Približavanje EU i promjene u agraru: šta će biti sa premijama i staračkim naknadama?

Crna Gora će ulaskom u Evropsku Uniju morati da prilagodi svoj agrarni budžet evropskoj zajedničkoj politici. I tu nema dileme, to je realnost koja je neupitna. Od izmjene do ukidanja strukturnih mjera, preko sistemskih prilagođavanja graničnih vrijednosti kvaliteta sirovina, pa sve do drugačijeg funkcionisanja administrativnog sistema (službe, kontrole, agencije).

Prvi pomak koji se morao dogoditi i koji je bio očekivan jeste prenos ili kako se često kaže - preraspodjela nadležnosti. Ove godine oformljena je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a sem toga uveden je i IAKS sistem, izvršena je određena prekompozicija mjera, a desila su se i smanjenja/povećanja izdvajanja za određene mjere. Dok su jedne očigledno u finansijskom "povlačenju", druge se pokušavaju isforsirati prije ulaska u EU. Pa idemo redom.


Preraspodjela nadležnosti


Možda najvažnija promjena u Agrobudžetu 2026. jeste osnivanje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Ova agencija postoji u svakoj državi članici Evropske Unije, a njeno osnivanje jedan je od prvih koraka kojim se želi "administratizovati" sistem plaćanja.

Naime, EU želi da razdvoji politički sistem i onoga ko kreira mjere (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede) od onoga koji te mjere isplaćuje, a ujedno i kontroliše tok novca (iz glavnih mjera). Tako je osim samog osnivanja Agenciji data i nadležnost (u saglasnosti sa Ministarstvom) isplate svih IAKS mjera, dakle onih glavnih. To su direktna plaćanja u poljoprivredi koja su i najvažnija:

1. Direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji (12.1): Obuhvataju premije po grlu za krave i priplodne junice, dodatne premije za sistem krave-tele (tovne rase), kao i premije za priplodne ovce i koze.
2. Direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji - osnovna plaćanja (12.2): Podrška po hektaru za sve obradive površine (oranice, zasadi, plastenici) i višegodišnje livade i pašnjake u privatnoj svojini.
   
3. Direktna plaćanja za mlade poljoprivrednike (12.3): Dodatna podrška dohotku za nosioce gazdinstava koji su mlađi od 40 godina.
4. Proizvodno vezana plaćanja u biljnoj proizvodnji (12.4): Specifična podrška po hektaru za sektore voća, povrća, žitarica, krompira, maslinovog ulja, sjemenskog materijala i duvana.
5. Direktna plaćanja za područja sa prirodnim ograničenjima – ANC (12.5): Nova pilot mjera podrške po hektaru za parcele koje se nalaze u planinskim područjima iznad 600 metara nadmorske visine.
6. Podrška organskoj proizvodnji (12.6): Plaćanja po hektaru u biljnoj proizvodnji, kao i po uslovnom grlu stoke, pčelinjem društvu ili jedinki živine za sertifikovane organske proizvođače.
   
7. Agroekološka mjera za livade i pašnjake (12.7): Nova podrška po prihvatljivom hektaru za održivo korišćenje travnih površina (košenje i kontrolisana ispaša) uz obavezu vođenja Dnevnika pašnjaka.

Od ove godine Agencija djelimično ili potpuno preuzima kontrolu nad isplatom, ali i:

• kontrolom na terenu
• vođenjem cjelokupnog operativnog procesa u vezi Direktnih plaćanja

Zaključak: ide se na standardizaciju sistema.

Mjere koje se postepeno povlače

Postoji mogućnost da se pojedine mjere u nekim od sledećih agrobudžeta ukinu, dok bi se druge najvjerovatnije reorganizale u već postojećem okviru. To za poljoprivrednike znači više implikacija, ali glavne su one koje se tiču manje "direktnih" davanja, premija. To ne znači automatski da će se takve mjere ukinuti, ali postoji vrlo velika mogućnost kako se Crna Gora približava EU.

Primjeri takvih mjera uključuju:

• Premije za telad, junad, bikove i volove u tovu
• 
Premije po litru predatog mlijeka

• Premije po litru za preradu na svom gazdinstvu


To su samo neke od mnogih mjera na koje EU ne gleda sa oduševljenjem.

Uzmimo drugi primjer - socijalna davanja. Osiguranje poljoprivrednika uvedeno ove godine, kao i staračke naknade dijeljene godinama - takođe vjerovatno neće moći da se nađu unutar Agrobudžeta kada Crna Gora uđe u Uniju. "Vjerovatno", jer država možda može da izdejstvuje prelazni "period" koji opet vjerovatno ne bi bio duži od nekolike godine.

Staračke naknade i ostala socijalna davanja EU ne vidi kao dio agrarnog razvoja, što znači da one možda mogu da pređu na drugo ministarstvo, ali teško da mogu ostati u okviru Ministarstva poljoprivrede.

Mjere koje jačaju

Postoji i druga strana ovogodišnjeg Agrobudžeta, i na njoj se jasno ističe sledeće - više novih mjera, ANC, agroekološke mjere, organska proizvodnja i mladi poljoprivrednici.

Sve ono što je usklađeno sa EU politikom gotovo sigurno ostaje i kada Crna Gora uđe u Evropsku Uniju. Štaviše, za mnoge mjere će vjerovatno biti i više sredstava. Neki od primjera jesu izdvajanja za mlade ljude koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Sem toga tu su još i:

• ANC, nova pilot mjera direktnih plaćanja za planinska područja
• Agroekološka mjera za livade i pašnjake (Mjera 12.7)
• GORA projekat
  
  
  

Da li farmeri dobijaju ili gube?

Promjene koje će nastupiti kratkotrajno su udarne, ali dugoročno bi trebalo da budu podrška sistemu, a samim tim i farmerima. Umjesto široko postavljenih podsticaja, sve veći fokus biće na ciljanim mjerama, kontroli i dugoročnoj održivosti proizvodnje. Ciljane mjere, naročito one za otežane uslove na planinskim područjima mogu donijeti dobar podsticaj za farmere sa tih terena.

Takođe, podsticaji za inovacije i održivu proizvodnji, te ublažavanje klimatskih promjena mogu farmerima u centralnim kraškim predjelima donijeti značajna poboljšanja.

Veći iznosi povoljnijih kredita još su jedna stavka koja može da se desi, te da, opet, dijelu farmera omogući ukrupnjavanje i bolji položaj prema otvorenom, EU tržištu.

Izvoz? Sigurno da će biti olakšan, ali isto se može reći i za uvoz. Određeni farmeri vjerovatno će morati da pronađu način da izvoze svoju robu, ukoliko žele da održe proizvodnost. Zabrane uvoza ulaskom u EU su osjetljivo pitanje, naročito za male države kakva je Crna Gora, pa je pravilna priprema farmera za ulazak neminovna.

Promjene koje dolaze sa potencijalnim ulaskom Crne Gore u EU nisu pitanje izbora, već obaveze. One svakako neće imati jednostran, već višestruk i dubok uticaj na domaći agrarni sektor. Način na koji će se nove mjere sprovesti odrediće da li će domaća poljoprivreda iz ovog procesa izaći jača i konkurentnija, ili dodatno opterećena novim pravilima i smanjenom podrškom.