Plavi jezik kod stoke: 8 činjenica koje bi svaki farmer trebalo da zna

Bolest plavog jezika aktuelna je ovih dana i to ne bez razloga. Prvo izbijanje u Crnoj Gori dogodilo se 15. septembra, a do danas je već potvrdeno pet slučajeva. Do kojeg obima će bolest ići teško je prognozirati, ali znajući više o ovoj bolest suprotstavljamo se i smanjujemo mogućnost štetnih posledica.

U nastavku slijedi 10 činjenica i zanimljivosti vezanih za bolest plavog jezika, za koje možda niste čuli:


1. Nije kontagiozna (kontaktom prenosiva)

Specifičnost vektorskih bolesti je u tome da mora postojati vektor koji prenosi bolest. To može biti komarac ili bilo koji drugi organizam (većinom insekt), ali ne i životinja. Dakle, u istoj prostoriji, jedna pored druge, jedna životinja oboljela druga potpuno zdrava.


2. Ime vodi od simptoma bolesti

Bolest plavog jezika ili kolokvijalno plavi jezik nosi naziv od simptoma koje izaziva ova bolest. Radi se o izrazito vidljivim simptomima oteknuća jezika koji izlazi izvan usne duplje životinja, i koji je pritom - plavičaste boje.

Rezultat je to poslednjeg stadijuma degradacije krvnih sudova od strane virusa - propuštanje krvi iz krvnih sudova - javlja se nedostatak kiseonika u samoj otekloj krvi što na kraju vodi tome da jezik poprima plavičastu ili tamnoljubičastu boju.


3. Ovce najosetljivije

Dobro je poznato da su ovce najosjetljivije na bolest plavog jezika. Osim što imaju najburnije simptome, kod ovaca nije rijedak slučaj da se jave i uginuća.

Razlike u strukturi krvnih sudova jedan su od glavnih razloga zašto se ova bolest lakše uočava kod ovaca, jer ove životinje prirodno imaju tanje zidove krvnih sudova.


4. Postoji preko 25 serotipova virusa

Kod plavog jezika imamo gotovo 30 različitih serotipova. To znači da je bolest uspjela da mutira više puta i da se prilagodi različitim djelovima klimata. Otuda i različito djelovanje različitih serotipova. Na primjer, aktuelni BTV-8 (serotip 8) suprotno standardnim serotipovima, pogađa gotovo podjednako i krave i ovce i koze.

5. 
Sezonska bolest

Bolest plavog jezika se javlja najčešće u kasno ljeto i u jesen, kada su komarci najaktivniji. Zbog toga se za BTV (bluetongue virus - virus ili bolest plavog hezika) često kaže da je sezonska bolest.


6. Nisu problem komarci, problem je vjetar

Iako može zvučati čudno, koliko su krivi komarci toliko je kriv i vjetar. Zbog čega? Zbog toga što komarci ne mogu da lete dugo, koliko ih vjetar dugo može odnijeti u udaljene predjele. Zaista, velike brzine vjetra mogu nositi komarce desetinama kilometara, a negdje se spominje i 100 km u samo jednom danu!

Zbog toga ne gledajte samo u komarce, gledajte i vremensku prognozu.

7. 
Isključivo veterinarski problem

Problem bolesti plavog jezika je isključivo problem za veterinare (sa zdravstvenog aspekta). Plavi jezik se ne prenosi na ljude, pa čak i prilikom eventualnog ujeda komarca iz roda Culicoides.

Međutim, daleko od toga da je bolest plavog jezika problem kao problem samo veterinarski. Razlog leži u činjenici da ova bolest može značajno uticati na stočarski sektor, a u nekim slučajevima i poljuljati čitavu poljoprivrednu granu (što se u praksi rjeđe dešava).

8. 
Različita rasa - različita otpornost

Postoje različite reakcije na bolest kod različitih rasa. Još je davno primijećeno da se, u državi gdje je prvobitno otkrivena (Južna Afrika), bolest različito manifestuje kod različitih rasa ovaca.

Domaće, autohtone afričke ovce pokazale su daleko veću otpornost na ujede ovih komaraca u odnosu na uvozne, inostrane ovce. Razlog leži u činjenici da su ove ovce prilagođene ne samo klimatskim, već i biodinamičkim uslovima pa i mnogim "autohtonim" bolestima.


Bolest plavog jezika danas je među najstarijim bolestima. Otkrivena još 1902. godine ostaje važna za stočarstvo čitavih kontinenata, sa svim svojim serotipovima kojih ima 29. Međutim, vakcina za mnoge od njih postoji tako da danas bolest plavog jezika ne predstavlja nepremostivi zid, već bolest koja se efikasno kontroliše, uz naravno obaveznu saradnju farmera.