Nesvakidašnji izvori proteina za svinje
Ishrana svinja u domaćim uslovima uzgoja može biti zahtjevna, prije svega što se tiče proteina. Ipak, u praksi postoje hraniva koja mogu djelimično zamijeniti skupe proteinske koncentrate, a u nastavku donosimo spisak četiri takva hraniva.
Zašto su proteini važni?
Proteini su jedan od tri esencijalna makronutrijenta u ishrani svinja. Pored ugljenih hidrata (koji obezbjeđuju energiju), masti (važnih za biohemijske procese i takođe kao izvor energije), proteini su najvažniji makronutrijent u ishrani.
Oni:
- povećavaju mišićnu masu i prirast kod tovnih kategorija
- igraju važnu ulogu u metaboličkim procesima u organizmu
- "čuvaju" reproduktivno zdravlje
- vrše korespondenciju sa lipidima i ugljenim hidratima u biohemijskim procesima
Proteini, sem navedenih prednosti, imaju ulogu u regulisanju apetita što može spriječiti pretjerano gojenje. Smanjenje prejedanja, kao sekundarna posledica većeg unosa proteina, svakako da može uticati neposredno - na bolje reproduktivno zdravlje, te na sve prednosti vezane za dobru tjelesnu kondiciju.
Zanimljiva je upotreba proteina u restriktivnim dijetama kod svinja u reprodukciji. Njihova uloga preko GLP-1 hormona svakako da vrijedi pomena, a glavni mehanizam vezan je za nekoliko stvari. Naime, GLP-1 (glukagonu sličan peptid-1) je hormon koji se luči u crijevima nakon unosa hranljivih materija, uključujući proteine. Njegovo djelovanje doprinosi osjećaju sitosti, usporava pražnjenje želuca i smanjuje potrebu za daljim unosom hrane, pa proteinski obrok može pomoći u kontroli apetita i tjelesne kondicije krmača tokom restriktivne ishrane.
Kod svinja je pokazano da pojedine aminokiseline, poput izoleucina, leucina, metionina i triptofana, mogu podstaći lučenje GLP-1, čime učestvuju u regulaciji apetita (istraživanje Maximiliano Müller i sar. 2022.) (1).
Koji su glavni izvori proteina u ishrani svinja?
Kod svinja postoje dva glavna izvora proteina:
- izvori biljnog porijekla, poput soje, suncokreta i uljane repice
- izvori životinjskog porijekla, koji se danas sve rjeđe koriste
Ovi, konvencionalni izvori danas su zastupljeni u gotovo 90% svih obroka kod svinja. Naročito je bitna soja koja zbog svoje dostupnosti, cijene i dobre prihvatljivosti od strane životinja kod farmera zauzima visoko kotirano mjesto na listi hraniva.
Ipak, pored ovih, postoje i alternativna hraniva za svinje o kojima se malo govori i piše, ali koja mogu biti dobra zamjena onim skupljim, u nekim slučajevima. Treba istaći da se ova hraniva gotovo nikada ne koriste na većim farmama, ali se mogu uklopiti u manje sisteme. U kojem obimu - zavisi od konkretnog obroka, potreba životinje, sistema držanja i uslova u kojima se svinje uzgajaju.
Koji su to nesvakidašnji izvori proteina?
Danas se u ishrani svinja rijetko pominju, ali hraniva poput stočnog graška i pivskog tropa predstavljaju ne samo odlične izvore proteina, već i drugih važnih nutrijenata. U nastavku slijedi spisak glavnih, nesvakidašnjih izvora proteina za domaće svinje, uz izuzetak žira koji je više energetsko hranivo.
1. Žir
Žir se često spominje kao alternativa koncentrovanim energetskim hranivima. Često se može čuti da žir obezbeđuje izdašan izvor masti i ugljenih hidrata u obliku skroba i vlakana, ali se gotovo nikada ne pominje u kontekstu izvora proteina.
To je uglavnom istina, jer žir zaista posjeduje prilično mali udio sirovih proteina. U jednom kilogramu svježeg žira može se naći između 30 i 35 g sirovih proteina (tabela 1.). Iako ovi proteini nisu sačinjeni od svih esencijalnih aminokiselina potrebnih svinjama, uz kombinaciju sa hranivima iz drugih grupacija mogu biti dobar dodatak.
Žir prije svega nema dovoljno lizina, prve limitirajuće aminokiseline u ishrani svinja. Zbog toga se često kombinuje sa hranivima poput soje, suncokreta ili nekog hraniva animalnog porijekla.
Tabela 1. Sadržaj proteina u žiru u različitim vrstama hrasta (u prirodnom stanju i u suvoj materiji). Prilagođeno prema istraživanju Anna Zwyrzykowska-Wodzińska i sar. (2026.) (2)
| vrsta hrasta | proteini u uzorku, % | suva materija, % | proteini u SM*, % |
| Q. petraea | 3,20 | 57,16 | 5,60 |
| Q. robur | 3,24 | 65,37 | 4,96 |
| Q. rubra | 3,27 | 67,49 | 4,85 |
* suva materija
Primjer obroka za suprasnu krmaču*
1 KUKURUZ.....48%
2. JEČAM.....19%
3. PŠENIČNE MEKINJE.....10%
4. SOJINA SAČMA.....14%
5. MLJEVENI ŽIR.....5%
6. OSTALA HRANIVA I DODACI
* Primjer predstavlja ilustrativnu formulaciju obroka za prikaz principa kombinovanja hraniva.
2. Surutka
Već pominjana u gornjem dijelu, surutka je jedno od najvažnijih alternativnih izvora proteina. Štaviše, u suvoj materiji surutka sadrži gotovo dva puta više proteina u odnosu na žir. U deset litara surutke može biti i do 120 g proteina. Iako ukupna vrijednost ne prelazi granicu od 1,2%, ono što izdvaja surutku od drugih hraniva jeste kvalitet proteina.
Naime, surutka kao nusprodukt mlijeka sadrži sve esencijalne aminokiseline za normalan rast i razvoj svinja. Bogata je leucinom, izoleucinom, triptofanom i lizinom. Pored proteina surutka sadrži i:
- laktozu (izvor energije i potencijalno dobar agens za zdravlje mikrobiote)
- kalijum (veoma važan kod suprasnih krmača)
- kalcijum i fosfor (surutka je izuzetno bogat izvor oba minerala)
Možda posebno zanimljivi jesu bioaktivni proteini i peptidi. Surutka sadrži različite bioaktivne proteinske komponente, kao što su:
- Laktoferin – protein koji vezuje gvožđe i može učestvovati u antimikrobnoj zaštiti.
- Imunoglobulini – učestvuju u imunološkoj zaštiti.
- Laktoperoksidaza – enzim sa antimikrobnim djelovanjem.
- Alfa-laktalbumin i beta-laktoglobulin – glavni proteini surutke, sa dobrom aminokiselinskom vrijednošću.
Tokom varenja pojedini proteini mogu osloboditi bioaktivne peptide koji pokazuju potencijalno imunomodulatorno i antimikrobno djelovanje.
Tabela 2. Udio proteina u različitim vrstama surutke, % u svježoj masi (prilagođeno prema istraživanju Arona Figueroa Pires i sar. 2021.) (3)
| Kravlja surutka | Ovčija surutka | Kozja surutka | |
| Laktoza | 4.2 - 5.0 | 4.3 - 6.1 | 4.5 - 5.7 |
| Proteini | 0.7 - 0.9 | 1.6 - 1.8 | 1.2 - 0.63 |
| Minerali | 0.5 - 0.6 | 1.0 - 1.8 | 0.57 |
3. Stočni grašak
Stočni grašak je visokoproteinsko, ali često zapostavljeno hranivo u ishrani svinja. Pripada porodici leguminoza, baš kao i soja. Ipak, zbog nešto veće cijene na tržištu, manjeg udjela lizina i ne toliko zastupljene prerade, stočni grašak je danas jedna od najmanje korišćenih alternativnih izvora proteina.
Međutim, po kvalitetu stočni grašak je vrlo blizak suncokretu, ali i po količini proteina. Sadrži pojedine antinutrijete koji se u industrijskoj proizvodnji ne uklanjaju (nema raširene proizvodnje sačme i pogače od graška, jer nije uljarica), pa obrada na manjim gazdinstvima često obuhvata potapanje i/ili kuvanje.
Ipak, bitno je istaći da stočni grašak sadrži manje količine inhibitora tj. antinutrijenata od soje, pa često izostanak obrade ne predstavlja problem za svinje, naročito odrasle (ukoliko se hranivo koristi u razumnim količinama).
Grašak ima i pozitivne strane, a to su:
- prilično lako se uzgaja u različitim klimatima
- otporan je prilično na štetočine
- ima visok udio proteina (oko 28% u SM)
- sadrži dosta aminokiseline lizin
- obiluje skrobom (energija)
- sadrži manje količine inhibitora (poput tripsina)
Zanimljivo je istraživanje iz 2013. godine u kojem su ispitivani obroci sa 7,5%, 15%, 22,5% i 30% graška, pri čemu je grašak postepeno zamjenjivao sojinu sačmu. Autori su utvrdili da uključivanje graška nije negativno uticalo na prirast i konverziju hrane kod svinja u fazi porasta, dok su kod završnog tova zabilježene određene promjene u dnevnom prirastu. Zaključili su da grašak može biti održiva alternativa sojinoj sačmi kada su obroci pravilno formulisani. (4)
Ilustrativan primjer obroka za prasad u tovu*
| Sastojak | Kontrolna smješa, % | Smješa sa graškom, % |
| Kukuruz | 75 | 50 |
| Sojina sačma | 22 | 10 |
| Ostala hraniva/dodaci | 3 | 3 |
| Stočni grašak | 0 | 35 |
*Primjer predstavlja ilustrativnu formulaciju obroka za prikaz principa kombinovanja hraniva.
Kao što se vidi i iz primjera u tabeli smanjenje udjela kukuruza u smješi sa graškom upravo je rezultat visokog udjela skroba kod graška. On na taj način zamjenjuje ne samo sojinu sačmu, već i kukuruz. Ipak, sadržaj proteina je relativno mali u odnosu na sojinu sačmu, pa je i proporcionalan udio stočnog graška veći (za zamjenu proteina).
4. Pivski trop
Iako se često vezuje za ishranu krava muzara, pivski trop takođe može biti odličan alternativni izvor proteina. Iako je njegov uticaj na mliječne krave više i podrobnije obrađen i u praksi i u istraživanjima, uticaj na svinje postaje sve više interesantan. Ono što je važno istaći za pivski trop jeste:
- često niža nabavna cijena
- visok udio lako svarljivih proteina
- izostanak antinutrijenata
- dobra prihvatljivost od strane životinja
Pivski trop ima međutim i dosta nedostataka. Već pomenuto manje praktično iskustvo u korišćenju učinilo je da se pivski trop gotovo ne razmatra kao hranivo za svinje. Drugi važan problem jeste slaba dostupnost koja je posledica njegovog kratkog roka trajanja. Pivski trop u svježem stanju sadrži velike količine vode, pa je transport na veće udaljenosti nepraktičan i skup.
Bilo kako bilo, pivski trop kod domaćih svinja može biti dobar dodatak, a ako se dobro ukomponuje sa ostalim hranivima iz smješe - može zamijeniti značajan dio proteinske komponente.
Pivski trop ima dosta veliki sadržaj sirovih proteina, ali njegov aminokiselinski profil nije naročito povoljan za potpuno oslanjanje na njega kao glavni proteinski izvor (vidi tabelu 3. ispod). Posebno je važno obratiti pažnju na lizin: ukupni sadržaj je relativno skroman, a još je važnije koliko ga svinja može svariti i iskoristiti.
Tabela 3. Prosječan sadržaj proteina i aminokiselina, te svarljivost aminokiselina u pivskom tropu (prilagođeno prema INRAE-CIRAD-AFZ Feed tables i Laura Nyhan i sar. 2013.) (5)
| sadržaj proteina, % SM | 26,2 | ilealna svarljivost, % |
| histidin, g | 2,6 | 85 |
| izoleucin | 4,1 | 89 |
| leucin | 10 | 89 |
| lizin | 3,9 | 82 |
| metionin | 2,1 | 89 |
| fenilalanin | 5,9 | 91 |
| treonin | 3,7 | 81 |
| valin | 5,2 | 86 |
Šta je SID?
Ilealno svarljiva količina predstavlja dio aminokiseline koji se razgradi i apsorbuje u tankom crijevu, prije nego što nesvareni ostatak dospije u debelo crijevo. Kod svinja se često koristi izraz standardizovana ilealna svarljivost (SID – Standardized Ileal Digestibility).
Na primjer, ako pivski trop sadrži 9 g ukupnog lizina po kilogramu suve materije, a koeficijent njegove ilealne svarljivosti iznosi 82%, to znači da je približno: 9 x 0,82 = 7,38, odnosno oko 7,4 g lizina ilealno svarljivo.
SID je veoma važan pri formulacijama obroka za svinje, ali i ostale životinje, a danas se ustalio pa se često govori i koristi SID lizin, SID metionin, jer se radi o "tačnijoj" mjeri.
- Müller M, Van Liefferinge E, Navarro M, Garcia-Puig E, Tilbrook A, van Barneveld R, Roura E. CCK and GLP-1 release in response to proteinogenic amino acids using a small intestine ex vivo model in pigs. J Anim Sci. 2022 Apr 1;100(4):skac093. doi: 10.1093/jas/skac093. PMID: 35323927; PMCID: PMC9030139.
- Zwyrzykowska-Wodzińska, A.; Bąbelewski, P.; Salejda, A.M.; Jarosz, B.; Włodarczyk, M.; Szmaja, A.; Miedzianka, J.; Czaplicka, M.; Jagoda, P.; Zadák, Z.; et al. Comprehensive Characterization of Acorns from Selected Quercus Species: Nutritional Composition, Phytochemical Profile and Potential Relevance to Swine Nutrition. Molecules 2026, 31, 2967. https://doi.org/10.3390/molecules31172967
- Pires AF, Marnotes NG, Rubio OD, Garcia AC, Pereira CD. Dairy By-Products: A Review on the Valorization of Whey and Second Cheese Whey. Foods. 2021 May 12;10(5):1067. doi: 10.3390/foods10051067. PMID: 34066033; PMCID: PMC8151190.
- L. A. Smith, J. G. M. Houdijk, D. Homer, I. Kyriazakis, Effects of dietary inclusion of pea and faba bean as a replacement for soybean meal on grower and finisher pig performance and carcass quality, Journal of Animal Science, Volume 91, Issue 8, August 2013, Pages 3733–3741, doi.org/10.2527/jas.2012-6157
- Nyhan L, Sahin AW, Schmitz HH, Siegel JB, Arendt EK. Brewers' Spent Grain: An Unprecedented Opportunity to Develop Sustainable Plant-Based Nutrition Ingredients Addressing Global Malnutrition Challenges. J Agric Food Chem. 2023 Jul 19;71(28):10543-10564. doi: 10.1021/acs.jafc.3c02489. Epub 2023 Jul 10. PMID: 37428126; PMCID: PMC10360159.