Sredina je ljeta, pašnjaci izgledaju još uvijek zeleno, a ishrana životinja se čini dobrom i kvalitetnom. Da li je to ipak tako i kako saznati - pročitajte u nastavku.
Pa ipak, situacija je daleko od idealne. Pad u kvalitetu trava i leguminoza na pašnjaku drastičan je u ovom mjesecu, a ovogodišnje intenzivne suše samo pojačavaju problem. Kako ispaša u julu mjesecu utiče na životinje i kako prebroditi nutritivna probleme - čitajte u nastavku.
Šta se dešava u julu?
Jul je mjesec u kojem dolazi do intenzivnog opadanja hranljive vrijednosti biljne mase na pašnjacima. Bujna vegetacija u maju i djelimično junu sada je već na izdisaju, trave su već počele da klasaju, a usled toplotnog stresa dolazi i do ubrzanog razvoja lignina (teško probavljivog vlakna). Sem toga, voda se povlači iz biljaka (javlja se dehidracija), pa je umanjena i želja za konzumiranjem takvih trava od strane životinja. Usporen je i rast biljaka, a sa njom i pada i regeneracija pašnjaka.
Takođe, pratilac ovakve reakcije je i mijenajnje hemijskog sastava biljaka i odnosa glavnih makronutrijenata koji se mijenja. Sadržaj proteina pada na prosječan nivo u godini, a udio vlaknastih ugljenih hidrata zauzima njihovu poziciju.
Gore navedeno dovodi do niza problema sa ispašom životinja, rezultira slabijom probavljivošću hraniva, koja se najviše osjeti po prirastu i proizvodnji mlijeka.
Kako julska ispaša utiče na životinje?
Već pomenuta smanjena svarljivost predstavlja jedan od glavnih problema kod stoke na ispaši. Kao što je i napomenuto, veliki udio trave postaje lignifikovan, kvalitetne biljke već su djelimično osušene i oštećene od ispaše, tako da je i sa te strane smanjen kvalitet ishrane na pašnjacima.
Sadržaj proteina posebno je kritičan u ovom periodu. Ne samo da ukupna količina ovih makronutrijenata pada, već i hemijska promjena kod bilja rezultira njihovom smanjenom rastvorljivošću i smanjenom dostupnošću esencijalnih aminokiselina, tako da dopuna nekim aminokiselinama djeluje kao razumna mjera u težim slučajevima.
Situacija sa vitaminima i mineralima isto tako može biti kritična. Sadržaj biljnih sokova u julu opada značajnije, a sa njim i sadržaj vitamina i minerala rastvorljivih u vodi. Slabija fotosinteza rezultira smanjenjem sadržaja i beta karotena (glavnog prekursora vitamin A kod životinja), dok sinteza vitamina D od strane životinja može biti čak i povećana, zbog većeg UV zračenja.
Biljke poput leguminoza, koje su ionako bogate proteinima, postaju bogate ligninom, a njihovi proteini većim se dijelom gube i vežu za lignifikovane strukture.
| Mjesec | CP [% DM] | NDF [% DM] | ADF [% DM] | Lignin (ADL) [% DM] | IVDMD [%] |
|---|---|---|---|---|---|
| April–Maj | 12–15% | 40–50% | 25–30% | 3–5% | 70–80% |
| Jun | 10–13% | 50–60% | 30–35% | 5–8% | 60–70% |
| Jul | 8–10% | 60–70% | 35–40% | 8–12% | 50–60% |
| Septembar | 9–12% | 55–65% | 30–35% | 7–10% | 60–70% |
CP - sirovi protein, NDF - neutral deterdžent vlakna, ADF - vlakna rastvorljiva u kiselom deterdžentu, IVDMD - procenat svarljivosti suve materije u laboratorijskim uslovima
Hraniva loše utiču i na mehaniku varenja
Suvlja trava često stvara veći pritisak na varenje, kako zbog dehidracije životinja tako i zbog već pomenutog ogrubljivanja trava. Više lignina znači jaču travnu strukturu, a jača struktura sa debelim vlaknima tipa lignina usporavaju varenje, zahtijevaju više energije za metabolizam, a kod nekih vrsta mogu uzrokovati čak i digestivne probleme u većim količinama.
Krave
Kod mliječnih krava glavna posledica je smanjenje produkcije mlijeka. Smatra se da je lošiji kvalitet krme drugi glavni razlog opadanja produktivnosti kod ove kategorije životinja, odmah iza visokih temperatura.
Ovce i koze
Za ovce i koze je glavna preokupacija prirast kod mlađih kategorija. Smanjenje apetita kod životinja dolazi do izražaja, a slabija iskorišćenost takođe doprinosi slabijim tovnim sposobnostima. Sve to rezultira nižim prirastima, odloženim rastom (loše za kvalitet mesa) i neujednačenim dobijanjem na težini (takođe može biti loše za kvalitet mesa).
Konji i magarci
Za radne životinje poput konja i magaraca najviše treba brinuti oko smanjene snage i slabije volje za rad. Gruba hraniva nekada mogu izazvati digestivne probleme (karakteristično za vrstu ekvina), iako rijetko od julske ispaše.
Kako prepoznati probleme sa travnom masom na pašnjacima?
Generalno, manje-više, nepobitno je da dolazi do smanjenja kvaliteta na pašnjacima. Ali koliko i u kojoj mjeri zavisi od više faktora: vlage u zemljištu, vremenskih prilika, nadmorske visine i načina njihovog korišćenja.
Postoje neke predikcije na osnovu kojih se može utvrditi stanje na terenu - da li je loše, solidno ili dobro. Da li treba životinje prihranjivati nekom drugom vrstom hraniva ili se i dalje držati pašnjaka kao glavnog izvora energije.
- Životinje duže pasu
Ukoliko životinje provode više vremena na pašnjacima i još uvijek nisu site, postoji problem. Vjerovatno je pašnjak u velikom dijelu podbacio sa rodom, hranljiva vrijednost mu je značajno opala, ali trava još uvijek nije u velikoj mjeri lignifikovana (nije stvorila velike količine lignina). Ovo je čest slučaj na sjevernim predjelima velikih nadmorskoj visina. Problem se rešava dodavanjem koncentrovanih hraniva i smješe minerala. - Produktivnost blago opada
Čak i proizvodnja manja za svega 10-15% može ukazivati na ozbiljne nutritivne nedostatke. Ako se desi da su prirasti smanjeni ili proizvodnja mlijeka pala ispod prosjeka, tada je jasno da je u pitanju ili prevelika količina vlakana u hrani (naročito lignina), što se potvrđuje i višim sadržajem masti u mlijeku ili da je sadržaj vitamina i minerala drastično opao (rjeđi slučaj). - Osvrtanje životinja na alternativna hraniva
Životinje mogu početi sa konzumiranjem stijena, kamenja, zemlje ili čak metala. Ovo je čest slučaj sa nedostatkom nekih minerala, a može biti posledica ispaše u periodu godine kada su pašnjaci siromašni upravo tim mineralima. Rešenje može biti dopuna smješom minerala ili prebacivanje na nutritivno sadržajnije pašnjake.
Šta preduzeti da se stanje poboljša?
- Rotaciona ispaša: uvijek napominjana, rotaciona ispaša je prva i najvažnija strategija kada se radi o ispaši domaćih životinja. Ona osigurava ne samo nesmetan rast i razvoj životinja, već uvijek sa strane uvažava zemljište i pašnjak kao dio većeg sistema, njegov odmor i kasniji rezultat koji se ogleda u boljem prinosu.
- Hladovina i dovoljne količine vode: voda je kritična u julu mjesecu, jer se radi o najtoplijem mjesecu u godini u našim uslovima. Voda pomaže životinjama da održe dobar apetit, a u težim slučajevima sprečava i dehidraciju organizma.
- Dopuna koncentrovanim ili drugim hranivima: ukoliko se ukaže potreba za tim, životinjama treba obezbijediti dodatak u vidu svježe travne mase boljeg kvaliteta; koncentrovana hraniva tipa kukuruza, ovsa ili ječma; smješe vitamina i minerala.
Dodatni savjeti:
- Analiza biljaka sa paše (ukoliko je izvodljivo i finanskijski prihvatljivo).
- Podsijavanje pašnjaka (reparacija može preporoditi pašnjake).
- Voditi evidenciju prirasta, težine i proizvodnje mlijeka.
Ispaša u julu mjesecu može biti nezgodna. Iako se na prvi pogled čini da je sve u redu, hemijske i strukturne promjene koje se javljaju na terenu demantuju spoljašnji izgled. U odnosu na kasne proljećne i rane ljetnje mjesece, julska ispaša može biti uzrok pada produktivnosti kod domaćih životinja, pa je poželjno reagovati na vrijeme. Obezbjeđivanje hladovine i dovoljnih količina vode za životinje, prihrana koncentrovanim hranivima u nekim slučajevima i rotacija na pašnjacima razumni su koraci da se spriječi navedeni pad.
