Makronutrijenti u ishrani kunića: osnova uspješnog tova

Tov kunića je manje zastupljen u odnosu na druge vrste animalne proizvodnje, uglavnom zbog manje potražnje za mesom kunića. Ipak, to ne umanjuje vrijednost ove proizvodnje – naprotiv. Meso kunića smatra se delikatesom, bogato je proteinima, lako svarljivo, a sadrži nizak nivo masti i holesterola. Pored toga, uz pravilno vođenje, tov kunića može biti jednostavan, brz i isplativ proces.

Da bi se postigli maksimalni prirasti, dobra konverzija hrane i kvalitetno meso, ishrana ima ključnu ulogu. U nastavku su prikazani osnovni nutritivni zahtjevi tovnih kunića i preporuke za njihovo optimalno zadovoljavanje.

Proteini – Gradivna osnova rasta

Proteini su najvažniji nutrijent za rast i razvoj kunića, posebno u fazi intenzivnog tova. Oni učestvuju u izgradnji mišića, kostiju, enzima i hormona.

• Optimalan sadržaj proteina u obrocima za tovne kuniće kreće se od 16 do 18%, pri čemu mladi kunići u ranoj fazi zahtijevaju viši procenat.

• Aminokiselinski sastav proteina je ključan – nije dovoljno samo imati dovoljan procenat, već se mora obezbijediti i prisustvo esencijalnih aminokiselina.

• Izvori proteina: visokokvalitetna sojina sačma je zlatni standard, a mogu se dodavati i lucerka, suncokretova sačma, uljana repica i u manjoj mjeri kikirikijeva sačma.

• Sintetičke aminokiseline (npr. lizin, metionin) omogućavaju precizno balansiranje obroka, često uz smanjenje troškova.

Savjet: Rotacija proteina iz različitih izvora može poboljšati prihvatljivost hrane i doprinijeti boljoj konverziji.

Masti – Više od izvora energije

Masti su neophodne za zdravlje kunića, iako se često zanemaruju. Osim što obezbjeđuju energiju, učestvuju u brojnim vitalnim funkcijama:

• Preporučeni sadržaj masti u obroku je 2 do 4%.

• Viši sadržaj se može koristiti u fazama većih energetskih potreba, uz kontrolu tjelesne kondicije.

• Esencijalne masne kiseline (omega-3 i omega-6) podržavaju imunološki sistem, zdravlje kože i dlake, te razvoj nervnog sistema.

• Izvori masti: sojino ulje, suncokretovo ulje, riblje ulje. Interesantno je da zamjena sojinog ulja svinjskom mašću i palminim uljem, prema istraživanju objavljenom u časopisu Animals, mogu smanjiti morbiditet kod tovnih kunića.

Savjet: Masnoće uvoditi postepeno i pratiti ponašanje i zdravlje kunića, jer nagle promjene mogu izazvati probavne smetnje.

Ugljeni hidrati – Glavni izvor energije

Energija potrebna za rast i funkciju organizma kunića dominantno potiče iz ugljenih hidrata. Njihov balansirani unos omogućava dobar rast, zdrav metabolizam i stabilnu crijevnu mikrofloru.

• Ugljeni hidrati se dijele na:

  • Monosaharide – jednostavni šećeri (npr. glukoza).

  • Disaharide – npr. laktoza i saharoza.

  • Polisaharide – složeni ugljeni hidrati, uključujući celulozu, pektin, hemicelulozu.

• Vlakna (polisaharidi) su posebno važna za zdravu probavu kunića:

  • Djeluju kao prebiotici koji hrane korisne bakterije.

  • Poboljšavaju pokretljivost crijeva i smanjuju rizik od digestivnih poremećaja.

  • Pozitivno utiču na kvalitet mesa, dajući mu bolju teksturu i boju.

Izvori vlakana i ugljenih hidrata: žitarice (ječam, ovas, kukuruz), uljane pogače, trava, sijeno, sušena lucerka, melasa, sušeni korijen šećerne repe.

Savjet: Izbjegavati previše prostih šećera – oni mogu izazvati fermentaciju u crijevima i dovesti do nadimanja i proliva.

U zaključku - 

Uspješan tov kunića zavisi najviše od kvalitetno izbalansirane ishrane, prilagođene njihovom uzrastu i zdravstvenom statusu. Ishrana treba biti bogata kvalitetnim proteinima, funkcionalnim mastima i pravilno strukturiranim ugljenim hidratima. Kombinacijom pažljivo izabranih sastojaka i praćenjem kondicije životinja, tov kunića može postati ekonomično isplativa i dugoročno održiva proizvodnja.