Hitni savjeti za poljoprivrednike: Šteta od poplava i kako je minimalizovati

Poplave u Crnoj Gori predstavljaju jednu od rijetkih opasnosti kojoj se ne posvećuje dovoljna pažnja. Iako mogu imati nesaglediv - negativan - uticaj na poljoprivrednu proizvodnju, njihovim sprečavanjem, upravljanjem i u konačnom saniranjem - ne posvećuje se dovoljna pažnja.

Prije svega nema sveobuhvatnog programa saniranja koji će na pravi način odgovoriti negativnim posledicama koje se u poljoprivredi očito - javljaju kasnije.

Saznajte u nastavku teksta šta prvo uraditi, kako na najbolji način sagledati posledice poplava na zemljištu, zaštititi zemljište i stoku i na kraju - pravilno sanirati poljoprivredno zemljište.

1. Procjena štete nakon poplava

Prvi korak nakon dešavanja sa poplavama trebalo bi da bude gruba procjena štete. Farmer je taj koji najbolje zna u kakvom je stanju farma bila prije, a u kakvom nakon poplave. S tim u vezi, trebalo bi da krene u brzu i sistematičnu procjenu objekata odnosno usjeva i livada.

• Usjevi: Provjerite koji su djelovi oštećeni na biljkama. Biljke koje su potpuno potopljene nemaju velikog izgleda za oporavak. Najčešće se u tim situacijama ne radi ništa, a pažnju treba usmjeriti na one biljke koje su samo djelimično potopljene. Kod njih se nakon povlačenja poplave često stanje značajno poboljšava (uz naravno, preduzete agrotehničke mjere).
• Poljoprivredna infrastruktura: Najveća vrijednost nalazi se u štalama, oborima, silosima i skladištima. Takođe, poljoprivredna mehanizacija nosi ključnu vrijednost, pa ovom dijelu treba posvetiti posebnu pažnju. Preporučuje se da farmer evidentira i, gdje je moguće, fotografiše svaku štetu nastalu djelovanjem poplava. Ovakva dokumentacija može biti od velike pomoći u kasnijem postupku prijave štete, bilo kod osiguravajućih kuća ili u okviru drugih vidova nadoknade.

Procjena je prilično nezahtijevna, ali izuzetno bitna stavka koja se radi nakon povlačenja poplava. Ima presudan uticaj za dalje djelovanje, a kao što je i spomenuto - može biti vrijedna dokumentacija za osigurane objekte, mehanizaciju i drugo.

2. Sigurnost stoke

Prvi korak u toku poplava jeste spašavanje životinja i to zna svaki farmer. Međutim, nakon spašavanja treba preduzeti sledeće mjere, kako bi se osigurala dugoročna dobrobit i produktivnost svakog grla:

• Premjestite životinje na suvo mjesto: životinjama se moraju osigurati higijenski čisti, dobro izolovani i suvi objekti. Ukoliko za to nema uslova, potrebno je životinje smjestiti na otvorenom, ali obavezno pod improvizovanu nadstrešnicu. Kiša i druge padavine mogu dodatno ugroziti zdravlje i produktivnost spašenih životinja.
• Čista voda za piće: iako zvuči čudno, često se tokom poplava javlja problem sa vodom. Ne sa njenim količinama, već sa njenim kvalitetom. Brojni izvori vode postaju kontaminirani pa obezbjeđivanje mikrobiološki ispravne vode za farmere može biti noćna mora. Prokuvavanje dolazi u obzir samo kod najosjetljivijih kategorija (mlada telad, jagnjad i prasad), a logistički je izazovno za veće farme. Ipak, kao najobuhvatnije i idealno rešenje jeste kombinacija uklanjanja organskih sastojaka (ukoliko ih voda sadrži), zatim slijedi hlorisanje (ili prokuvavanje za manje farme), a naposletku dodavanje zeolita. Obavezno izbjegavati rijeke i poplavljena područja kao izvor napajanja stoke.
• Provjerite stočnu hranu: kod farmera gdje je voda došla u kontakt sa sijenom, silažom, sjenažom, žitaricama ili bilo kojom drugom vrstom hraniva - treba primijeniti nultu toleranciju. Takva hrana je namijena isključivo za bacanje - nikako za hranjenje, pa ni korišćenje kao prostirke. Farmeri bi stoga trebalo da krenu u odvajanje potpoljene od još uvjek suve i čiste hrane, te da potopljeno sijeno i druga hraniva na bezbijedan način uklone.
• Budite u kontaktu sa veterinarom: Prevencija i brzo djelovanje mogu značajno uštedjeti troškove na farmi i bukvalno spasiti životinje od uginuća. Bolesti i infekcije koje se najčešće javljaju nakon poplava jesu infekcije kože, prisustvo digestivnih parazita i različite gastrointestinalne smetnje kod životinja.

3. Njive i usjevi - šta raditi odmah

Što se tiče njiva, livada i pašnjaka postoje radnje koje bi farmeri trebalo da urade odmah nakon povlaćenja poplava, a koje se odnose na:

• Čišćenje zemlje od nanosa blata i krhotina: ovo je prva stvar koja se radi nakon ovakvih nepogoda. Uklanjanjem naslaga nanijete organske materije i drugog neorganskog otpada, smanjuje se mogućnost pojave truleži, zaraznih bolesti, a takođe i olakšava kasnija obrada zemljišta.
• Obnavljanje prvog sloja: nakon uklanjanja suvišnih materija pristupa se obradi i eventualnom đubrenju njiva. Poslije poplava često se zemljište iscrpljuje, pa dodavanje nekog organskog đubriva i/ili NPK djelimično ili u potpunosti rešava problem njegove potencijalne deficitarnosti.
• Ponovna sjetva: na djelovima gdje je voda načinila nepopravljivu štetu (potpuno potopljena područja i uništene biljke) razmotrite ponovnu sjetvu. U ovom periodu najbolje rezultate daće biljke otporne na hladnoću i vlagu, a to su: ozima pšenica i ječam, raž i rani grašak. Treba napomenuti da sjetvu treba ponovno uspostaviti samo ukoliko nema prisutnih mrazeva.

Dobar vid obnavljanja zemljišta i eventualna "detoksikacija" može se postići primjenom zeolita - moćnog alumosilikatnog materijala koji ima pozitivno djelovanje na zemljište. Više o ovome u tekstu "Zeolit – prirodni mineral koji mijenja način na koji gajimo biljke".

4. Prevencija daljih šteta

• Drenaža i kanali: Provjerite postoje kanale i jarke, očistite ih od blata kako bi eventualne buduće poplave imale manji uticaj na farmu. Trebalo bi razmisliti i o pravljenju novih kanala/drenaža ukoliko ih ne posjedujete, a nalazite se na potencijalno ugroženom mjestu. Ipak, za eventualnu izradu kanala i drenaža sačekajte ljepši period godine.
• Osigurajte đubriva i zaštitne hemikalije: u cilju sprečavanja zagađivanja vaše, ali i šire okoline, osigurajte mineralna i prirodna đubriva na sigurno mjesto. Isto treba učiniti i sa agrohemikalijama. Voda lako dolazi, rastvara i vrlo brzo kontaminira zemljište, pa neka ovo bude jedan od prioriteta svakog farmera.

Dobro je napraviti i plan evakuacije i smještaja životinja ukoliko dođe do budućih poplava. Generalno, brza sanacija postojećih objekata sa jednostavnim improvizacijama može dati zadovoljavajuće rezultate.

5. Šta sa životinjama?

Kod mnogih farmerima prvo pitanje odnosi se na životinje i često glasi: "Šta raditi sa životinjama?" Odgovor je – ne žuriti sa povratkom u rutinu.

Životinje koje su bile izložene stresu, vlazi, hladnoći i promjeni ishrane trebaju period oporavka. U prvim danima nakon poplava prioritet treba da bude:

• stabilan smještaj
• čista voda
• zdravstveni nadzor
• postepeni povratak na uobičajenu ishranu

Kod mliječnih grla, pad proizvodnje je gotovo neminovan i ne treba ga „forsirati“. Kod ovaca, koza i tovnih grla važno je pratiti apetit i opšte ponašanje. Svaka nagla promjena (proliv, tromost, odbijanje hrane) zahtijeva reakciju i savjet veterinara.

Poplave ostavljaju posledice koje se ne vide odmah, posebno kada je riječ o zdravlju životinja i kvalitetu zemljišta. Upravo zato, najbolja mjera nije brzina, već razboritost i dobra procjena.

Tabela 1: Tri najčešće greške kod farmera koji drže životinje

Poplave u Crnoj Gori nisu samo kratkotrajna elementarna nepogoda - one imaju dugoročne posledice po poljoprivredu. Iako ne može spriječiti poplave, farmer može pravilnim postpoplavnim strategijama ublažiti posledice i postepeno se vraćati standardnoj farmerskoj rutini.