Najveće greške kod držanja teladi tokom maja i juna

Najveća greška kod uzgoja teladi najčešće se odnosi na nagle promjene u ishrani, ali i ambijentu. Koje su to još nagle promjene koje se dešavaju u uzgoju teladi u ovom periodu i kako ih izbjeći?

Najveće greške kod držanja teladi tokom maja i juna

Mnogi farmeri misle da proljećni period maja i juna gotovo sigurno donosi bolje priraste i veći kvalitet uzgoja mladih grla. Naročito je to izraženo u govedarstvu, gdje se čeka pogodan trenutak za smanjenje troškova i iskorišćavanje pašnjačkih površina.

Međutim, praksa pokazuje da mnogi problemi koji se javljaju kod teladi - počinju upravo tokom ovih mjeseci, te da problemi koji počnu u maju teško se kasnije u potpunosti saniraju.

Samo neki od najčešćih problema kod teladi odnose se na:

  • dijareju/proliv
  • respiratorne infekcije
  • nagli pad prirasta
  • slabiji apetit kod grla
  • zaostajanje u razvoju

Sve to dovodi do lošijeg, ali i usporenijeg uzgoja u govedarstvu, umjesto suprotnog efekta - maksimalnog iskorišćavanja dva moguće i najbolja mjeseca u godini.

Pa šta je problem?


Najveća greška – prelaz bez prilagođavanja

Već smo pisali o naglom prelasku sa zimske na proljećne dane kod stoke u tekstu Proljeće donosi rast - ali i bolesti: na šta farmeri često zaborave?

Gotovo identične situacije događaju se kod mladih grla, tj. teladi. Razlika je u tome što kod mladog organizma prelazak sa jedne na drugu vrstu ishrane značajno teže pada na organizam, pa su i simptomi ozbiljniji i za proizvodni proces fatalniji. Navedeno se ne odnosi samo na prelazak sa jedne na drugu ishranu, već i na mnoge druge aspekte.

Tako nagli prelazak:

  • iz zatvorenog prostora u spoljašnje uslove
  • sa suve na zelenu ishranu
  • sa stabilne zimske mikroklime na promjenljivo proljećno vrijeme

često zna da dovede do nabrojanih problema. Maj i jun su mjeseci kada su oscilacije između jutarnjih tj. večernjih i dnevnih temperatura i dalje visoke, a telad još uvijek imaju osjetljiv imunitet, te još neprilagođen digestivni sistem.

Sve ove oscilacije udružene djeluje kao svojevrsni šok za organizam teleta, a u konačnom, ukoliko se udruže sa vlagom - nastaje priličan problem.


Vlaga - skriveni neprijatelj respiratornog sistema

I dok je temperatura jedna od glavnih stvari na koju se i obraća pažnja, na vlagu i njen uticaj značajno manje se osvrćemo.

Neophodno je spomenuti da vlaga u sadejstvu sa neprilagođenom temperaturom ima nekoliko puta štetniji efekat od same temperature. Ukoliko je vlaga previsoka, a temperatura naglo padne (kao tokom proljećnih noći), mogu se javiti neka od sledećih oboljenja:

  • respiratorne infekcije (najčešće)
  • dijareja/proliv
  • razvoj bakterijskih oboljenja 
  • veći pritisak parazita

Naročitu pažnju treba obratiti na telad koja se stalno drže zatvorena. Ovdje je od izuzetne važnosti napraviti dobar ventilacioni sistem, koji će uklanjati višak vlage iz objekta. Sistem treba postaviti tako da u toplijim djelovima dana radi više (veća isparenja), a tokom noći trebalo bi ga vratiti na prilagođen nivo za to doba.


Naglo uvođenje zelenih hraniva

Još jedna važna greška koju prave mnogi jeste - prijevremeni početak ispaše, odnosno rano uvođenje zelenih hraniva. Iako zelena hraniva slove za najbolju vrstu hraniva za preživare, što se tiče teladi tu treba biti pažljiv. Nije riječ o hranivima kao takvima, već o njihovoj količini i vremenu kada se nude.

Mladi pašnjaci i rana zelena hraniva su:

  • bogata vodom
  • imaju manje vlakana
  • sadrže dosta brzo svarljivih jedinjenja

Sve to zajedno sa njihovim naglim uvođenjem (puštanjem na ispašu) često može dovesti do već pomenutih komplikacija.

Naglo uvođenje zelenih hraniva ne samo da smanjuje priraste i razvoj kod teladi, već nekada može dovesti i do ozbiljnijih bolesti digestivnog trakta. Nadun, na primjer, jedna je od ozbiljnijih pojava, naročito u proljećnom i ranoljetnjem periodu.

Rešenje se kod teladi najčešće svodi u postepenom uvođenju paše i zelenih hraniva, posebno kod mlađih grla koja su još uvijek na sisi. Dobra preporuka odnosi se na davanje kvalitetnog sijena (prije izlaska na pašnjake, 150 ili više grama po grlu) i ograničavanje boravka na otvorenom. Više o sprečavanju čitajte u tekstu Počinje sezona ispaše - 3 načina za sprečavanje naduna.


Problemi se javljaju, ali nisu uvijek vidljivi

Problemi sa uzgojem teladi u proljeće rijetko se javljaju odjednom. Najčešće nastaju spontano i, za mnoge, nevidljivo prođu. Neki od prvih simptoma koji se mogu javiti obuhvataju:

  • manji unos hrane
  • sporije kretanje
  • slab nagon za sisanjem
  • promjene konzistencije izmeta

Tek kasnije mogu se uočiti ozbiljniji problemi koji uključuju već nabrojano:

  • dijareju
  • nadun
  • smanjenje tjelesnog razvoja


Prevencija ostaje ključna

Kako bi se izbjegli veći zdravstveni problemi neophodna je preventiva. Ona uključuje:

  1. postepen prelazak na spoljašnje uslove

  2. suvu i čistu prostirku
  3. dobru ventilaciju bez promaje
  4. postepeno uvođenje zelene hrane
  5. redovnu kontrolu izmeta i apetita
  6. dovoljno čiste vode
  7. kontrolu parazita

Zašto se problemi kod teladi često javljaju baš tokom maja i juna?
Tokom kasnog proljeća dolazi do naglih promjena temperature, ishrane i uslova držanja. Mladi organizam teladi teško podnosi nagle prelaze, pa se tada češće javljaju respiratorni i digestivni problemi.
Koja je najveća greška kod teladi u proljećnom periodu?
Najčešća i najveća greška je nagli prelazak iz zimskih uslova na zelenu ishranu i spoljašnji ambijent bez perioda prilagođavanja.
Da li vlaga može biti opasnija od same hladnoće?
Da. Visoka vlaga u kombinaciji sa promjenama temperature može imati mnogo štetniji efekat od same hladnoće i pogoduje razvoju respiratornih infekcija i proliva.
Kada je prerano pustiti telad na pašu?
Ukoliko telad nisu postepeno prilagođena zelenim hranivima i spoljašnjim uslovima, prerani izlazak na pašu može izazvati stres, dijareju, nadun i pad prirasta.
Kako pravilno uvesti zelena hraniva kod teladi?
Zelena hraniva treba uvoditi postepeno, uz prethodno davanje kvalitetnog sijena i ograničen boravak na pašnjaku u početnim danima.
Koji su prvi znaci problema kod teladi?
Najčešći rani simptomi su slabiji apetit, sporije kretanje, promjene izmeta, slabiji nagon za sisanjem i smanjen dnevni prirast.
Zašto je ventilacija važna tokom proljeća?
Dobra ventilacija uklanja višak vlage i štetnih gasova iz objekta, čime se smanjuje rizik od respiratornih oboljenja i razvoja bakterija.
Kako spriječiti nadun kod teladi tokom proljeća?
Prevencija se zasniva na postepenom uvođenju zelene hrane, davanju sijena prije ispaše i izbjegavanju naglih promjena u ishrani.
Da li proljećni problemi mogu trajno usporiti razvoj teladi?
Da. Problemi koji nastanu tokom maja i juna često ostavljaju posledice na kasniji rast, razvoj i ukupnu proizvodnju grla.
Šta podrazumijeva dobra preventiva kod teladi u proljećnom periodu?
Preventiva uključuje postepeno prilagođavanje spoljašnjim uslovima, suvu prostirku, kvalitetnu ventilaciju, kontrolu ishrane, dovoljno vode i redovno praćenje zdravstvenog stanja teladi.

Zaključak

Maj i jun često su period godine u kojem mnogi farmeri ne naziru probleme. A oni mogu postati brojni, naročito ukoliko se prelazak ne odvije kako treba.

Kasno proljeće i rano ljeto su period u kojem nastaju:

  • nagle biološke promjene
  • promjene okoline

Ukoliko se takve promjene ne prate i prilagođavanjem upravljanja (promjene od strane farmera), problemi mogu biti na vidiku.