Landras – vrhunska rasa svinja za modernu proizvodnju

Porijeklo rase Landras

Landras je danska rasa svinja. Počeci selekcije počinju u 20. vijeku kada je počela da se selekcioniše kroz pažljivo ukrštanje lokalnih danskih rasa sa velikim bijelim svinjama iz Velike Britanije. Cilj je bio dobiti svinje sposobne za brzo dobijanje mišićne mase sa jedne, odnosno sporo dobijanje tjelesne masti sa druge strane. Takve proporcije, u tadašnje vrijeme, smatrane su idealnim kako za tržište tako i za ekonomičnost proizvodnje.

Karakteristike rase Landras

Izgled

Landras rasa je prepoznatljiva po bijeloj boji, tanke kože. Boja kože često može naginjati na blagu ružičastu, naročito na pojedinim djelovima. Tijelo rase je dosta izduženo, vitko, sa spuštenim leđima i širokom karlicom. Uši su velike, blago spuštene prema naprijed.

Težina i rast

Landras spada u velike rase svinja koje rastu brzo uz visok stepen iskorišćavanja hrane. Uz pravilnu ishranu i ambijentalne uslove, Landras prasad imaju visoke priraste, tako da komercijalnu tjelesnu masu dostižu za šest mjeseci (100 - 120 kg). Landras slovi za jednu od najekonomičnijih rasa kada je u pitanju konverzija hrane, a dobre adaptibilne sposobnosti daju potporu visokom prirastu.

Adaptibilnost

Landrasa odlikuju dobre osobine prilagođavanja različitim sistemima uzgoja. Bilo da je to polu-ekstenzivni, polu-intenzivni ili komercijalni-intenzivni, on pokazuje odlične rezultate. Ipak, treba naglasiti da današnji Landras najbolje rezultate daje u kontrolisanim uslovima pod intenzivnim sistemom proizvodnje.

Produktivne osobine

Meso

Meso ove rase izuzetnog je kvaliteta. Odlikuje ga visok procenat mišićne mase sa minimalnim sadržajem masti. Takvo meso zbog pogodnosti kako za preradu tako i za svježe stanje traženo je na tržištu. Pirast prasadi u tovu kreće se preko 600 grama na dan.

Plodnost

Krmače Landrasa zbog svog dobrog zdravlja kako reproduktivnog tako i opšteg imaju izuzetno dobar reproduktivni potencijal. Prosječno daju 10 - 12 prasadi po leglu, i uglavnom ih odgoji sama. Zahvaljujući dobrim materinskim osobina preživljavanje prasadi je gotovo uvijek na visokom nivou. Inače, nazimice ulaze u priplod već sa 8 mjeseci što se u praksi često izbjegava zbog negativnih nuspojava koje rani pripust može imati po zdravlje nazimica.

Ishrana

Landras, iako dosta otporna, svinja je kao i svaka druga - osjetljiva kako na nagle promjene u ishrani tako i na loš kvalitet i sastav hrane. U zavisnosti od uzrasta primjenjuju se i različiti programi ishrane, sa manje ili vise proteinske frakcije.

Treba joj obezbijediti visokokvalitetne smjese, jer su visoki prirasti bez njih gotovo pa nemogući. Takođe, dovoljne količine vode - najbolje po volji - predstavljaju još jedan aspekat o kojem treba voditi računa.

Akcenat u ishrani uvijek se daje u kritičnim periodima za životinju. To su periodi gestacije, prvi dani života prasadi i neposredni period pred prašenje. U ovim periodima ne smije se razmišljati o bilo kakvim restrikcijama. 

Ukrštanje

Landras iako odlična i kao čistokrvna, rasa je koja se često koristi kao roditeljska linija na komercijalnim farmama za tov svinja.
U ukrštanjima sa drugim rasama kao što su Jorkšir ili Pijetren daje odlične rezultate - plodnost, kvalitet mesa, brzi prirast mišićne mase. Zbog toga je danas u intenzivnom sistemu selekcije i uzgoja na velikim farmama rasa Landras gotovo pa nezaobilazna.

Sumirano, Landras je visokoproduktivna danska rasa. Sa izuzetnim osobinama poput plodnosti, kvaliteta mesa i otpornosti prema ambijentalnim uslovima često je nezamjenljiva u savremenom svinjarstvu, bilo kao čistokrvna ili kao roditeljska linija za ukrštanje. Uz pravilnu njegu i uzgoj - Landras može biti itekako rentabilna rasa.