Zašto jagnjad ne napreduju na pašnjaku? Pet najčešćih uzroka slabog prirasta
Ispaša u ekstenzivnom sistemu predstavlja glavno hranivo, naročito preko ljeta. Ipak, šta kada ona nije dovoljna, kada jagnjad provode čitav dan pasući, ali sa slabim prirastima?
Mnogi farmeri se nadaju da će izlazak životinja na pašnjake riješiti probleme slabijeg prirasta koji se uočavao s jeseni i većeg dijela zime. U situacijama kada je trava zelena, pašnjaci obilato bogati svježim hranivima, to se i očekuje. Međutim, praksa nekada pokazuje da jagnjad ni na "najboljim pašnjacima" ne mogu da ostvare zadovoljavajući prirast. Do čega je problem, i kako ga riješiti?
1. Loš kvalitet pašnjaka
Iako zvuči gotovo nemoguće, obilje zelene trave na pašnjacima ne ukazuje uvijek na sam kvalitet trava. Sve veća pojava korova, a naročito poslednjih godina, zabrinjava kada je u pitanju kvalitet hraniva na ispaši. Smanjenje udjela leguminoza još su jedna od sve češćih pojava na pašnjacima balkanskog poluostrva. Kvalitetne mahunarke (leguminoze) donose sirove proteine, a bez njih zadovoljavajući prirasti kod jagnjadi postaju upitni.
Loš kvalitet pašnjaka često je uzrok:
- slabije svarljivosti hraniva
- većeg utroška energije za varenje
- povećanja vremena u potrazi za hranom
Kod mladog organizma gdje se već velika energija troši za rast i razvoj skeleta i mišića, dodatni energetski troškovi su nedozvoljeni. Upravo u ovim, kritičnim, trenucima za mladu životinju nastaju problemi sa prirastima koji u pojedinim slučajevima mogu biti značajno pogođeni.
Rešenje: rotacija pašnjaka daje iznenađujuće dobre rezultate kada je u pitanju smanjenje korova i poboljšanje vodno-vazdušne barijere zemljišta. Sem toga, pravilno đubrenje, smanjenje pritiska na pašnjake i izbjegavanje teške mehanizacije na terenima predstavljaju ključne preventivne korake za izgradnju zdravih pašnjačkih površina.
2. Paraziti
Ljetnji period je vrijeme kada počinju da pritiskaju paraziti. U ovom dijelu godine naročito je velika najezda:
- gastrointestinalnih nematoda
- kokcidija
- plućnih parazita
- krpelja
Navedeni paraziti jedan su od najvećih neprijatelja prirasta kod jagnjadi. Mnogi farmeri ne primijete na vrijeme njihovo prisustvo, a čekanje samo pogoršava problem.
Jagnjad mogu imati normalan apetit, ali smanjen prirast, pri čemu se najčešće radi o gastrointestinalnim parazitima koji mogu dodatno:
- oštetiti digestivni trakt
- smanjiti iskorišćavanje hraniva
- polako trošiti energiju organizma
Kao rezultat mogu se javiti slabiji prirasti, anemija, dijareja, gruba vuna i povećana smrtnost u stadu.
Rešenje: redovna kontrola na prisustvo parazita, kao i pravovremena dehelmintizacija glavne su mjere koje bi trebalo da smanje ili u potpunosti spriječe infestaciju parazitima. Analiza fecesa i dobra pašnjačka praksa predstavljaju takođe važne mjere u kontroli. O izboru antiparazitika i vremenu njegove primjene najbolje je konsultovati veterinara
Grafikon 1. Meta-analiza 73 ogleda pokazala je da povećanje broja jaja gastrointestinalnih nematoda u fecesu može značajno smanjiti prirast jagnjadi. EPG (eng. Eggs Per Gram) predstavlja broj jaja gastrointestinalnih parazita u jednom gramu fecesa.
Izvor: Grafikon je prilagođen prema rezultatima istraživanja Fabiena Mavrota i sar. (2015)*. Prikazane vrijednosti predstavljaju aproksimaciju objavljenih rezultata i služe za ilustraciju negativnog uticaja gastrointestinalnih parazita na prirast jagnjadi.
3. Nedostatak mlijeka kod ovaca
Kod jagnjadi koja još uvijek sisaju problem može biti i smanjena mlječnost kod majki. Dok su jagnjad još uvijek mala, veliki dio potreba zadovoljava se iz mlijeka. Smanjenje, čak i blago, kod ovaca često se brzo preslika na napredak jagnjadi. Stoga, ukoliko jagnjad slabije dobijaju na tjelesnoj masi jedan od razloga može biti i manja produkcija mlijeka.
Problem se naročito javlja:
- u leglima blizanaca i trojki
- tokom sušnih godina
- kod starijih ovaca
- kada je ishrana ovaca kvantitativno nezadovoljavajuća
Rešenje: pratite tjelesnu kondiciju ovaca kako biste uočili problem na vrijeme. Ukoliko se kod ovce prirodno ne može uspostaviti dovoljna mlječnost, treba brzo preći na neka od alternativnih hraniva. Mlijeko drugih životinja može doći u obzir, baš kao i komercijalne zamjene. Danas se sve više koriste i koncentrati proteina surutke od koji proizvođači sami prave svoje zamjene za mlijeko.
4. Loša genetika
Nije uvijek ishrana krivac za loše napredovanje jagnjadi na pašnjacima. Često to zna da bude i genetika. Genetski potencijal određuje maksimalne mogućnosti životinje za rast i razvoj. Ukoliko genetika nije dobra, tada ishrana neće imati naročit efekat na prirast jagnjadi.
Grla za tov mogu se ostavljati iz svog stada, ili pak kupovati od drugih proizvođača. Prilikom ostavljanja grla za tov (kod nas najčešće) treba pratiti glavne osobine koje su važne u tovu:
- grudni koš (trebalo bi da bude što širi i dublji)
- mišići buta (takođe bi trebalo da su dobro izdvojeni)
- pravilan stav nogu
- dobri početni prirasti
Grla visoke genetske vrijednosti trebalo bi ostavljati, dok sva ostala grla mogu dobro da se prodaju iili koriste u tovnom programu.
Pažnju treba obratiti i na roditelje jagnjadi. Posebno važnu ulogu ima izbor ovna (pročitajte više u tekstu Kako odabrati pravog priplodnjaka za stado?). Jedan kvalitetan priplodni ovan može značajno poboljšati prirast cijelog stada kroz svega nekoliko proizvodnih sezona.
Inače, najbolje rase genetski predisponirane za tov jesu:
- Safolk
- Teksel
- Il d frans
- Hempšir
- Dorset
- Šarole
Tu su još i druge, manje intenzivne rase, ali mnogo bolje prilagodljive balkanskim terenima poput Virtemberga, Sjeničke pramenke i ostalih lokalno poznatih rasa.
5. Nedostatak vode
Vodi se u praksi često ne daje dovoljno značaja, u onoj mjeri u kojem je ona zaista bitna za dobre priraste. Iako nije hranivo, njena vrijednost je nekada i veća od samog hraniva.
Da problem bude veći, nedostatak vode najčešće se dešava u ljetnjim mjesecima, onda kada je životinjama najpotrebnija. Naročito su osjetljive mlađe kategorije, za koje se često pogrešno misli da sisanjem rešavaju problem hidratacije. Iako mogu sisati, te na taj način zadovoljiti određene potrebe za hidratacijom, te zadovoljene potrebe su zaista male. Visoke vrućine i izloženost direktom suncu na pašnjacima mogu povećati potrebe za vodom i do nekoliko puta.
Takođe, u praksi se dešava da čak i mali nedostatak vode predstavlja problem. Kao posledica prirasti mogu početi da opadaju, što je često rezultat:
- smanjenog apetita
- otežanog varenja i iskorišćavanja hraniva
- dehidracije
- poremećaja termoregulacije
Kako bi se spriječile negativne posledice dehidracije, jagnjad moraju da imaju stalni pristup svježoj i mikrobiološki ispravnoj vodi. Ukoliko je to neizvodljivo, neophodno je obezbijediti pojenje barem 3 puta na dan tokom ljetnjih mjeseci. Prljava pojilišta treba izbjegavati, jer mogu biti ulazna vrata za patogene bakterije, pa čak i parazite.
Kako brzo provjeriti stanje?
Kod jagnjadi često je lakše pratiti tjelesnu masu i prirast u odnosu na druge kategorije. Najjednostavniji način je mjerenje preko stočne vage. Ipak, nije nužno da mjerenje bude učestalo, ali je svakako bitno da bude:
- redovno
- pravilno
- u pravo vrijeme izvedeno
Jagnjad je najbolje mjeriti ujutru, prije hranjenja i napajanja, jer unos hrane i vode može privremeno uticati na tjelesnu masu. Važno je da se mjerenja obavljaju pod što sličnijim uslovima, jer se samo tako može realno pratiti prirast.
Na osnovu dva uzastopna mjerenja može se izračunati prosječni dnevni prirast. Na primjer, ako je jagnje za 30 dana povećalo tjelesnu masu za 12 kg, prosječni dnevni prirast iznosi 400 grama.
Zaključak
Kada se dese slabi prirasti na pašnjaku razlog treba tražiti u kombinaciji više faktora. To može biti prisustvo parazita, loša trava na pašnjaku, loš kvalitet vode ili generalno - loši uslovi okoline.
Dobar farmer ne gleda samo količinu trave, već i kakvog je ona kvaliteta, te takođe obavezno i zdravstveno stanje, genetiku (kroz selekciju), a na kraju sabira proizvodne rezultate stada.
Upravo takav pristup omogućava da pašnjak postane najjeftiniji, ali i jedan od najefikasnijih izvora hrane za proizvodnju kvalitetne jagnjadi.
* Effect of gastro-intestinal nematode infection on sheep performance: a systematic review and meta-analysis, Parasit Vectors 2015, Fabien Mavrot, Hubertus Hertzberg, Paul Torgerson.
