Glavni izvori proteina za kokoške?

Ishrana - ključna stavka nosivosti

Danas je poznato da je ishrana ključna stavka kod nosivosti kokošaka. Osim nje važnu ulogu igra i osvjetljenje, ambijentalni uslovi, rasa, hibrid i drugi faktori.

Ipak, ishrana se izdvaja od svih ostalih, jer utiče u velikoj mjeri - kako direktno tako i indirektno. U ishrani razlikujemo tri glavna makronutrijenta: energiju, proteine i masti. Svaki za sebe ima posebno i veoma važno mjesto, pa tako i proteini. Ovi makronutrijenti igraju glavnu ulogu ne samo u razvoju i rastu životinje (što je dobro poznato), već i krucijalnu ulogu u reproduktivnim sposobnostima kod nosilja.

Najbolji izvori proteina za domaće koke

Postoji više izvora proteina koji se mogu koristiti kod domaćih koka nosilja. Razlog većeg izbora je taj što kod ovih životinja uglavnom nisu zabranjena hraniva životinjskog porijekla, ali i zbog toga što se radi o omnivorima (svaštojedima). Kokoške kao takve mogu da koriste veliki izbor proteinskih hraniva, a neki od najznačajnijih jesu:


1. Sojina sačma


Sojina sačma je najpoznatije biljno proteinsko hranivo. Ima visoku biološku vrijednost, sve esencijalne aminokiseline, a bogata je i energijom. Dosta je rentabilno hranivo pa je njegovo korišćenje preuzela gotovo sva živinarska industrija. Danas sojina sačma predstavlja glavni izvor proteina za nosilje, ali i drugu domaću živinu.

Sojina sačma se odlikuje i dobrom prihvatljivošću od strane koka nosilja, a sem toga nema uticaj na miris jaja (više u donjem dijelu - riblje brašno). Sojina sačma ima u prosjeku 44-48% proteina te oko 5-6% minerala.

Ipak, sa druge strane radi se o industrijskom hranivu, pa ishrana domaćih koka koncentratima za neke uzgajivače može biti neprihvatljiva.

Korišćenje: u ishrani domaćih koka ne treba forsirati sojinu sačmu. Kako se radi o koncentrovanom izvoru proteina, potrebno je energetski dio obroka dopuniti sa optimalnim količinama. Te količine u praksi nisu velike, a naročito ako se posmatra uzgoj domaćih koka nosilja.

Dok se na primjer u industrijskim sistemima koristi u količini od oko 20% suve materije obroka, u domaćim uslovima to može biti 10-15 %. Bitno je napomenuti da kod sojine sačme aminokiseline nisu u najoptimalnijem odnosu za potrebe nosilja, te je stoga neophodna dobra kombinacija sa ostalim hranivima.

2. Riblje brašno

Još jedan izuzetno bogat izvor proteina jeste riblje brašno. Ova vrsta hraniva sadrži sve esencijalne aminokiseline, a naročito može imati velike količine aminokiseline lizin. Zbog toga se riblje brašno često koristi kod mlađih kategorija živine (poput pilića u razvoju), jer omogućava zadovoljavanje osnovnih potreba za glavnim aminokiselinama neophodnim za razvoj i rast.

Sa druge strane, upotreba ribljeg brašna u ishrani koka nosilja ponekad se ograničava zbog mogućnosti pojave neželjenog ribljeg mirisa i ukusa kod jaja. Ovaj efekat se prvenstveno povezuje sa trimetilaminom (TMA) i trimetilamin-oksidom (TMAO) prisutnim u ribljem brašnu.

Korišćenje: Riblje brašno treba umjereno koristiti. Kako sadrži od 60 do čak 85% proteina u suvoj materiji, potrebe domaćih koka nisu količinski velike. U domaćim uslovima može se koristiti u manjim količinama, na primjer oko 20–40 g po nosilji dnevno, u zavisnosti od ostatka obroka.  Naravno, treba pratiti uticaj ribljeg brašna na ukus, a naročito miris jaja. Iako male, čak i ove količine nekada mogu biti uzrok neželjenog ribljeg mirisa.

3. Stočni grašak

Još jedno izvrsno hranivo koje se slabo koristi u ishrani domaćih nosilja jeste stočni grašak. Iako ne sadrži sve esencijalne aminokiseline, odlična je proteinska dopuna.

Stočni grašak sadrži približno 30% sirovih proteina u suvoj materiji. Sem toga vrlo je dobar izvor kalijuma, magnezijuma i fosfora, te dobar izvor kalcijuma.

Korišćenje: stočni grašak treba koristiti umjereno, jer ga kokoške nekada ne prihvataju baš najbolje. Može zamijenjti do oko polovine sojine sačme u obroku domaćih nosilja, rijetko kada i više. Posebno treba paziti na aminokiselinu metionin i ukupni aminokiselinski profil kada se uvodi kao zamjena za druge proteine.

Inače, stočni grašak može se davati u zrnu ili prekrupljen. Za što bolje iskorišćavanje najbolje ga je termički obraditi prije davanja.

4. Gliste i insekti

Gliste i veća populacija insekata mogu biti odličan izvor proteina, ali i energije za nosilje. Takođe, živina ima prilično širok afinitet prema insektima, pa se pretpostavlja i da veliki dio njih i konzumira.

Korišćenje glista i insekata kao glavnog izvora proteina u ishrani nosilja teško je izvodljivo u većem uzgoju zbog obezbjeđivanja dovoljne i ujednačene količine ovog makronutrijenta. Zbog toga se najčešće posmatraju kao dopunski izvor proteina i drugih hranljivih materija.

Za kokoške je bitno da je zemljište humusno i rastresito kako bi imale što bolji pristup i glistama i insektima. Takođe, za što bolje iskorišćavanje prirodnih izvora hrane, kokoške je najbolje puštati ujutro i u kasnijim popodnevnim satima, posebno nakon kiše, kada su gliste i brojni insekti dostupniji. Tokom najtoplijeg dijela dana aktivnost i dostupnost mnogih organizama značajno se smanjuje.

5. Domaći otpaci

Domaći otpaci mogu predstavljati dopunski izvor hranljivih materija za nosilje, ali njihov nutritivni sastav značajno varira. U najvećem broju slučajeva predstavljaju prije svega izvor energije, dok količina i kvalitet proteina zavise od vrste otpada.

Zbog toga se domaći otpaci ne mogu pouzdano koristiti kao zamjena za kvalitetna proteinska hraniva poput sojine sačme, ribljeg brašna ili drugih standardizovanih izvora proteina.

Korišćenje: Domaći otpaci mogu se koristiti kao dopuna osnovnom obroku, pod uslovom da su higijenski ispravni, svježi i bez znakova kvarenja. Posebno mogu biti korisni za iskorišćavanje ostataka hrane iz domaćinstva, čime se smanjuje i rasipanje hrane. Međutim, ne treba računati na njih kao na osnovni ili pouzdan izvor proteina, niti njima zamijeniti uravnoteženu smjesu za nosilje.

Zaključak

Ishrana domaćih koka igra glavnu ulogu u nosivosti, a proteini kao sastavni dio ishrane jednu od ključnih uloga. Sojina sačma, riblje brašno, stočni grašak i sl. samo su neka od hraniva koja su najbogatija, a generalno i najkorišćenija hraniva u ishrani nosilja.

Tu su još i insekti i gliste kao alternativa, te kuhinjski otpaci kao ukusna dopuna energijom. Svako od ovih hraniva ima svoje prednosti i svoje nedostatke, a koje hranivo odabrati najviše zavisi od sistema uzgoja i od toga šta farmer očekuje.