Tiha bolest modernog stočarstva: masna jetra kod krava

Šta je masna jetra kod krava?

U intenzivnim uslovima uzgoja krava muzara često se dešava da grlo dobije previše kilograma. Ova pojava sa sobom neminovno donosi i povećan udio tjelesne masti - važnog depoa energije kod muzara.

Ipak, kada dođe do smanjenog unosa energije s početka laktacije, te nagle mobilizacije tih tjelesnih rezervi - javlja se problem. Kada mobilizacija tjelesne masti postane veoma intenzivna, velike količine masnih kiselina dospijevaju u jetru. Dio se ponovo pretvara u trigliceride, koji se kod goveda relativno sporo izvoze iz jetre, usled čega dolazi do njihovog nakupljanja u hepatocitima (ćelijama jetre).

U tim uslovima najčešće dolazi do:

• nakupljanja masti u jetri
• smanjenja njene funkcije
• metaboličkog disbalansa
• pada proizvodnje
• pada imuniteta

Kao što je i spomenuto, najtipičniji period za pojavu masne jetre predstavlja vrijeme neposredno prije teljenja, te prve sedmice laktacije.

Intenzivni uslovi često pogoduju nastanku

Već je na početku spomenuto da je bolest karakteristična u visokoproduktivnim sistemima (poput intenzivnog mljekarskog sektora). Današnje mliječne rase krava imaju odlične genetske predispozicije za visoku proizvodnju mlijeka, koje ujedno nose i veliko metaboličko opterećenje na organizam.

Visokoproduktivnim muzarama potrebna je velika količina energije, koja ako se ne uskladi sa stvarnim potrebama grla može biti glavni predisponirajući faktor za gojenje, a potom i nastanak bolesti masne jetre.

Problem dodatno pogoršavaju:

• previše gojazne krave u zasušenju
• nagle promjene obroka
• loša tranzicija između zasušenja i laktacije
• nedovoljno kvalitetna kabasta hraniva
• stres i manjak prostora
  
  

Kako prepoznati masnu jetru kod životinje?

Prepoznati masnu jetru na vrijeme znači spriječiti prije svega ekonomski gubitak na farmi. Takođe, masna jetra može ugroziti i zdravlje životinja, ali često je potreban duži vremenski period kako bi se negativan efekat ispoljio.

Neki od najčešćih znakova masne jetre su:

• pad apetita
• smanjenje mlječnosti
• nagli gubitak kondicije
• tromost
• slabiji fertilitet
• veći broj metaboličkih bolesti nakon teljenja

Kod težih slučajeva mogu se javiti i:

• nervni simptomi
• potpuni prestanak uzimanja hrane
• uginuća

Pošto simptomi nisu specifični teško je samo na osnovu njih odrediti da li se zaista radi o masnoj jetri. Potrebno je imati širu sliku, koja prethodi događaju. Najčešće su to odgovori koji se dobijaju na pitanja:

1. Od kad krava ima simptome?
2. Da li je mijenjana ishrana grla i kada?
3. Da li je prisutan pad kondicije i sl.?

Najbolje je ipak pozvati veterinara, ukoliko niste sigurni da je zaista u pitanju bolest masne jetre.

Problem koji farmera košta više nego što izgleda

Masna jetra je metabolička vrsta poremećaja sa značajnim uticajem na cjelokupni organizam. Dakle, ne radi se samo o problemu sa jetrom, već o potencijalno proširenim bolestima koje mogu nastupiti usled njene pojave.

Tako masna jetra kod krava nije bolest sama za sebe, već često otvara vrata i drugim oboljenjima, poput:

• ketoze
• infertilnosti
• problema sa krvlju (manje česti)

Sve to u praksi može dovesti do očiglednih simptoma koji su gore već nabrojani.

Veliki problem je i slabija reproduktivna sposobnost koja znači smanjenje broja teladi po partusu (primjer ispod).

Kako mali pad reproduktivne uspiješnosti izgleda na farmi?

Da bismo plastičnije prikazali koliko i relativno mala razlika u reproduktivnoj uspiješnosti može značiti na duži period, možemo uzeti hipotetički primjer.

• Zdrava krava: 0,90 teladi godišnje
• Krava sa smanjenom reproduktivnom sposobnošću: 0,85 teladi godišnje
• Razlika iznosi svega 0,05 teleta godišnje po kravi.

Na prvi pogled to djeluje zanemarljivo. Međutim, ako takvu razliku posmatramo tokom pet godina, ona iznosi:

• 0,05 × 5 = 0,25 teleta po kravi

Drugim riječima, na farmi sa 20 krava, ista razlika bi za pet godina značila približno 5 teladi manje. Upravo zato se mali pad reproduktivne sposobnosti ne treba posmatrati samo kroz jednu kravu ili jednu godinu. Kada se isti efekat ponavlja kroz cijelo stado i više proizvodnih godina, ekonomski značaj može postati mnogo veći.

Faktor rizika - gojenje

Pretjerano gojenje krava, a naročito gojenje pred zasušenje spada u faktor broj 1 što se tiče rizika. Neki farmeri smatraju da krava pred teljenje mora biti dobro uhranjena, pa često pretjeraju sa tjelesnom kondicijom. Tako sa idealnih 3.0-3.5, krave dobiju i 4.0-4.5 poena u tjelesnoj kondiciji, što predstavlja previše visok prag.

Ugojena krava ima daleko veći rizik od već spomenute masne jetre i ketoze, ali i problema koji se tiču teških teljenja.

Naročito je problem izražen ukoliko se krava drži u zatvorenom, u obroku ima mnogo koncentrovanih hraniva, a malo kvalitetnih vlakana.

Kako smanjiti rizik od pojave masne jetre?

Rizik je na prvi pogled lako smanjiti - smanjenjem ishrane, ali u praksi to često ne izgleda tako. Jednostavno, ishrana životinja ne može i ne smije redukovati previše, dok je nekada masna jetra i genetski uslovljena. 

Bilo kako bilo, najbolja prevencija počinje mnogo prije samog teljenja – cilj je spriječiti da krava u periodu kasne laktacije i zasušenja uđe u prekomjernu tjelesnu kondiciju.

Kod krava koje su već previše ugojene, korekcije treba sprovoditi postepeno i dovoljno rano, a ne pokušavati izazvati brzi gubitak tjelesne mase neposredno pred teljenje. To može uključivati:

• postepeno povećanje kretanja, kada uslovi držanja to omogućavaju
• pravilno izbalansiran obrok sa dovoljno vlakana, naročito kvalitetnom kabastom hranom
• kontrolu količine i energetske gustine koncentrovanih hraniva
• praćenje tjelesne kondicije i prilagođavanje obroka prije nego što krava uđe u period zasušenja

Posebnu pažnju treba obratiti i na dodatne izvore masti u obroku. Oni mogu imati svoje mjesto u ishrani visokoproduktivnih krava, ali njihovu upotrebu u periodu zasušenja i pred teljenje treba prilagoditi stvarnim potrebama životinje.

Zaključak

Masna jetra može postati težak problem kod uzgoja visokoproduktivnih krava muzara. Iako je nekada bila rijetka, danas je bolest zastupljena, i to najviše tamo gdje se ne vodi mnogo računa o ishrani krava i njihovoj tjelesnoj kondiciji. Previše ugojena krava je glavni faktor rizika za ovu bolest, a takođe tu su još i neizbalansirana ishrana, hormonalni disbalansi i drugi faktori.

Iako teško uočljiva i nekada sa nejasnim simptomima, masna jetra itekako utiče na ekonomiku farme, u krajnjem i na zdravstveni status životinja.

Preventiva ostaje ključna, a najviše se svodi na održavanje zdrave tjelesne kondicije.