Kako rashladiti farmu bez skupih sistema?

Ljeto na farmi zna da bude pravi izazov i za ljude, a kamoli za životinje. Naročito pate životinje koje su stalno zatvorene poput mliječnih krava, prasadi u tovu i živine, a popodnevni sati najgori su za svaku od ovih životinju. Obezbjeđivanje rashladnih uređaja i ventilatora sa jedne strane zna da košta čitavo bogatstvo, ali sa druge – postoje i jeftiniji načini da rashladite svoje životinje. Zbog toga donosimo nekoliko jednostavnih, jeftinih rešenja za rashlađivanje štale i farme koje svako gazdinstvo može da primijeni u praksi.

1. Okrečite zidove

Ukoliko to već niste, promijeniti boju spoljašnjih zidova štale u bijelu. Bijela boja najbolje odbija sunčeve zrake i na taj način značajno smanjuje zagrijavanje unutrašnjeg prostora. Zidovi i ostali objekti ili djelovi objekta obojeni u bijelu boju jednostavno odbijaju i vraćaju vrelinu u okolinu. Najbolje bi bilo da je okolina bogata zelenilom te na taj način ista spriječi efekat “pretakanja sunčeve energije”.

Bijela boja ima i jednu prilično veliku manu, a posebno kada se radi o farmama i držanju životinja. Ova boja lako prima prljavštinu, odnosno svaka prljavština se brzo primijeti, ali i remeti njenu efikasnost odbijanja sunčeve toplote. S toga je najbolje rešenje koristiti masnu bijelu boju ili kao završni sloj specifične premaze kako biste olakšali vođenje higijene na zidovima.

2. Posadite drveće okolo štale

Drveće oko objekta gdje su smještene životinje daje dragocjen hlad koji ne odbija direktno sunčevu energiju, ali blokira jedan dobar dio nje da ne dođe do zidova i krovova objekta. Površine ispod zelenila znaju da budu hladnije za 5 pa do čak 10°C u velikim hladovinama.

Osim toga zelenilo okolo farme igra važnu ulogu u stvaranju pogodnog mikroklimata. Drveće vrši evapotranspiraciju, odaje vlažnost kroz listove a ona utiče na dodatno hlađenje okolnog vazduha i prostora, jer isparavanje troši toplotnu energiju. Takođe ukoliko se pravilno postavi, drveće može vršiti modifikacije strujanja vazduha, stvarajući prijatan ambijent kako vani tako i unutar objekta gdje su smještene životinje.

Posadite nekoliko stabala drveća sa jakim, gustim i velikim krošnjama poput bagrema, lipe, jasena i duda. Dok drveće ne poraste možete u najkritičnijem dijelu dana (11-16h) koristiti cerade, čaršave ili druge tkanine i to oko prozora i otvora primarno.

3. Ventilacija objekta

Ventilacija objekta u kojem borave životinje spada u najefikasniju mjeru nakon rashlađivanja prostora. Ona omogućava brže odavanje toplote i na taj način smanjuje unutrašnju tjelesnu temperaturu životinje. Takođe, dobro odrađena ventilacija odvodi vlažnost iz objekta čineći okolinu prijatnijom za boravak. Inače, vlažnost spada u glavne probleme tokom vrućina, jer značajno smanjuje efikasnost odavanja toplote od strane živih bića, u ovom slučaju životinja. Zbog toga bi curenje vode i njeno prosipanje trebalo sanirati na vrijeme.

Ventilacija se može obezbijediti ventilatorima (idealno) ili drugim načinima kao što su:

• pravljenje otvora na suprotnim stranama zidova (prirodna venatilacija) - najbolje rešenje su farme bez bočnih zidova 
• pravljenje otvora na krovu štale, kako bi topliji vazduh izlazio vani

Kombinujte ova dva sistema za maksimalne rezultate. Rupa ispod krova omogućava efikasno odvođenje toplijeg vazduha, dok dva naspramna otvora omogućavaju njen brži izlazak i ulazak novog svježeg vazduha.

4. “Zalivanje” objekta

Stari i vrlo dobar način da se smanji toplota tvrdih podloga ujedno se našao na našoj listi. Na ovaj način moguće je smanjiti isijavanje toplote, jer voda u kontaktu sa površinom dosta lako prima temperaturu te površine, a brzo isparavanje vode odnosi toplotu u atmosferu. Na ovaj način se može dosta brzo smanjiti temperatura objekta i drugih objekata u okolini.

Hlađenje isparavanjem djeluje posebno brzo na limene krovove štala, čelične konstrukcije i ostale metalne djelove. Probajte da koristite vodu umjereno hladne temperature, a svakako izbjegavajte ledenu vodu, jer lako može doći do površinskog napuknuća betona, metalnih konstrukcija i limova. Osim toga, puknuće ćete izbjeći ukoliko “zalivanje” vršite u prijepodnevnim satima, do 12h kada temperatura zidova, betona i lima nije na temperaturnom vrhuncu ili predveče. 

5. Korišćenje prskalica

Korišćenje specijalizovanih prskalica koje prave maglu, stvarajući kapljice vode prečnika oko 100 mikrona, idealan je način da se vazduh rashladi. Kapljice hladne vode primiće na sebe temperaturu okoline, a njihovim isparavanjem toplota će brže otići van objekta (ukoliko je ventilacija dobra). Radi se o nešto novijoj metodi koja je kod nas najviše prisutna u ugostiteljstvu, dok je ona na zapadnoj hemisferi izuzetno popularna kod krava muzara koje se drže u zatvorenom sistemu.

Treba izbjegavati obične prskalice, jer će one uzrokovati vlažan pod i ležišta što može biti loše za životinje. Još jedna bitna stvar je da prskalice rade iznad životinja, te da vodena para ne ide direktno na njih. 

6. Voda ad libitum i smjesa minerala

I za kraj valja spomenti vodu za piće i propratnu smjesu elektrolita odnosno minerala. Stoka ljeti pije mnogo više vode kako bi zadovoljila fiziološke potreb, ali i zarad snižavanja tjelesne temperature. Životinja ne pije samo da nadoknadi izgubljenu vodu, već kroz unos vode ona reguliše tjelesnu temperaturu. Voda omogućava da visoka temperatura lakše pređe sa životinje u okolinu, dosta slično kao kod betona. Životinjama bi voda u ljetnjim mjesecima trebalo da bude dostupna 24/7, jer smo jedino tada sigurni da ne pate od njenog nedostatka. Ukoliko to ipak nije moguće životinjama vodu treba nuditi minimalno 3 puta, izjutra, popodne i uveče.

Minerali su sa druge strane još jedna bitna stavka kada dođe ljeto. Ukoliko još naiđu tropske temperature koje traju danima tada je najbolje uključiti elektrolite naročito za visokoproduktivna grla. Naročito kritičan može biti natrijum, potom hloridi pa i magnezijum, ali i ostali elemeti. Oni omogućavaju održavanje stabilnog osmotskog pritiska, poboljšavaju apetit i smanjuju rizik od disbalansa elektrolita.

Ljeto je period koji nije toliko jednostavan ni za farmera ni za stoku. Osim spremanja sijena, farmeri imaju obavezu i oko održavanja dobrobiti svojih životinja u objektima. Svaki tropski dan donijeće nevolje poput one u padu mlječnosti, smanjenom apetitu, smanjenom prirastu i metaboličke bolesti, a nekada iako izuzetno rijetko i uginuće usled toplotnog stresa.

Neke od nabrojanih praksi u tekstu mogu donijeti olakšanje za životinje, a težnja ka ispunjavanju svih njih rezultira značajno boljim mikroklimatom koji u konačnici treba da donese bolje proizvodne rezultate.