Može li pašnjak zamijeniti skupu stočnu hranu?
U nekim situacijama kada pašnjak zamijeni stočnu hranu - često se očekuje pad produktivnosti kod životinja. Mora li uvijek biti tako, i da li pašnjak zaista može u potpunosti da zamijeni skupe koncentrate?
Cijena ishrane životinja koja je godinama bila skupa degradirala je i plan proizvodnje, a samim tim i uvukla nesigurnost među farmere. Zbog toga se mnogi danas okreću pitanju koje je nekada davno bilo sasvim normalno: Može li dobar pašnjak zamijeniti skupu stočnu hranu?
Odgovor nije jednostavno ni da ni ne, ali svakako da je pitanje i samo razmatranje zamjene stočne hrane pašnjacima - izuzetno korisno. Pa da krenemo.
Pašnjak - njiva na farmi
Pašnjak u stočarstvu je isto što i njiva u ratarstvu. Bez dobre kabaste hrane nema niti rentabilne, stabilne ni zdrave proizvodnje. Na kabastim hranivima počiva sve, od ishrane pa do stelje, a pašnjaci omogućavaju mnogo toga:
- zelenu ishranu
- kretanje
- sijeno
- pojedine vitamine
O važnosti pašnjaka u smanjenju troškova vrlo je važno govoriti. Ne postoji mnogo studija koje upoređuju ekonomske modele isplativosti uzgoja na pašnjacima u odnosu na uzgoj u zatvorenom sistemu. Razloga je više, uzmimo na primjer samo neke:
- sve što je u spoljašnjim uslovima teško se procjenjuje (razlika u kvalitetu pašnjaka i sl.)
- nezainteresovanost ulaganja u takva istraživanja (nema sredstava za sprovođenje kvalitetnih studija)
- sve manje pašnjaka
Međutim, postoje primjeri zemalja gdje pašnjaci čine osnovu stočarske proizvodnje. To su na primjer Irska, Škotska, Novi Zeland i donekle Švajcarska. Uzmimo za primjer Irsku koja ne samo da podmiruje, već i izvozi ogromne količine govedine sa svojih pašnjaka. Rentabilnost uzgoja goveda u Irskoj daleko je ispred mnogih evropskih zemalja, a upravo su pašnjaci jedan od glavnih razloga.
Jeftinija alternativa ostalim hranivima
Nije tajna da pašnjak može biti jeftinija alternativa koncentrovanim hranivima, ali takođe i sijenu, silaži ili sjenaži. Kod dobro organizovane ispaše životinje same:
- održavanju travni pokrivač
- same sakupljaju hranu
- raspoređuju stajnjak po površini
Farmer na taj način štedi mehanizaciju, gorivo, radnu snagu te smanjuje potrebu za transportom hrane. Takođe, trava sama raste, dok je koncentrat neophodno platiti. Iako pašnjak zahtijeva dobro održavanje (đubrenje i upravljanje), može biti neuporedivo jeftinija alternativa u odnosu na kupovinu gotovih hraniva.
Šta pašnjak može da zamijeni?
I dok pašnjak predstavlja u većini slučajeva jeftiniju alternativu, on u potpunosti teško da može biti jedino hranivo u ishrani visokoproduktivnih grla. Kod nekih kategorija, ako je kvalitetan, pašnjak zaista može biti jedino hranivo. To se radi prije svega o:
- zasušenim kravama dobre kondicije (do oko druge trećine bremenitnosti)
- priplodnim junicama
- priplodnim muškim grlima van sezone parenja
Kod ostalih kategorija pašnjak često nije dovoljan za podmirenje svih potreba. Uzmimo kao primjer visoko mliječnu kravu koja na vrhuncu laktacije daje 40 kg mlijeka na dan. Kod nje potrebe za energijom ne mogu jednostavno da se podmire kroz kabasta hraniva, jer je obim buraga ograničen, kao i stepen konzumacije.
Nadalje, energetske potrebe od 280 MJ energije su enormne, a zadovoljenje ovih potreba značilo bi konzumiranje 120-140 kg pašnjaka tj. trave na pašnjacima. To dalje znači da bi krava morala da pase 14-16 sati dnevno, što bi bilo:
- nepraktično za proces proizvodnje
- opterećujuće za digestivni sistem životinje
- može poremetiti neke od odnosa mineralnih materija (na primjer previše kalijuma, a premalo natrijuma u organizmu)
Kod mladih grla situacija je dosta slična, a regresija genetskog potencijala često odvlači farmere da se upuste u ovu priču. Ipak, pašnjak i kod ovih kategorija može da smanji potrebu za:
- sijenom
- silažom
- kao i dijelom koncentrata
Najveća greška u praksi - vjerovanje da je svaki pašnjak isti
Danas najveća greška u procjeni pašnjaka jeste njegovo olako shvatanje. To što farmer posjeduje pašnjak, gotovo da ne govori ništa. Njegov sastav, struktura podloge (zemljišta) na kojoj se nalazi, nadmorska visina i podneblje, pa sve do načina korišćenja - sve je bitno.
Postoji ogromna razlika između:
- zapuštenog pašnjaka
- prirodnog pašnjaka
- kvalitetnog zasijanog pašnjaka
Ne daje svaki pašnjak isti kvalitet trave, a takođe niti kvantitet po jedinici zemljišta.
Takođe, još jedan aspekt na koji se obraća malo pažnje je - energetska gustina po jedinici mjere. Nije isto kada na 1m² postoji 10MJ energije ili kada ima samo 0,2MJ energije.
Koliko se može uštedjeti?
U dobrim uslovima pašnjačke ishrane, troškovi se u odnosu na zatvoren sistem mogu smanjiti drastično, čak preko 40%. Ipak, realnija situacija u praksi je da to bude:
- do 10% kod loše održavanih pašnjaka
- do 25% kod prosječnih pašnjaka (najčešći kod nas)
- do 35% kod pitomih livada poslije kosidbe
Najveće uštede ostvaruju se kod:
- krava dojilja
- ovaca i koza
- tovnih goveda u ekstenzivnim sistemima
Upravo zbog ovoga mnoge zemlje poput Irske, djelova Australije i sl. svoju stočarsku proizvodnju temelje na pašnjacima. Njihova proizvodnja spada među najjeftinijim u odnosu na, na primjer, kilogram proizvodnog mesa, pa je i njihov globalni uticaj veliki. To su zemlje koje svoje meso i mliječne proizvode izvoze u Afriku, Kinu, pa čak i Evropu.
Kada pašnjak nije dovoljan?
Pašnjak u nekim slučajevima ne može biti dovoljan, a to su kod nas periodi:
- sredine i kraja jeseni
- cijele zime
- negdje i početak proljeća
Pašnjak je u većini zemalja Balkana sezonsko hranivo, najvećim dijelom obezbjeđujući ishranu preko ljeta. Takođe, niti ljeto više nije toliko sigurno zbog suša i smanjenja kvaliteta trave. Zbog toga se sve češće i tokom većeg dijela ljeta vrši prihrana u intenzivnom tovu.
U takvim situacijama najviše se koriste sijeno, silaža i sjenaža, a u nekim slučajevima i koncentrovana hraniva.
Da li će se koristiti koncentrat najviše zavisi od kvaliteta kabastih hraniva (sijena, silaže ili sjenaže). Postoje situacije kada kvalitetno sijeno u potpunosti može zamijeniti koncentrat (na primjer kada se radi o sijenu djetelina).
Pašnjak nije zamjena za hranu - on je hrana
Jedna od najvećih grešaka savremenog govedarstva i generalno stočarstva jeste posmatranje pašnjaka kao dodatnog izvora ishrane. Danas se toliko daleko otišlo sa korišćenjem silaže od kukuruza, da je ispaša "pala" u drugi plan.
Ipak, treba reći da pašnjak nije dodatak, on je ustvari podjednako, a nekada i bolje hranivo od silaže za krave muzare.
Najbolje je da farmeri posmatraju pašnjake kao oranice. Pašnjaci poput oranica zahtijevaju:
- đubrenje
- zalivanje
- podsijavanje
- ograđivanje
- čuvanje od pretjerane ispaše
U situacijama gdje se o travama na pašnjaku vodi računa kao o kukuruzu ili ječmu na oranicama, zamjena pašnjakom je više nego moguća. U tim uslovima njegov kvalitet rapidno raste, a uštede od korišćenja ispaše postaju dosta velike.
Zaključak
Pašnjak danas predstavlja jednu od najboljih mogućnosti za smanjenje troškova balkanskog sektora mljekarstva, generalno i cjelokupnog stočarstva. Iako ne može u svim sistemima u potpunosti zamijeniti skupa koncentrovana hraniva, može značajno smanjiti zavisnost od istih.
Zbog toga pitanje nije "da li pašnjak može zamijeniti koncentrat?", već: Koliko kvalitetan pašnjak može smanjiti potrebu za skupim koncentratima?
U većini balkanskih uslova odgovor je jednostavan - mnogo više nego što se danas iskorišćava.