Kako spriječiti pad nosivosti tokom hladnih dana?

Kako hladnoća utiče na nosivost?

Jedna od ključnih stvari kada se priča o spoljašnjim uslovima jeste hladnoća. U hladnim danima prirodno dolazi do smanjene nosivosti jaja, jer je predispozicija takva da se tokom hladnog vremena energija preusmjeri na životno važne funkcije (a to svakako nije nosivost). Zbog toga imamo pad u proizvodnji jaja, koji nekada može ići i do potpunog prestanka nošenja. Da li će doći do prestanka nošenja jaja u najvećoj mjeri je u rukama uzgajivača odnosno živinara, a koji su to uslovi koje farmer mora izmijeniti - slijedi u nastavku.

Uslovi koji produžavaju sezonu nošenja

Prevashodno je potrebno osigurati nekoliko, ne samo jedan od uslova. Oni se odnose na sprečavanje odavanja pretjerane temperature kod životinje, promjenu hranidbenih navika, produženje fotoperioda, uvođenje specifičnih minerala i vitamina.

1. Dobro izolovan objekat

Prva stvar kod sprečavanja odavanja viška toplotne energije kod koka jeste da je živinarnik dobro izolovan. U svrhu izolacije koriste se klasični, standardni izolacioni materijali, a najčešće je to stiropor. Najčešće se koristi stiropor, ali odlične rezultate daju i stiropor sa aluminijumskom folijom, kamena vuna ili drvena vlakna, posebno ako se štite od vlage i kljucanja. Debljina izolacije morala bi biti minimalno 5 cm u nižim predjelima te 7-10 cm u planinskim područjima. Treba obezbijediti dobru zatvorenost stiropora i obavezno spriječiti njegovo kljucanje od strane koka.

Kako bi se živina što bolje nosila sa hladnim vremenom ne zaboravite ni podnu izolaciju. Hladnoća, a naročito vlaga dolaze često sa zemljišta odnosno poda, pa se preporučuje njegova obavezna izolacija, ali i postavljanje debelog sloja slame ili starog sijena. Sijeno kupi višak vlage iz izmeta, obezbjeđuje bolju udobnost i doprinosi boljoj nosivosti.

Iskorišćenu stelju iz živinarnika možete ostaviti da prirodno fermentiše vani kako biste na proljeće imali - đubrivo visokog kvaliteta.

2. Promjena ishrane

Ishranu je svakako poželjno revidirati, jer stiže zima, a hranidbene potrebe koka se prilično razlikuju od onih tokom ljeta. Zatvoren prostor, smanjena svjetlost, manje kretanja i veće provođenje unutar objekta povećavaju agresivnost kod nosilja. Ovo je više problem kod tova pilića, ali se svakako može pojaviti i kod nosilja.

U cilju sprečavanja agresivnosti potrebno je obezbijediti više prostora, čak i ispuste, a donekle je moguće agresivnost revidirati i ishranom. Trebalo bi izmijeniti potrebe za kalcijumom, te ih sa 4% povećati na 4,5%. Vitamin D je obavezno uvesti (povećati oralnu dozu za 200% u odnosu na ljetnji period), a selen i mangan takođe moraju biti ključni sastojci obroka. Pogledajte Tabelu 1. da saznate koja prirodna hraniva sadrže ove nutrijente.

Tabela 1. *okvirno procijenjeno zadovoljavanje potreba koka nosilja za pojedine nutrijente

Što se tiče apetita, koke zimi nemaju problema sa njim, pa povećanje sa 100% standardnih potreba treba da ide na 110-120%.

3. Vještačko produžavanje svjetlosti

Koke su kao i sve druge domaće životinje osjetljive na promjene u fotoperiodu odnosno prosto rečeno - svjetlosti. Vezano je to za stvaranje jajnih ćelija kroz proces ovulacije koji je prisutan kod svake životinje, a regulisan hormonima. Imajući u vidu da su hormoni pod direktnim uticajem svjetlosti, nije teško pretpostaviti njihov značaj.

Dakle, ukoliko nema dovoljno sati svijetla - neće biti ni dovoljno jaja. Nekada davno koke su tokom zimskog perioda imale "odmor" koji je omogućavao stvaranje zaliha za proljećni početak nošenja. Svakako je to uticalo na nešto veću otpornost organizma i daleko veći životni vijek takvih nosilja. Pa ipak, kako su se vremena promijenila, tako se i način iskorišćavanja životinja dosta izmijenio.

Vještačka svjetlost značajno pojačava ovulaciju i omogućava produžetak sezone nošenja kod koka. Iako svaka svjetlost može potaknuti ovulaciju, najbolje je koristiti imitaciju prirodnih boja:

• Topla bijela svjetlost (2.700–3.000 K) - ima najbolje djelovanje, jer je najpribližnije prirodnom svijetlu sunca.
• Crvena LED rasvjeta - mnoge komercijalne farme koriste kombinaciju LED crvene i tople bijele svjetlosti. LED crvena daje veću stimulaciju hormonima, dok topla bijela djeluje prirodno i ublažava prenaglašene efekte crvene svjetlosti.

Bitno je da se svjetlost postepeno povećava (za pola sata svaki dan) dok se ne postigne željenih 14-16 sati ukupnog svijetla (prirodno + vještačko). Danas najbolje rešenje daje sistem gdje se može imitirati svitanje kroz postepeno povećanje jačine sijalice (na primjer Dawn-to-dusk lighting control).

4. Kontrola zdravlja i parazita

Nisu samo uslovi okoline jedini krivci u padu nosivosti. Tu su još i paraziti koji iscrpljuju životinje, kradeći im hranljive materije. Unutrašnji paraziti su posebno nezgodni, jer direktno utiču na manju apsorpciju hranljivih materija, a sem toga nemoguće ih je vidjeti.

Kako biste kontrolisali parazite koristite neke od biljnih antiparazitika. Bijeli luk, ulje divljeg origana ili sirće pomiješajte u vodi i davajte svojim kokama četiri do pet dana. Ipak, ukoliko je infestacija parazita velika i učestala, najbolje je da provjerite sa veterinarom.

Takođe, redovno mijenjajte stelju na svakih 5 dana, odnosno kraće ili duže u zavisnosti od njene zaprljanosti i vlažnosti.

Produžetak sezone nošenja moguće je u hladnim danima, i to obezbjeđivanjem određenih uslova. Obezbijedite dovoljno svjetlosti i toplote, uz dovoljno kalcijuma i vitamina D i uživajte u zimskim jajima koje vam daju vaše omiljene životinje.