Najveće greške kod držanja teladi tokom maja i juna
Najveća greška kod uzgoja teladi najčešće se odnosi na nagle promjene u ishrani, ali i ambijentu. Koje su to još nagle promjene koje se dešavaju u uzgoju teladi u ovom periodu i kako ih izbjeći?
Mnogi farmeri misle da proljećni period maja i juna gotovo sigurno donosi bolje priraste i veći kvalitet uzgoja mladih grla. Naročito je to izraženo u govedarstvu, gdje se čeka pogodan trenutak za smanjenje troškova i iskorišćavanje pašnjačkih površina.
Međutim, praksa pokazuje da mnogi problemi koji se javljaju kod teladi - počinju upravo tokom ovih mjeseci, te da problemi koji počnu u maju teško se kasnije u potpunosti saniraju.
Samo neki od najčešćih problema kod teladi odnose se na:
- dijareju/proliv
- respiratorne infekcije
- nagli pad prirasta
- slabiji apetit kod grla
- zaostajanje u razvoju
Sve to dovodi do lošijeg, ali i usporenijeg uzgoja u govedarstvu, umjesto suprotnog efekta - maksimalnog iskorišćavanja dva moguće i najbolja mjeseca u godini.
Pa šta je problem?
Najveća greška – prelaz bez prilagođavanja
Već smo pisali o naglom prelasku sa zimske na proljećne dane kod stoke u tekstu Proljeće donosi rast - ali i bolesti: na šta farmeri često zaborave?
Gotovo identične situacije događaju se kod mladih grla, tj. teladi. Razlika je u tome što kod mladog organizma prelazak sa jedne na drugu vrstu ishrane značajno teže pada na organizam, pa su i simptomi ozbiljniji i za proizvodni proces fatalniji. Navedeno se ne odnosi samo na prelazak sa jedne na drugu ishranu, već i na mnoge druge aspekte.
Tako nagli prelazak:
- iz zatvorenog prostora u spoljašnje uslove
- sa suve na zelenu ishranu
- sa stabilne zimske mikroklime na promjenljivo proljećno vrijeme
često zna da dovede do nabrojanih problema. Maj i jun su mjeseci kada su oscilacije između jutarnjih tj. večernjih i dnevnih temperatura i dalje visoke, a telad još uvijek imaju osjetljiv imunitet, te još neprilagođen digestivni sistem.
Sve ove oscilacije udružene djeluje kao svojevrsni šok za organizam teleta, a u konačnom, ukoliko se udruže sa vlagom - nastaje priličan problem.
Vlaga - skriveni neprijatelj respiratornog sistema
I dok je temperatura jedna od glavnih stvari na koju se i obraća pažnja, na vlagu i njen uticaj značajno manje se osvrćemo.
Neophodno je spomenuti da vlaga u sadejstvu sa neprilagođenom temperaturom ima nekoliko puta štetniji efekat od same temperature. Ukoliko je vlaga previsoka, a temperatura naglo padne (kao tokom proljećnih noći), mogu se javiti neka od sledećih oboljenja:
- respiratorne infekcije (najčešće)
- dijareja/proliv
- razvoj bakterijskih oboljenja
- veći pritisak parazita
Naročitu pažnju treba obratiti na telad koja se stalno drže zatvorena. Ovdje je od izuzetne važnosti napraviti dobar ventilacioni sistem, koji će uklanjati višak vlage iz objekta. Sistem treba postaviti tako da u toplijim djelovima dana radi više (veća isparenja), a tokom noći trebalo bi ga vratiti na prilagođen nivo za to doba.
Naglo uvođenje zelenih hraniva
Još jedna važna greška koju prave mnogi jeste - prijevremeni početak ispaše, odnosno rano uvođenje zelenih hraniva. Iako zelena hraniva slove za najbolju vrstu hraniva za preživare, što se tiče teladi tu treba biti pažljiv. Nije riječ o hranivima kao takvima, već o njihovoj količini i vremenu kada se nude.
Mladi pašnjaci i rana zelena hraniva su:
- bogata vodom
- imaju manje vlakana
- sadrže dosta brzo svarljivih jedinjenja
Sve to zajedno sa njihovim naglim uvođenjem (puštanjem na ispašu) često može dovesti do već pomenutih komplikacija.
Naglo uvođenje zelenih hraniva ne samo da smanjuje priraste i razvoj kod teladi, već nekada može dovesti i do ozbiljnijih bolesti digestivnog trakta. Nadun, na primjer, jedna je od ozbiljnijih pojava, naročito u proljećnom i ranoljetnjem periodu.
Rešenje se kod teladi najčešće svodi u postepenom uvođenju paše i zelenih hraniva, posebno kod mlađih grla koja su još uvijek na sisi. Dobra preporuka odnosi se na davanje kvalitetnog sijena (prije izlaska na pašnjake, 150 ili više grama po grlu) i ograničavanje boravka na otvorenom. Više o sprečavanju čitajte u tekstu Počinje sezona ispaše - 3 načina za sprečavanje naduna.
Problemi se javljaju, ali nisu uvijek vidljivi
Problemi sa uzgojem teladi u proljeće rijetko se javljaju odjednom. Najčešće nastaju spontano i, za mnoge, nevidljivo prođu. Neki od prvih simptoma koji se mogu javiti obuhvataju:
- manji unos hrane
- sporije kretanje
- slab nagon za sisanjem
- promjene konzistencije izmeta
Tek kasnije mogu se uočiti ozbiljniji problemi koji uključuju već nabrojano:
- dijareju
- nadun
- smanjenje tjelesnog razvoja
Prevencija ostaje ključna
Kako bi se izbjegli veći zdravstveni problemi neophodna je preventiva. Ona uključuje:
- postepen prelazak na spoljašnje uslove
- suvu i čistu prostirku
- dobru ventilaciju bez promaje
- postepeno uvođenje zelene hrane
- redovnu kontrolu izmeta i apetita
- dovoljno čiste vode
- kontrolu parazita
Zaključak
Maj i jun često su period godine u kojem mnogi farmeri ne naziru probleme. A oni mogu postati brojni, naročito ukoliko se prelazak ne odvije kako treba.
Kasno proljeće i rano ljeto su period u kojem nastaju:
- nagle biološke promjene
- promjene okoline
Ukoliko se takve promjene ne prate i prilagođavanjem upravljanja (promjene od strane farmera), problemi mogu biti na vidiku.