Detaljna analiza Agrobudžeta 2026: za junice 5 puta više, za proizvođače mlijeka 20% manje novca

CRFASD, IACS mjere, prenošenje nadležnosti - samo su neke od promjena koje su obilježile ovogodišnji Agrobudžet. Velike izmjene desile su se i u samoj strukturi subvencija. Tako su ukupna izdvajanja za odgoj domaćih junica značajno porasla, dok su neke mjere ipak, čini se, preventivno redukovane čime se jasno dao znak bez kojih mjera možemo ostati u budućnosti.

Nove mjere i preraspodjela nadležnosti

Uvid u Agrobudžet 2026. jasno pokazuje uvođenje nekih novih mjera, ali i drugih novina. Od novih mjera treba izdvojiti svakako:

• Direktna plaćanja za područja sa prirodnim ograničenjima (ANC pilot mjera): Podrška za planinska područja (iznad 600 m nadmorske visine) u iznosu do 100 € po hektaru
• Agroekološka mjera za livade i pašnjake: Dodatna podrška po prihvatljivom hektaru za podsticanje održivog korišćenja travnih površina (15 €/ha za livade i 20 €/ha za pašnjake)
• Nabavka autohtone rase ovaca Zetska žuja: Unutar mjere za nabavku priplodnih grla u čistoj rasi, u 2026. je posebno uvrštena podrška za nabavku jagnjica i priplodnjaka ove rase (do 300 € po jagnjici)
• Poljoprivredno osiguranje (penzijsko): Program staračkih naknada je u 2026. godini proširen i sada uključuje podršku za penzijsko i invalidsko osiguranje

Navedene mjere jasno pokazuju da se država priprema da uđe u Evropsku Uniju, te da će morati da ispoštuje određenje kriterijume što se tiče agrarne politike. Naročito je zanimljivo "prebacivanje" glavnih subvencija na IAKS sistem (ili takozvane IAKS mjere) koje već postoje u Evropskoj Uniji, a koje će se ustvari sprovoditi kroz Integrisani administrativni i kontrolni sistem. To znači da će mnoge subvencije koje i sada postoje prolaziti kroz strožiju kontrolu od strane nadležnih tijela.

Zanimljiva je i preraspodjela nadležnosti isplate direktnih subvencija. Od sada direktne subvencije neće isplaćivati Ministarstvo poljoprivrede, već će taj posao preuzeti Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu. Agencija je sada direktno odgovorna za administrativnu i terensku kontrolu, kao i za samu isplatu sredstava za sledeće ključne subvencije:

• Direktna plaćanja u stočarstvu (premije po grlu), koja su u 2025. bila pod Ministarstvom.
• Osnovna plaćanja u biljnoj proizvodnji (po hektaru).
• Direktna plaćanja za mlade poljoprivrednike.
• Proizvodno vezana plaćanja u biljnoj proizvodnji.
• Podrška organskoj proizvodnji.
• Nove pilot mjere: Direktna plaćanja za planinska područja (ANC) i agroekološka mjera za livade i pašnjake.

Važna napomena o izuzecima: Iako su direktne subvencije po grlu i hektaru (IAKS) prešle kod Agencije, Ministarstvo je zadržalo nadležnost nad određenim specifičnim podrškama koje se takođe isplaćuju direktno poljoprivrednicima:

• Podrška tržišnoj proizvodnji mlijeka (isporuka mljekarama) i dalje ostaje pod Ministarstvom.
• Podrška preradi na gazdinstvu i tov junadi (nova spojena mjera 1.1.2) takođe se i u 2026. godini vodi i isplaćuje pod okriljem Ministarstva.

Ova promjena preraspodjele odgovornosti i osnivanja Agencije za plaćanja kao djelimično zasebnog organa može može tumačiti kao dio usklađivanja sa praksama Evropske Unije, poput Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Redukovana sredstva za Mjere tržišno-cjenovne politike

Promjene u odnosu na Agrobudžet 2025. možda se i najviše uočavaju kod direktnih podsticaja u poljoprivredi. Dok su neke rasle, neke su i padale. Mjere tržišno-cjenovne politike donekle su redukovane, pa se za mjeru 1.1.1. Podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka, ove godine planira 6% manje novca.

Sa prošlogodišnjih 4,521,230 € ova mjera će ovogodišnjim Agrobudžetom biti limitirana na 4.248.672 €. Smanjenje je to za gotovo 275.000 €.

I ukupna izdvajanja za tov junadi, bikova i volova biće smanjena u odnosu na prethodni agrobudžet. Tako se u odnosu na prethodnu godinu, izdvajanja za tov ovih kategorija životinja smanjuju za oko 30.000 €, odnosno za 8% u odnosu na prethodni agrobudžet.

I za nabavku priplodnih grla manje sredstava

Mjera 2.1.6. Podrška nabavci priplodnih grla u čistoj rasi bilježi takođe pad u ukupnom izdvajanju. Dok se prethodnim agrobudžetom ova mjera finansirala sa 1.500.000 €, ove godine će ona biti smanjena za nešto više od 10% odnosno za 150.000 €.

Za mlade poljoprivrednike duplo više sredstava

I dok se uočava veći broj smanjenja izdvajanja po mjerama, postoje i neke koje su drastično skočile. Iako mnoge od njih bilježe značajan procentualni rast, važno je naglasiti da se radi o mjerama sa relativno niskim početnim izdvajanjima. Zbog toga i nominalno povećanje može djelovati kao drastičan skok, iako je riječ o ograničenim iznosima. Sa druge strane postoje i neke koje su zaista zabilježile visok apsolutni rast.

Izdvajanja za mjeru 3.2 Program unapređivanja stočarstva, na primjer, porasla su skoro za 500.000 € što predstavlja povećanje od gotovo 40% u odnosu na prethodnu godinu.

U okviru ove mjere rasle su skoro sve komponente:

• premije za steone junice sa 100.000 na 520.000 €
• premije za licencirane bikove sa 40.000 na 60.000 €
• premije za licencirane pastuve sa 15.000 na 25.000 €

Sektor slatkovodnog ribarstva takođe se može pohvaliti izdašnijim finansiranjem u okvirima agrobudžeta. Kroz unapređivanje sektora slatkovodnog ribarstva, a kroz promociju i podršku privrednom ribolovu na Skadarskom jezeru predviđeno je 345.390 €, što je povećanje od 42,1%.

Sektor pčelarstva i biljna proizvodnja ostali "stabilni"

Ukupna sredstva izdvojena za pčelarski sektor Crne Gore ostaće na prošlogodišnjem nivou (400.000 €). U okviru mjere 13.1 Program unapređivanja pčelarstva biće izdvojene 4 komponente:

• Učešće u nabavci matica: 70.000 €
• Unapređivanje kvaliteta pčelinjih proizvoda i zdravstvenog stanja pčelinjih zajednica: 110.000 €
• Podrška za preradu voska: 10.000 €
• Tehnička podrška pčelarima: 210.000 €

Direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji ovogodišnjim agrobudžetom biće smanjena za 100.000 €. Tako se ove godine za ovu mjeru planira ukupno izdvojiti 5.000.000 €. Osim smanjenja sredstava u okviru ove mjere postoje i određene novine.

Tako imamo situaciju da dok je u 2025. godini fokus bio prvenstveno na zabrani spaljivanja žetvenih ostataka (GAEC 3), u 2026. godini uvodi se strogi standard SMR 7 – održiva upotreba pesticida. Korisnici mjere sada su dužni da vode evidenciju o upotrebi pesticida za svaku parcelu i usjev, te da posjeduju legitimaciju ili sertifikat profesionalnog korisnika. Ukoliko terenska kontrola utvrdi da se ovi uslovi ne poštuju, iznos podrške se umanjuje za visokih 20% obračunatog iznosa (za razliku od GAEC 3 gdje je umanjenje 3%).

Za kraj ostaje da pomenemo i CRFASD - skraćenica za Projekat razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene.

Projekat se finansira iz kreditnih sredstava Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD/Svjetska banka). Agrobudžetom je opredijeljeno ukupno 2.000.000 € za projekat, a njegov glavni cilj jeste jačanje javnih institucija u sektorima poljoprivrede i ribarstva kako bi se povećala spremnost Crne Gore za pristupanje Evropskoj uniji.

Projekat je direktno namijenjen za:

• Jačanje Agencije za plaćanja (1.000.000 €)
• Zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla - ABP (500.000 €):
• Razvoj ribarstva (500.000 €):

Agrobudžet za 2026. godinu pokazuje određene promjene koje se mogu tumačiti kao težnja prilagođavanja EU standardima. Te promjene nisu nužno loše, ali je pitanje da li smo spremni za njih?