Zašto krave "gube" mlijeko u proljeće?

Najčešći uzroci pada mlječnosti nisu vezani za jedan, već više nesmotrenih koraka koji umanjuju ukupnu efikasnost proizvodnje mlijeka. Tu je još i dodatni stres (promjena rutine na farmama) koji sa sobom nosi drugu dimenziju - on remeti biološki ritam životinje, pa produktivnost posledično opada. Koji su to još "krivci" za proljećni pad mlijeka kod krava, te kako ih pravilno riješiti - donosimo u nastavku.

Najčešći uzroci pada mlječnosti u proljeće


1. Nagla promjena ishrane


Uzrok - U zimskoj ishrani dominiraju kabasta, suva hraniva koja su:

• važan izvor energije
• strukturno potpomažu varenju
• nisu digestivno-rizična hraniva

Koncentratovana hraniva, sa druge strane, važna su dopuna, naročito u pred partusnom periodu, kada:

• obezbjeđuju dodatne zalihe energije
• rasterećuju digestivni sistem
• doprinose popravljanju tjelesne kondicije

Nagli prelazak sa suve kabaste i visoko koncetrovane ishrane na mlade trave u proljeće, kod krava često izaziva:

• opterećenje digestivnog trakta
• supresiju apetita
• poremećaj u mikroflori buraga

Posledica - Kao posledica javljaju se kratkotrajni metabolički poremećaji, u krajnjem i pojava ketoze. Smanjen apetit uz promjene mikrobiološke aktivnosti sadržaja buraga stvari su koje neminovno dovode do pada mlječnosti, ali i pada mliječne masti.

Zanimljivo je da se i u savremenim istraživanjima posebna pažnja posvećuje upravo prelasku krava sa zimske ishrane na pašu. Iako su neka od tih istraživanja još uvijek u toku, već sada se potvrđuje ono što farmeri vide u praksi – da ovaj prelaz može imati značajan uticaj na proizvodnju mlijeka, naročito u prvim nedjeljama ispaše.

Rešenje

• kombinacija ispaše i sijena
• postepeni prelaz na ishranu travom

2. Nedostatak vlakana

Uzrok - Čak i ako farmeri poštuju princip postepenog prelaza na ispašu, može se desiti problem sa smanjenom količinom mlijeka. U proljeće životinja često unosi manje vlakana što smanjuje i količinu i mliječnu mast.

Tu se najčešće radi o kombinaciji:

• manjka sirćetne kiseline u buragu (direktna posledica smanjenja vlakana)
• bržeg pada pH vrijednosti sadržaja buraga
• nadimanja životinje

Posledica - Farmer u takvim slučajevima često može očekivati pad u proizvodnji mlijeka, čak i pri izobilju zelene trave. Ovo je naročito uočljiv problem kod mladih krava koje nisu završile svoj tjelesni razvoj.

Rešenje - ne prekidajte davanje sijena na početku proljeća. Zadržite ga na minimum 30% ukupne suve materije voluminoznog dijela obroka. To znači da ako krava dnevno pojede 30 kg kroz ispašu - dodajte joj 9 kg sijena u obrok. Davanje sijena najbolje je rasporediti u dva dijela tokom dana:

• jedan dio (4,5 kg, na primjer) ujutro prije ispaše
• drugi dio (4,5 kg) uveče nakon zatvaranja

* U proljećnom periodu možete iskoristiti starije sijeno manje hranljive vrijednosti.

Grafikon 1. Prikazuje odnos između unosa suve materije i proizvodnje mlijeka kod muznih krava.

*Vrijednosti na grafikonu prikazuju tipičan odnos unosa suve materije i mlječnosti, ali stvarni rezultati mogu varirati između farmi i pojedinačnih krava.

3. Stres usled promjene standarde rutine

Krave mogu biti posebno osjetljive na promjene rutine na farmi. Pomijeranje muže, ishrane, pojenja, izlaska na pašnjak i slično, remeti biološki ritam životinje, a time direktno i ritam proizvodnje.

Proljeće donosi:

• izlazak iz objekta
• više kretanja
• duže dane
• hormonalne promjene

Posledica - Može se dogoditi i kratkotrajan pad u količini, i smanjen sadržaj mliječne masti. Opet, to će najviše uticati na mlađe krave koje nisu završile svoj tjelesni razvoj.

Rešenje - posteno povećanje vremena na paši, ustaljivanje ljetnjeg režima muže i ishrane što prije, pridržavanje ustaljene rutine. U prelaznom periodu veoma je važno izbjegavati dodatni stres.

4. Deficit energije

Energetski deficit s proljeća itekako je moguć, čak štaviše često viđen u praksi. Trava može biti bujna, ali ne može biti jedini izvor energije za visokomliječna grla. Na primjer:

• trave imaju dovoljno lako fermentabilnih šećera, ali nedovoljno strukturnih vlakana (NDF) i suve materije
• mlade trave zauzimaju mnogo prostora u buragu
• visok sadržaj proteina u travama povećava energetske potrebe organizma za njegovu preradu, što indirektno pogoršava energetski bilans

Posledica: krava jede količinski dosta, ali je primjetno smanjenje kondicije - tjelesnih rezervi. Ovo je možda najmanje očekivana, ali dosta česta pojava u regionima bogatim ispašom (u nizijskim predjelima tokom aprila).

Rešenje

• dodati koncentrovana hraniva (kukuruz, ječam, kompletne smješe)
• obezbijediti balans između energije i proteina
• kombinovati ispašu sa kvalitetnim kabastim hranivima
• pratiti kondiciju krava (BCS)

* Jedno praktično pravilo: Što je trava mlađa i “sočnija” raste potreba za dodatnom energijom.

5. Mineralni disbalans (tihi uzrok pada mlječnosti)

Uzrok - Proljećna ispaša često donosi obilje proteina, ali istovremeno može doći do nedostatka ključnih minerala, prije svega:

• magnezijuma
• natrijuma
• kalcijuma

Mlada trava, naročito u intenzivnom porastu, može imati:

• nizak sadržaj Mg
• visok sadržaj kalijuma (K) koji dodatno smanjuje iskorišćenje magnezijuma

Ovo stvara disbalans koji direktno utiče na metabolizam krave.

Posledica - pad mlječnosti, nervoza i nemir kod životinja, smanjen apetit, rizik od pašne tetanije (hipomagnezijemije). Kod težih slučajeva mogu se javiti i ozbiljni zdravstveni problemi, ali i blaži oblici često prođu “ispod radara”, a utiču na proizvodnju.

Rešenje - obavezno uvesti mineralno-vitaminske dodatke, koristiti lizalice (blokove) dostupne na pašnjaku, ili dodavati Mg kroz obrok (posebno rizični period – rano proljeće).

Proljeće jeste "idealan" period za farmere koji se bave mliječnim govedarstvom - ali samo ako se pravilno iskoristi. To je period sa izuzetno velikim potencijalnom za rast proizvodnje mlijeka i treba ga maksimalno iskoristiti. Pad ili čak stagnacija proizvodnje u ovom periodu neprihvatljivi su, jer smanjuju iskorišćenost kako genetike grla tako i pašnjaka, a sve to zajedno umanjuje rentabilnost uzgoja mliječnih krava.